Na Vladi su razmatrani radni tekstovi zakona o osnivanju Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od elementarne nepogode na teritoriju FBiH, te zakona o financiranju pomoći za otklanjanje posljedica elementarne nepogode i obnovu područja zahvaćenih elementarnom nepogodom. Usvajanje ovih zakona očekuje se na prvoj idućoj sjednici nakon što se sva ministarstva očituju o istima i nakon što se napravi konačan tekst. Tada će isti biti upućeni hitnom procedurom u Parlament.
Dorada zakona
Cilj oba zakona je osiguravanje veće, efikasnije i na potpuno transparentan način prikupljene i dodijeljene pomoći područjima pogođenim poplavama i klizištima. Kada je riječ o fondu, njegov zadatak je osiguravanje skupljanja i upravljanja financijskim sredstvima namijenjenim za pomoć nastradalim područjima, kroz njihovo objedinjavanje i koordinirano usmjeravanje tamo gdje su najpotrebnija.
-U taj fond bi se usmjerila sredstva s otvorenih računa i mnoga druga čije prikupljanje je planirano, kazao je Nikšić. Jučer je Vlada odlučila zajedno s drugim razinama vlasti u državi ići u pregovore sa Svjetskom bankom o zaduženju za 57 milijuna dolara za sanaciju poplavljenih područja. Planirano je, kaže Nikšić, i da se zakonski osiguraju redovna izdvajanja u fond tako što bi svi zaposleni na dobrovoljnoj razini pristali na davanje jednog dijela primanja. Planirano je i da se daju ovlasti lokalnim zajednicama za prenamjenu sredstava u proračunima…
Kada su u pitanju zlouporabe koje se javljaju i kontrola sredstava, Nikšić kaže kako svaka medalja ima dvije strane.
-Ako zatražimo da se ograniče računi i da samo ima jedan račun, onda će se svi pobuniti. Mi smo ovim novim zakonom predvidjeli varijantu da svi računi za prikupljanje pomoći osim humanitarnih organizacija mogu raditi lokalne zajednice, županije i država, a da ostali ne mogu što se nas tiče, ali s druge strane, vi ne možete ni braniti bankama da otvaraju račune. Pobornik sam toga da svi uplaćuju na račune institucija…, kazao je Nikšić. Poručio je i to kako s računa koji je otvorila Vlada neće otići ni jedna marka dok se ne oformi fond i dok ne budu definirani kriteriji na osnovi kojih će se sredstva koristiti.
Kada su u pitanju osobe koje imaju obveze kod raznih banaka i hipoteke na imovinu, a uslijed poplava nemaju načina izmirivati iste, Nikšić je kazao kako su već prema Agenciji za bankarstvo FBiH reagirali kako bi se bankama sugeriralo da daju reprograme.
Povećani poticaji
Dobra stvar je i to što je Vlada jučer usvojila odluku o usvajanju programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava „Poticaj za poljoprivredu“ utvrđenih proračunom FBiH za 2014. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, pod nazivom „Od našeg polja do našeg stola“. Resorni ministar Jerko Ivanković Lijanović kazao je da implementacija kreće u idućem mjesecu, a program predviđa značajna povećanja kod mlijeka sa 22 feninga na 30 feninga, kod proizvodnje pšenice sa 600 KM na 700 KM po hektaru, kod proizvodnje voća kao i kod proizvodnje povrća.
-Potrudit ćemo se da proizvođači što prije dođu do novaca od ovih programa. Nadam se da će već u idućem mjesecu biti stvorene pretpostavke da se izmire obveze iz prošle godine, a onda i isplata poticaja za ovu godinu, rekao je Ivanković-Lijanović.
On je govoreći o sanaciji šteta na poplavljenim područjima kazao kako će program poticaja predvidjeti da će svi oni koji su imali proizvodnju u tijeku, a zbog prirodne katastrofe je nisu mogli dovršiti, imati pravo ostvariti poticaj kao da su je dovršili što će biti jednokratna značajna pomoć za njih.
Lijanović je izrazio nadu da će se do jeseni kroz Federalni fond osigurati pomoć svima koji se mogu vratiti na svoja imanja, a onima koji to ne mogu, da će se osigurati novi domovi.
