Priljev doznaka iz inozemstva u BiH veći je od direktnih stranih investicija u ovu zemlju, a te doznake dostižu čak jednu trećinu ukupnog robnog izvoza BiH.
Na ove zabrinjavajuće podatke ukazalo je Udruženje ekonomista RS SWOT u svojoj najnovijoj analizi "Newsletter", u kojoj se još navodi da doznake dijaspore participiraju u ukupnom raspoloživom dohotku građana BiH sa čak 30%.
Pojašnjavajući činjenicu što doznake dostižu čak jednu trećinu ukupnog robnog izvoza BiH, ekonomisti SWOT-a u analizi navode da je to jednim dijelom zbog niske osnovice, ali da čak ni to ne mijenja podatak da trećina deviznog prilljeva koje BiH ostvaruje putem izvoza robe i usluga pristiže u zemlju putem doznaka.
- Sa druge strane, jasno je da upravo doznake leže u fundamentu uvoznog potencijala pokrivajući, u slučaju BiH, do jedne petine vrijednosti uvoza. Međutim, ono što je upozoravajuća, ali ujedno i porazna činjenica, jeste to da je priljev doznaka veći od stranih direktnih investicija - navodi se u analizi.
Naime, direktna strana ulaganja u BiH u 2015. godini iznosila su 473 mil KM, što je manje nego u 2014, kada su iznosila 740 mil KM.
Ipak, ističu da malo olakšanja može unijeti podatak da BiH nije jedina s takvim odnosom ovih kategorija.
Naime, za veliki broj zemalja u razvoju doznake radnika u apsolutnim iznosima također prelaze priljeve po osnovu službene pomoći i, što je još značajnije, stranih direktnih investicija.
- Ipak, energija mora biti usmjerena na drugačiji odnos prema doznakama kao faktoru koji može biti poticaj zdravom i poželjnom privrednom rastu - upozoravaju ekonomisti ovog udruženja.
Prema njihovim riječima, priljeiv po osnovu doznaka determinira i ukupna ekonomska kretanja u RS i BiH, jer je potrošnja noseća snaga dinamike rasta.
Koliki je makroekonomski značaj doznaka za sve zemlje u regiji najbolje se može vidjeti kroz njihovo učešće u bruto domaćem proizvodu u skoro pa desetljetnom periodu unazad.
Kako kažu, vidljivo je da BiH prednjači i u odnosu na zemlje zapadnog Balkana, ali i u odnosu na prosjek centralne i istočne Europe.
- Inozemne doznake peglaju deficit tekućeg računa platnog bilansa u značajnoj mjeri. Pokazatelji o njihovom sudjelovanju u vanjskotrgovinskom deficitu potvrđuju tezu da su one i jedan od ključnih izvora financiranja manjka izvoza u odnosu na uvoz - ističu ekonomisti SWOT-a.
Kako su pojasnili, utjecaj doznaka na privredni rast je dvojak, pa tako doznake povećavaju raspoloživi dohodak, što preko potrošnje ostvaruje pozitivnu transmisiju na agregatnu tražnju, dok je jedan od negativnih efekata velikog priljeva doznaka to što se afirmira motivacija da se "ne radi" kod primatelja te doznake.
- Umjesto nepovoljnih zaduživanja, koja su često jedina raspoloživa opcija, država bi mogla iskoristiti doznake kao izvor sredstava punjenja proračuna putem emisije obveznica. Na ovaj način bi se pomoću ‘obveznica za dijasporu’ stvorila vezanost za lokalne prilike, a ujedno bi se spriječio i odljev sredstava u slučaju krize, što je već viđen obrazac ponašanja stranih investitora - navedeno je u ovoj detaljnoj analizi, gdje se još dodaje da bi se doznake mogle iskoristiti kao svojevrsni kolateral za zaduživanje u produktivne svrhe.
Prema mišljenju ekonomista SWOT-a, stvaranje preduvjeta za efikasnije korištenje doznaka iz inozemstva predstavlja nužan uvjet transformacije iz stanja "doznačene" do stanja "označene" ekonomije.
