Procjene govore da će Njemačkoj do 2028. godine nedostajati gotovo 800.000 radnika, što bi moglo izazvati novi val iseljavanja iz BiH. Dok dio sugovornika upozorava kako bi to moglo dodatno oslabiti domaće tržište rada, drugi smatraju da situacija ipak nije toliko dramatična.
Svi se, međutim, slažu u jednom – BiH hitno mora riješiti pitanje radne snage.
Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog vijeća BiH, podsjeća da Njemačka već godinama pokazuje snažnu potražnju za radnicima, što izravno utječe i na BiH, pišu Nezavise novine.
''Od 2021. godine bilježimo stalan porast odlazaka radnika iz BiH. To je trend koji je teško zaustaviti. Možemo ga donekle ublažiti, ali, nažalost, domaće vlasti gotovo ništa ne čine po tom pitanju'', rekao je Smailbegović.
Radnici i dalje odlaze
Kako je objasnio, iako će određeni broj radnika i dalje odlaziti, domaće tržište rada mora pronaći ravnotežu. U suprotnom, BiH će se suočiti s ozbiljnim nedostatkom radne snage.
''Ako se granice ne otvore za dolazak stranih radnika, ostat ćemo bez radne snage. Potražnja za radnicima kod nas je ogromna, a ako se ovaj trend odlazaka nastavi, svake ćemo godine imati sve veću potrebu za uvozom radne snage'', upozorio je Smailbegović.
Ističe i da se domaća radna snaga iscrpljuje te da BiH već sada mora računati na strane radnike.
''Ove smo godine dobili kvotu za nešto više od 7.000 radnih dozvola za strane radnike. Još uvijek imamo problem s procedurama za dobivanje svih dozvola za njihovo zapošljavanje, tako da intenzivno radimo na pojednostavljenju tih postupaka. Ako u tome uspijemo, sadašnje kvote bit će nam premale'', rekao je Smailbegović.
S druge strane, Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da ne očekuje značajniji odlazak radne snage iz RS u Njemačku, unatoč najavama o velikoj potražnji za radnicima u toj zemlji.
''Mislim da to neće posebno utjecati na naše tržište rada. Čak je prisutan i trend povratka radnika iz inozemstva'', rekao je Trivić.
Uvozit ćemo radnu snagu
Dodaje kako će i Republici Srpskoj u narednim godinama nedostajati radnika, ali ne zbog odlazaka, već zato što domaći radnici nerado prihvaćaju određene poslove.
''Zbog toga ćemo biti prisiljeni uvoziti radnu snagu. Naši su poslodavci to prepoznali i trude se zadržati radnike, tako da već sada, po mome mišljenju, vidimo trend zaustavljanja odlazaka'', poručio je Trivić.
Ekonomist Igor Gavran upozorava da bi se prognoze o nedostatku radne snage u Njemačkoj mogle pokazati manje izvjesnima nego što trenutno izgledaju, s obzirom na stanje njihove ekonomije.
''Pitanje je koliko će se te procjene uopće ostvariti, jer njemačko gospodarstvo nije u najboljoj formi. Osim najava ulaganja u vojnu industriju, nema ozbiljnijih pokazatelja oporavka. Naprotiv, pojavljuju se novi rizici – prijete im carine na izvoz u SAD, a neki od njihovih najjačih sektora, poput automobilske industrije, zaostaju i postaju nekonkurentni u odnosu na kineske'', istaknuo je Gavran.
Ipak, dodaje kako će, čak i ako se dio tih potreba za radnicima ostvari, to predstavljati dodatni poticaj za iseljavanje iz BiH.
Privući investitore i povećati plaće
''Postoje dva ključna načina za zaustavljanje tog trenda. Prvi je pokušati privući ulaganja iz Njemačke, kako bi njihove tvrtke otvarale radna mjesta ovdje – ako im možemo ponuditi sličnu kvalitetu uz niže troškove. Drugi je poboljšati plaće, uvjete rada i kvalitetu života u BiH, kako bi Njemačka postala manje privlačna destinacija'', naglasio je Gavran i dodao da nije osobito optimističan ni za jednu od tih opcija, ali da su obje moguće.
Podsjetimo, istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta (IW) pokazalo je kako će, prema procjenama, do 2028. godine u Njemačkoj ostati nepopunjeno oko 768.000 radnih mjesta zbog nedostatka dovoljno kvalificiranih radnika. Za 2024. godinu ta brojka iznosi 487.000, što ukazuje na ozbiljan rast problema.
U narednim godinama veliki broj radnika odlazi u mirovinu, a ako država ne pronađe rješenje za ovaj manjak, to će sve više utjecati na svakodnevni život građana, upozorio je Jurek Tideman, autor studije.
Najveći pad broja kvalificiranih radnika očekuje se u metaloprerađivačkoj industriji, gdje bi do 2028. godine moglo nestati oko 161.200 stručnjaka.
