Ah, da, batat, to je onaj slatki krumpir!? E, nije batat slatki krumpir. Jest gomolj, ali ne pripada biljnoj porodici krumpira, već slakovki, gorkosladolikih biljaka koje okupljaju 1800 vrsta unutar 59 rodova jednogodišnjeg raslinja, trajnica penjačica i jastučastih penjačica. Batat se među uzgajivačima na dalmatinskom prostoru pojavio tek nedavno, prije desetak godina.
Od tada se češće nađe i na jelovnicima ovog područja, još uvijek rijetko i u vrlo malim količinama. A trebao bi biti puno zastupljeniji. I u proizvodnji, jer za uzgoj batata dalmatinsko podneblje osigurava odlične uvjete, kao i u konzumaciji jer batat po svojim nutritivnim svojstvima spada u vrlo zdrave namirnice.
U Hrvatskoj je prva komercijalna proizvodnja batata evidentirana 2006. godine na području grada Slatine. Ova biljka najbolje uspijeva na temperaturi od 24 stupnja Celzija, dakle u hrvatskim prilikama od kasnog proljeća do rane jeseni, upravo koliko je vegetativno razdoblje od sadnje presadnica do ubiranja zrelih gomolja. Batat u uzgoju ne spada među zahtjevne biljke. Uspijeva na tlima koja su siromašna hranjivim tvarima, a ne zahtijeva ni intenzivno navodnjavanje. Najveća mana ove biljke je velika osjetljivost na niske temperature pa gomolje treba iskopati iz zemlje svakako prije prvih mrazova.
Na kraju evo i riječ-dvije o uzgoju ove biljke na mikrolokaciji cetinskoga kraja ili još konkretnije u Sinjskom polju. Prve sadnice batata zasađene su prije desetak godina, a u rodni grad donio ih je inženjer agronomije s iskustvom iz Istre. Uspjeh nije bio očekivan, a je li u u pitanju bio sadni materijal ili zemljište, nikada se nije do kraja utvrdilo. Procjenjuje se da je ove godine zasađeno samo oko pet tisuća sadnica te biljke.
- Ja sam s 1700 sadnica trenutno najveći proizvođač batata u cetinskom kraju. Ta kultura kod nas se još nije nametnula, kako među nama proizvođačima, tako ili još manje među potrošačima. Većina ljudi na našem području batat još nije kušala. Oni batat smatraju egzotičnim, drže da je to tek slatki krumpir i radije u maloprodaji kupe tri kilograma krumpira nego kilogram batata – kazao nam je najveći sinjski proizvođač batata koji nije želio da mu se navodi ime.
Prema dosadašnjim spoznajama batat je poznat kao hranjivi slatki gomolj najmanje 5000 godina, na prostoru Meksika i Venezuele. Kasnije je, 2500 godina prije Krista, uzgoj proširen na prostor Kariba i Južne Amerike. Prvi Europljani koji su okusili batat bili su članovi ekspedicije Kristofora Kolumba.
Oni su donijeli batat u Europu 80 godina prije nego je na stari kontinent stigao krumpir. Intenziviranje prometne komunikacije među narodima svijeta dovelo je do širenja batata koji se pod različitim nazivima danas proizvodi na svim kontinentima. Zanimljiv je podatak da je prvi predsjednik SAD-a George Washington prije bavljenja politikom bio farmer batata. Najpoznatiji suvremeni oblici batata i njegove nijanse nastale su u modernim labaratorijima.
Najvrjedniji dio biljke batata je njegov korijen koji se iz presadnica razvija ispod površine zemlje. Konzumirati se može kuhan, pečen i pržen. Zbog svojih nutritivnih vrijednosti jestiv je i nadzemni dio biljke, odnosno mlado lišće koje podsjeća na špinat. Batat sadrži mnogo škroba, bogat je vitaminima A, C i B, željezom i kalcijem, a iako je sladak, ima male količine šećera i kao takav je dobra hrana za dijabetičare.
Korijen batata je cjevast, dug, sa zadebljanjem na sredini te se sužava prema krajevima. Ima glatku kožu, a boja korijena je između žute, narančaste, crvene, smeđe, ljubičaste i bež. Meso mu je također različitih boja. Bijelo i bljedožuto manje je slatko i vlažno od mesa crvene, ružičaste i narančaste boje.