Na ove zabrinjavajuće podatke ukazalo je Udruženje ekonomista RS SWOT u svojoj najnovijoj analizi "Newsletter", u kojoj se još navodi da doznake dijaspore participiraju u ukupnom raspoloživom dohotku građana BiH sa čak 30%.
Pojašnjavajući činjenicu što doznake dostižu čak jednu trećinu ukupnog robnog izvoza BiH, ekonomisti SWOT-a u analizi navode da je to jednim dijelom zbog niske osnovice, ali da čak ni to ne mijenja podatak da trećina deviznog prilljeva koje BiH ostvaruje putem izvoza robe i usluga pristiže u zemlju putem doznaka.
- Sa druge strane, jasno je da upravo doznake leže u fundamentu uvoznog potencijala pokrivajući, u slučaju BiH, do jedne petine vrijednosti uvoza. Međutim, ono što je upozoravajuća, ali ujedno i porazna činjenica, jeste to da je priljev doznaka veći od stranih direktnih investicija - navodi se u analizi.
Naime, direktna strana ulaganja u BiH u 2015. godini iznosila su 473 mil KM, što je manje nego u 2014, kada su iznosila 740 mil KM.
Ipak, ističu da malo olakšanja može unijeti podatak da BiH nije jedina s takvim odnosom ovih kategorija.
Naime, za veliki broj zemalja u razvoju doznake radnika u apsolutnim iznosima također prelaze priljeve po osnovu službene pomoći i, što je još značajnije, stranih direktnih investicija.
- Ipak, energija mora biti usmjerena na drugačiji odnos prema doznakama kao faktoru koji može biti poticaj zdravom i poželjnom privrednom rastu - upozoravaju ekonomisti ovog udruženja.
Prema njihovim riječima, priljeiv po osnovu doznaka determinira i ukupna ekonomska kretanja u RS i BiH, jer je potrošnja noseća snaga dinamike rasta.
Koliki je makroekonomski značaj doznaka za sve zemlje u regiji najbolje se može vidjeti kroz njihovo učešće u bruto domaćem proizvodu u skoro pa desetljetnom periodu unazad.
Kako kažu, vidljivo je da BiH prednjači i u odnosu na zemlje zapadnog Balkana, ali i u odnosu na prosjek centralne i istočne Europe.
- Inozemne doznake peglaju deficit tekućeg računa platnog bilansa u značajnoj mjeri. Pokazatelji o njihovom sudjelovanju u vanjskotrgovinskom deficitu potvrđuju tezu da su one i jedan od ključnih izvora financiranja manjka izvoza u odnosu na uvoz - ističu ekonomisti SWOT-a.
Kako su pojasnili, utjecaj doznaka na privredni rast je dvojak, pa tako doznake povećavaju raspoloživi dohodak, što preko potrošnje ostvaruje pozitivnu transmisiju na agregatnu tražnju, dok je jedan od negativnih efekata velikog priljeva doznaka to što se afirmira motivacija da se "ne radi" kod primatelja te doznake.
- Umjesto nepovoljnih zaduživanja, koja su često jedina raspoloživa opcija, država bi mogla iskoristiti doznake kao izvor sredstava punjenja proračuna putem emisije obveznica. Na ovaj način bi se pomoću ‘obveznica za dijasporu’ stvorila vezanost za lokalne prilike, a ujedno bi se spriječio i odljev sredstava u slučaju krize, što je već viđen obrazac ponašanja stranih investitora - navedeno je u ovoj detaljnoj analizi, gdje se još dodaje da bi se doznake mogle iskoristiti kao svojevrsni kolateral za zaduživanje u produktivne svrhe.
Prema mišljenju ekonomista SWOT-a, stvaranje preduvjeta za efikasnije korištenje doznaka iz inozemstva predstavlja nužan uvjet transformacije iz stanja "doznačene" do stanja "označene" ekonomije.