Kako bi se ovaj problem riješio, studija preporučuje širenje profesionalnog usmjeravanja u školama, povećanje poticaja za dugoročnije ostajanje u radnom odnosu te olakšavanje dolaska kvalificiranih radnika iz inozemstva u većem broju.
Svi se, međutim, slažu u jednom – BiH hitno mora riješiti pitanje radne snage.
Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog vijeća BiH, podsjeća da Njemačka već godinama pokazuje snažnu potražnju za radnicima, što izravno utječe i na BiH, pišu Nezavise novine.
''Od 2021. godine bilježimo stalan porast odlazaka radnika iz BiH. To je trend koji je teško zaustaviti. Možemo ga donekle ublažiti, ali, nažalost, domaće vlasti gotovo ništa ne čine po tom pitanju'', rekao je Smailbegović.
Radnici i dalje odlaze
Kako je objasnio, iako će određeni broj radnika i dalje odlaziti, domaće tržište rada mora pronaći ravnotežu. U suprotnom, BiH će se suočiti s ozbiljnim nedostatkom radne snage.
''Ako se granice ne otvore za dolazak stranih radnika, ostat ćemo bez radne snage. Potražnja za radnicima kod nas je ogromna, a ako se ovaj trend odlazaka nastavi, svake ćemo godine imati sve veću potrebu za uvozom radne snage'', upozorio je Smailbegović.
Ističe i da se domaća radna snaga iscrpljuje te da BiH već sada mora računati na strane radnike.
''Ove smo godine dobili kvotu za nešto više od 7.000 radnih dozvola za strane radnike. Još uvijek imamo problem s procedurama za dobivanje svih dozvola za njihovo zapošljavanje, tako da intenzivno radimo na pojednostavljenju tih postupaka. Ako u tome uspijemo, sadašnje kvote bit će nam premale'', rekao je Smailbegović.
S druge strane, Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da ne očekuje značajniji odlazak radne snage iz RS u Njemačku, unatoč najavama o velikoj potražnji za radnicima u toj zemlji.
''Mislim da to neće posebno utjecati na naše tržište rada. Čak je prisutan i trend povratka radnika iz inozemstva'', rekao je Trivić.
Uvozit ćemo radnu snagu
Dodaje kako će i Republici Srpskoj u narednim godinama nedostajati radnika, ali ne zbog odlazaka, već zato što domaći radnici nerado prihvaćaju određene poslove.
''Zbog toga ćemo biti prisiljeni uvoziti radnu snagu. Naši su poslodavci to prepoznali i trude se zadržati radnike, tako da već sada, po mome mišljenju, vidimo trend zaustavljanja odlazaka'', poručio je Trivić.
Ekonomist Igor Gavran upozorava da bi se prognoze o nedostatku radne snage u Njemačkoj mogle pokazati manje izvjesnima nego što trenutno izgledaju, s obzirom na stanje njihove ekonomije.
''Pitanje je koliko će se te procjene uopće ostvariti, jer njemačko gospodarstvo nije u najboljoj formi. Osim najava ulaganja u vojnu industriju, nema ozbiljnijih pokazatelja oporavka. Naprotiv, pojavljuju se novi rizici – prijete im carine na izvoz u SAD, a neki od njihovih najjačih sektora, poput automobilske industrije, zaostaju i postaju nekonkurentni u odnosu na kineske'', istaknuo je Gavran.
Ipak, dodaje kako će, čak i ako se dio tih potreba za radnicima ostvari, to predstavljati dodatni poticaj za iseljavanje iz BiH.
Privući investitore i povećati plaće
''Postoje dva ključna načina za zaustavljanje tog trenda. Prvi je pokušati privući ulaganja iz Njemačke, kako bi njihove tvrtke otvarale radna mjesta ovdje – ako im možemo ponuditi sličnu kvalitetu uz niže troškove. Drugi je poboljšati plaće, uvjete rada i kvalitetu života u BiH, kako bi Njemačka postala manje privlačna destinacija'', naglasio je Gavran i dodao da nije osobito optimističan ni za jednu od tih opcija, ali da su obje moguće.
Podsjetimo, istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta (IW) pokazalo je kako će, prema procjenama, do 2028. godine u Njemačkoj ostati nepopunjeno oko 768.000 radnih mjesta zbog nedostatka dovoljno kvalificiranih radnika. Za 2024. godinu ta brojka iznosi 487.000, što ukazuje na ozbiljan rast problema.
U narednim godinama veliki broj radnika odlazi u mirovinu, a ako država ne pronađe rješenje za ovaj manjak, to će sve više utjecati na svakodnevni život građana, upozorio je Jurek Tideman, autor studije.
Najveći pad broja kvalificiranih radnika očekuje se u metaloprerađivačkoj industriji, gdje bi do 2028. godine moglo nestati oko 161.200 stručnjaka.
Kako bi se ovaj problem riješio, studija preporučuje širenje profesionalnog usmjeravanja u školama, povećanje poticaja za dugoročnije ostajanje u radnom odnosu te olakšavanje dolaska kvalificiranih radnika iz inozemstva u većem broju.