Kina proizvodi 80 posto svjetske proizvodnje batata, a slijede je Indonezija i Uganda. Batat je najviše zastupljen na jelovnicima u Solomonskim Otocima gdje se konzumira 160 kilograma po stanovniku i u Burundiju sa 130 kilograma po stanovniku.
Od tada se češće nađe i na jelovnicima ovog područja, još uvijek rijetko i u vrlo malim količinama. A trebao bi biti puno zastupljeniji. I u proizvodnji, jer za uzgoj batata dalmatinsko podneblje osigurava odlične uvjete, kao i u konzumaciji jer batat po svojim nutritivnim svojstvima spada u vrlo zdrave namirnice.
U Hrvatskoj je prva komercijalna proizvodnja batata evidentirana 2006. godine na području grada Slatine. Ova biljka najbolje uspijeva na temperaturi od 24 stupnja Celzija, dakle u hrvatskim prilikama od kasnog proljeća do rane jeseni, upravo koliko je vegetativno razdoblje od sadnje presadnica do ubiranja zrelih gomolja. Batat u uzgoju ne spada među zahtjevne biljke. Uspijeva na tlima koja su siromašna hranjivim tvarima, a ne zahtijeva ni intenzivno navodnjavanje. Najveća mana ove biljke je velika osjetljivost na niske temperature pa gomolje treba iskopati iz zemlje svakako prije prvih mrazova.
Na kraju evo i riječ-dvije o uzgoju ove biljke na mikrolokaciji cetinskoga kraja ili još konkretnije u Sinjskom polju. Prve sadnice batata zasađene su prije desetak godina, a u rodni grad donio ih je inženjer agronomije s iskustvom iz Istre. Uspjeh nije bio očekivan, a je li u u pitanju bio sadni materijal ili zemljište, nikada se nije do kraja utvrdilo. Procjenjuje se da je ove godine zasađeno samo oko pet tisuća sadnica te biljke.
- Ja sam s 1700 sadnica trenutno najveći proizvođač batata u cetinskom kraju. Ta kultura kod nas se još nije nametnula, kako među nama proizvođačima, tako ili još manje među potrošačima. Većina ljudi na našem području batat još nije kušala. Oni batat smatraju egzotičnim, drže da je to tek slatki krumpir i radije u maloprodaji kupe tri kilograma krumpira nego kilogram batata – kazao nam je najveći sinjski proizvođač batata koji nije želio da mu se navodi ime.
Prema dosadašnjim spoznajama batat je poznat kao hranjivi slatki gomolj najmanje 5000 godina, na prostoru Meksika i Venezuele. Kasnije je, 2500 godina prije Krista, uzgoj proširen na prostor Kariba i Južne Amerike. Prvi Europljani koji su okusili batat bili su članovi ekspedicije Kristofora Kolumba.
Oni su donijeli batat u Europu 80 godina prije nego je na stari kontinent stigao krumpir. Intenziviranje prometne komunikacije među narodima svijeta dovelo je do širenja batata koji se pod različitim nazivima danas proizvodi na svim kontinentima. Zanimljiv je podatak da je prvi predsjednik SAD-a George Washington prije bavljenja politikom bio farmer batata. Najpoznatiji suvremeni oblici batata i njegove nijanse nastale su u modernim labaratorijima.
Najvrjedniji dio biljke batata je njegov korijen koji se iz presadnica razvija ispod površine zemlje. Konzumirati se može kuhan, pečen i pržen. Zbog svojih nutritivnih vrijednosti jestiv je i nadzemni dio biljke, odnosno mlado lišće koje podsjeća na špinat. Batat sadrži mnogo škroba, bogat je vitaminima A, C i B, željezom i kalcijem, a iako je sladak, ima male količine šećera i kao takav je dobra hrana za dijabetičare.
Korijen batata je cjevast, dug, sa zadebljanjem na sredini te se sužava prema krajevima. Ima glatku kožu, a boja korijena je između žute, narančaste, crvene, smeđe, ljubičaste i bež. Meso mu je također različitih boja. Bijelo i bljedožuto manje je slatko i vlažno od mesa crvene, ružičaste i narančaste boje.
Kina proizvodi 80 posto svjetske proizvodnje batata, a slijede je Indonezija i Uganda. Batat je najviše zastupljen na jelovnicima u Solomonskim Otocima gdje se konzumira 160 kilograma po stanovniku i u Burundiju sa 130 kilograma po stanovniku.