Opasnost
Jučer su na sjednici prezentirana i izvješća sa poplavljenih terena koja su sačinili iz Federalne civilne zaštite i Zavoda za javno zdravstvo.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH Željko Ler smatra kako postoji realna opasnost od epidemija, ali kako ne treba paničariti.
-Epidemiološku situaciju držimo nesigurnom zbog loših životnih uvjeta…imamo pojavu sporadičnih oboljenja, kazao je Ler dodavši da je prošao prvi val opasnosti. Priča kako se voda povlači i kako se eliminiraju ostatci uginulih životinja, ali kako se uz to javlja i veliki broj insekata, prvenstveno komarci koji su preplavili Posavinu.
-Zaista u Posavini vlada najezda komaraca, priča Ler pojašnjavajući da se ne mora očekivati pojava bolesti koje prenose komarci jer prije poplava nisu zabilježeni veći slučajevi takvih bolesti. U nadolazećem razdoblju će se raditi sustavno na uništavanju glodara i insekata, te se Ler nada kako neće biti krupnijih oboljenja i epidemija.
Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak kaže kako je naglasak na Posavskoj županiji koja je u najlošijoj situaciji i gdje ima najveći broj uginulih životinja.
-Već smo preko 300 tona uklonili i nadam se da ćemo to završiti uskoro. Problem službama na terenu predstavlja visina vode pogotovo u dijelu gdje je bilo plavljenje od Save jer je voda još uvijek na tim lokacijama, kaže Solak i dodaje kako se traži modalitet kako tu vodu vratiti u Savu.
Poplave će se odraziti negativno na porezne prihode
Ovih dana pojavila se informacija kako će Federacija morati pretrpjeti još jedan rebalans proračuna zbog nedostatka sredstava od poreza.
-Još je rano o tome govoriti, ali ekonomska logika kaže da će se ove štete koje su se dogodile odraziti na gospodarske aktivnosti, samim tim na BDP, a onda i na porezne prihode, kazao je Krajina.
Kada je u pitanju obustava isplata iz proračuna, Krajina pojašnjava kako se odluka koja je jučer donesena na sjednici odnosi na zaustavljanje određenih transfera iz proračuna, nabavi opreme i sličnog. Ova odluka donesena je još prošle godine i sada je samo produžen rok njezinog važenja, kazao je Krajina.
Uskoro konkretniji potezi u Aluminiju
Ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj prokomentirao je jučer imenovanje generalnog direktora Aluminija d.d. Mostar kazavši kako ministarstvu nisu ponuđena konkretna i dovoljna rješenja za izlazak iz krize.
-Očekujemo konkretan plan da se vidi kako će se riješiti problemi. Moraju doći s konkretnim rješenjem, a ne samo s pričom…Dobili su određene ponude koje trebaju pretočiti u plan i valjda će to i uraditi, kaže Trhulj. Kada je u pitanju deblokada računa od Elektroprivrede HZ HB, Trhulj je kazao da je to isključivo na Elektroprivredi i da Aluminij nije jedini kojeg Elektroprivreda opskrbljuje električnom energijom.
-Uprava Elektroprivrede HZ HB mora voditi računa o svima onima koje opskrblje, a ne samo o Aluminiju. Čisto sumnjam da će svi pristati da se uguši Elektroprivreda samo da bi Aluminij opstao, kaže Trhulj.
Federalni premijer Nermin Nikšić također se osvrnuo na zadnja dešavanja u mostarskom kombinatu. Kaže kako je otvoren prostor da se radi ozbiljnije jer ni povjeritelji ni ulagači nisu bili sigurni u cijelu priču dok je na čelu bio v.d. direktora.
-Sada se već vraćamo u normalnu kolotečinu i predstoji nam razgovor i s povjeriteljima i s dobavljačima. Podaci govore da su prošli mjesec ostvarene najveće premije u povijesti Aluminija što pokazuje da se može raditi, kaže Nikšić. Vlada će kao najveći pojedinačni vlasnik insistirati na tome da se naprave kvalitetni ugovori i osigura što je više moguće jeftinija električna energije, ali da će se sve raditi u skladu sa zakonom.
Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo / Dnevni list
