Službeni Washington do sada se opirao ideji da oružjem opskrbljuje prozapadnu ukrajinsku vladu koja nakon propasti primirja iz rujna prošle godine vodi artiljerijske borbe s proruskim separatistima duž cijele fronte. No, američki dužnosnici počeli su sada razmišljati o konkretnijoj pomoći. New York Times je objavio da vojni zapovjednik NATO-a general Philip Breedlove sada podržava opskrbu ukrajinskih snaga teškim obrambenim naoružanjem i opremom.
U četvrtak bi u Kijev trebao stići američki državni tajnik John Kerry, koji je rekao kako je "otvoren za nove rasprave" o pružanju "smrtonosne pomoći", a i Susan Rice, savjetnica predsjednika Baracka Obame za nacionalnu sigurnost, rekla je kako preispituje svoje dosadašnje protivljenje toj ideji.
S druge strane, vođa ukrajinskih separatista Aleksandar Zakarčenko najavio je opću mobilizaciju, kojom na dobrovoljnoj osnovi kani okupiti vojsku od 100 tisuća ljudi.
Do sada je u sukobu koji traje devet mjeseci poginulo više od 5.100 ljudi.
Član ruskog parlamentarnog odbora za obranu Franc Klinčevič u Moskvi je izjavio kako je priča o mogućoj američkoj opskrbi ukrajinskih snaga oružjem namjerno procurila sada kako bi to isprovociralo rusku reakciju i uvuklo Moskvu u sukob. Upravo je strah od izravnog uključenja Rusije u rat dosad sputavao službeni Washington u ideji da pošalje konkretniju vojnu pomoć Kijevu. Do promjene stava došlo je zbog neuspjeha ekonomskih sankcija, koje su rusko gospodarstvo dovele u velike probleme, ali nisu odvratile Putina od davanja izravne podrške separatistima koji upravo najavljuju 'rusko proljeće' na istoku Ukrajine.
Stručnjaci: 'Naoružati Ukrajinu je moguće, ali opasno'
Naoružati Ukrajinu kako bi se pokušalo zaustaviti ofenzivu proruskih pobunjenika je moguće, ali bi Sjedinjene Države i NATO moglo uvući u vrtlog čiji ishod nitko ne može predvidjeti, ocijenili su stručnjaci.
U sukobu s pobunjenicima koje, smatra Zapad, svesrdno podupire Moskva (što Kremlj niječe usprkos brojnim znacima na terenu), snage Kijeva su nedavno pokazale, napose kada su izgubile kontrolu nad zračnom lukom u Donecku i povukle se na drugim bojišnicima, da nemaju vojnih mogućnosti da se obračunaju s pobunjenicima koji su opremljeni poput nekakve suvremene vojske.
"Nemojmo se zavaravati!", rekao je za AFP bivši ravnatelj francuske obavještajne službe koji je htio ostati anoniman. "Ne treba vjerovati da se ukrajinsku vojsku može opremiti svime potrebnim kako bi mogla pružiti otpor pobunjenicima koje Moskva podupire u tolikoj mjeri. Trebalo bi joj svakovrsno oružje, protutenkovsko oružje i prenosive rakete zemlja-zrak, sve do teškog oružja. Trebali bi joj i jurišni helikopteri, s obzirom na oblik koji poprima borba".
"A ponajprije joj trebaju ljudi za to oružje", dodaje. "Vojnike treba obučiti. Rat vode ratnici, a ne oružje. Svaki put kada je neka sila pomagala nekoj zemlji u ovakvu sukobu, slali su se instruktori. A za neke vrste oružja, za to će trebati vremena. Pogledajte što se dogodilo u Iraku, u Mosulu: iračka vojska je bila dobro naoružana, a slomilo ju je nekoliko tisuća pripadnika Islamske države".
General Ben Hodges, zapovjednik američkih snaga u Europi, 29. siječnja je rekao novinarima u povjerenju da su ukrajinski vojnici na neki način gluhi i nijemi u odnosu na pobunjenike zbog "iznimne sposobnosti" potonjih da ometaju njihove komunikacije. Usto je kazao da informacije koje prikupljaju ruske bespilotne letjelice, omogućuju pobunjenicima da gađaju položaje Kijeva s ubojitom preciznošću.
Pred takvim neprijateljem NATO sve više razmišlja da ukrajinskim snagama pošalje ofenzivno oružje a ne više vojnu opremu za pasivnu obranu, poput neprobojnih prsluka, piše u nedjelju dnevnik The New York Times, dodajući da predsjednik Barack Obama još nije donio odluku o tome.
U izvješću koje je u ponedjeljak objavljeno u Washingtonu, bivši američki dužnosnici dodaju: "Rusi i separatističke snage su nedvojbeno kadri da nastave ofenzivu, da preuzmu kontrolu nad čitavim Donbasom (na istoku), ili, što bi bilo najgore, da si osiguraju kopneni koridor između Rusije i Krima, preuzimajući stvarni nadzor nad jugoistokom Ukrajine".
No pojačana vojna pomoć Kijevu mogla bi gurnuti Zapad dalje nego to želi, upozoravaju stručnjaci.
"Pristaše te mogućnosti imaju najbolje nakane", drži istraživač Balazs Jarabik iz instituta Carnegie Endowment for International Peace, "ali oni ne razumiju koliko je Ukrajina važna Rusima. Oni misle da je to njihova zemlja i njihov narod. Njihovo emotivni i strukturni angažman je veći nego što će ikad biti američki angažman za drugu stranu".
HINA / Jutarnji.hr
U četvrtak bi u Kijev trebao stići američki državni tajnik John Kerry, koji je rekao kako je "otvoren za nove rasprave" o pružanju "smrtonosne pomoći", a i Susan Rice, savjetnica predsjednika Baracka Obame za nacionalnu sigurnost, rekla je kako preispituje svoje dosadašnje protivljenje toj ideji.
S druge strane, vođa ukrajinskih separatista Aleksandar Zakarčenko najavio je opću mobilizaciju, kojom na dobrovoljnoj osnovi kani okupiti vojsku od 100 tisuća ljudi.
Do sada je u sukobu koji traje devet mjeseci poginulo više od 5.100 ljudi.
Član ruskog parlamentarnog odbora za obranu Franc Klinčevič u Moskvi je izjavio kako je priča o mogućoj američkoj opskrbi ukrajinskih snaga oružjem namjerno procurila sada kako bi to isprovociralo rusku reakciju i uvuklo Moskvu u sukob. Upravo je strah od izravnog uključenja Rusije u rat dosad sputavao službeni Washington u ideji da pošalje konkretniju vojnu pomoć Kijevu. Do promjene stava došlo je zbog neuspjeha ekonomskih sankcija, koje su rusko gospodarstvo dovele u velike probleme, ali nisu odvratile Putina od davanja izravne podrške separatistima koji upravo najavljuju 'rusko proljeće' na istoku Ukrajine.
Stručnjaci: 'Naoružati Ukrajinu je moguće, ali opasno'
Naoružati Ukrajinu kako bi se pokušalo zaustaviti ofenzivu proruskih pobunjenika je moguće, ali bi Sjedinjene Države i NATO moglo uvući u vrtlog čiji ishod nitko ne može predvidjeti, ocijenili su stručnjaci.
U sukobu s pobunjenicima koje, smatra Zapad, svesrdno podupire Moskva (što Kremlj niječe usprkos brojnim znacima na terenu), snage Kijeva su nedavno pokazale, napose kada su izgubile kontrolu nad zračnom lukom u Donecku i povukle se na drugim bojišnicima, da nemaju vojnih mogućnosti da se obračunaju s pobunjenicima koji su opremljeni poput nekakve suvremene vojske.
"Nemojmo se zavaravati!", rekao je za AFP bivši ravnatelj francuske obavještajne službe koji je htio ostati anoniman. "Ne treba vjerovati da se ukrajinsku vojsku može opremiti svime potrebnim kako bi mogla pružiti otpor pobunjenicima koje Moskva podupire u tolikoj mjeri. Trebalo bi joj svakovrsno oružje, protutenkovsko oružje i prenosive rakete zemlja-zrak, sve do teškog oružja. Trebali bi joj i jurišni helikopteri, s obzirom na oblik koji poprima borba".
"A ponajprije joj trebaju ljudi za to oružje", dodaje. "Vojnike treba obučiti. Rat vode ratnici, a ne oružje. Svaki put kada je neka sila pomagala nekoj zemlji u ovakvu sukobu, slali su se instruktori. A za neke vrste oružja, za to će trebati vremena. Pogledajte što se dogodilo u Iraku, u Mosulu: iračka vojska je bila dobro naoružana, a slomilo ju je nekoliko tisuća pripadnika Islamske države".
General Ben Hodges, zapovjednik američkih snaga u Europi, 29. siječnja je rekao novinarima u povjerenju da su ukrajinski vojnici na neki način gluhi i nijemi u odnosu na pobunjenike zbog "iznimne sposobnosti" potonjih da ometaju njihove komunikacije. Usto je kazao da informacije koje prikupljaju ruske bespilotne letjelice, omogućuju pobunjenicima da gađaju položaje Kijeva s ubojitom preciznošću.
Pred takvim neprijateljem NATO sve više razmišlja da ukrajinskim snagama pošalje ofenzivno oružje a ne više vojnu opremu za pasivnu obranu, poput neprobojnih prsluka, piše u nedjelju dnevnik The New York Times, dodajući da predsjednik Barack Obama još nije donio odluku o tome.
U izvješću koje je u ponedjeljak objavljeno u Washingtonu, bivši američki dužnosnici dodaju: "Rusi i separatističke snage su nedvojbeno kadri da nastave ofenzivu, da preuzmu kontrolu nad čitavim Donbasom (na istoku), ili, što bi bilo najgore, da si osiguraju kopneni koridor između Rusije i Krima, preuzimajući stvarni nadzor nad jugoistokom Ukrajine".
No pojačana vojna pomoć Kijevu mogla bi gurnuti Zapad dalje nego to želi, upozoravaju stručnjaci.
"Pristaše te mogućnosti imaju najbolje nakane", drži istraživač Balazs Jarabik iz instituta Carnegie Endowment for International Peace, "ali oni ne razumiju koliko je Ukrajina važna Rusima. Oni misle da je to njihova zemlja i njihov narod. Njihovo emotivni i strukturni angažman je veći nego što će ikad biti američki angažman za drugu stranu".
HINA / Jutarnji.hr
