AfD "skok" u podršci u velikoj mjeri može zahvaliti upravo ruskim imigrantima, među kojima je podrška porasla s 2 na 29 posto.
Najzadovoljniji njemačkom demokracijom su stranci: demokracijom je zadovoljno 65 posto stranaca koji žive u Njemačkoj, 58 posto Nijemaca čiji je barem jedan roditelj useljenik te tek 50 posto Nijemaca bez migrantskog podrijetla, piše Jutarnji.hr.
Osobom s migrantskim podrijetlom smatra se ona koja nije rođena s njemačkim državljanstvom ili ga barem jedan njezin roditelj nije imao kad se rodio.
Zaklada "Konrad Adenauer" provela je veliko istraživanje vrijednosti i stavova Nijemaca s migrantskim podrijetlom, u kojem su, među ostalim, uočili da su se turski gastarbajteri i njihova djeca, koji su desetljećima slovili za vjerno biračko tijelo socijaldemokrata, u posljednje četiri godine okrenuli demokršćanima Angele Merkel.
Istovremeno je sve više Nijemaca doseljenih od 80-ih iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza okrenulo leđa demokršćanima u korist krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).
Zaokret udesno
U četiri godine došlo je do vidljivog migrantskog zaokreta udesno. Dosad se vjerovalo da Nijemci turskog podrijetla glasaju većinom za SPD, stranku lijevog centra, a useljenici iz Rusije i bivšeg istočnog bloka za CDU/CSU, koaliciju konzervativnog centra. No između 2015. i 2019. useljenici ruskog podrijetla (često etnički Nijemci) okrenuli su leđa stranci Angele Merkel. Iz Rusije, SSSR-a i bivših zemalja istočnog bloka od 80-ih su se doseljavali etnički Nijemci, a poslije i Rusi.
Među etničkim Nijemcima iz bivšeg istočnog bloka postotak birača AfD-a skočio je s 3 na 16 posto od 2015. do 2019. godine. Istovremeno je među ruskim imigrantima broj birača AfD-a skočio s 2 na 29 posto. Krajnje desni AfD, koji u Njemačkoj osvaja oko 10 posto, poznat je po tome da gaji bliske veze s Moskvom.
Još 2015. za Merkeličine demokršćane je bilo 56 posto useljenika ruskog podrijetla, a 2019., kad su održani posljednji parlamentarni izbori, za CDU/CSU bilo je tek njih 29 posto. Istovremeno je podrška demokršćanima među migrantima turskog podrijetla porasla sa 17 na 53 posto. Poljaci većinom glasaju za demokršćane, a tek neznatna manjina sklona je AfD-u.
Među strancima je 2019. i dalje bio najpopularniji SPD, mada su doživjeli pad migrantskih glasova s 41 na 26 posto. Većina se useljenika, po tom istraživanju, okrenula CDU-u (rast s 34 na 39 posto).
Stranci su pritom, unatoč velikom padu podrške, ostali najsnažnija skupina birača SPD-a, dok su među podržavateljima CDU-a primat preuzeli Nijemci s migrantskom pozadinom. Među onima koji bi glasali za Zelene, stranku u usponu, najviše je Nijemaca bez migrantskog podrijetla: 29 posto, ali Zelenima bi dalo glas i 23 odnosno 24 posto Nijemaca migrantskog podrijetla i stranaca.
Zadovoljni Njemačkom
Istraživanje na velikom uzorku pokazalo je da je većina migranata zadovoljna njemačkim političkim sustavom: čak 72 posto stranaca smatra da je politički sistem u Njemačkoj bolji nego u zemlji iz koje dolaze, samo 5 posto ih misli da je bolje u njihovoj matičnoj zemlji.
Procjenjuje se da među 83,2 milijuna Nijemaca živi 2,7 milijuna Turaka i turskih Kurda. Njemačka imigracija nije usporediva s kolonijalnom migracijom u Francusku i Veliku Britaniju, pa su i problemi drugačiji. Većina njemačkih muslimana stigla je organizirano kao gastarbajteri iz tada sekularne Atatürkove Turske šezdesetih i sedamdesetih godina. Drugu veliku skupinu useljenika čini oko 3,5 milijuna Rusa i Nijemaca doseljenih od 80-ih godina iz zemalja nekadašnjeg istočnog bloka, a njima treba dodati noviju imigraciju s više od 2 milijuna Poljaka i gotovo milijun Rumunja.
Prema Eurostatu, u Njemačkoj je u siječnju 2019. živjelo 10 milijuna stranaca, ili 12,2 posto stanovništva. Od toga su 4,3 milijuna iz neke od članica EU. Hrvata ima, kako procjenjuju, oko 400.000, a ukupno svih iz bivše Jugoslavije 1,7 milijuna. Udio Nijemaca s migrantskim podrijetlom (koji su rođeni izvan Njemačke ili im je jedan roditelj rođen izvan Njemačke) dosegao je 2019. godine 21 milijun. Više od pola rođeno ih je u Njemačkoj. Njih 65 posto europskog je podrijetla. Najviše iz Turske (13 posto), slijede oni iz Rusije i Poljske.
Imigranti se najviše razlikuju od Nijemaca po pitanju vjere.
Zaštita vjera od uvrede
Sloboda izražavanja i uvjerenja jednako je važna svim skupinama. Međutim, čak 60 posto muslimana smatra da država bolje treba štititi vjere od uvrede. To zahtijeva 32 posto Nijemaca s migrantskim podrijetlom i 40 posto stranaca. Među Nijemcima bez migrantskog podrijetla tako misli samo 14 posto. Muslimani nisu jedini: 18 posto katolika i 15 posto protestanata želi da vjera bude bolje zaštićena.
Najviše sklonosti autoritarnosti pokazali su građani ruskog podrijetla. Na pitanje postoje li sukobi u demokratskom društvu koji se moraju rješavati nasiljem, potvrdno je odgovorilo samo 14 posto Nijemaca migrantskog podrijetla, 17 posto stranaca i 8 posto Nijemaca bez migrantskih korijena.
Na pitanje o važnosti jednakih prava za žene i muškarce, jedva da je bilo razlika između ispitanih skupina, prenosi berlinski Tagesspiegel. Njih od 78 do 83 posto odgovara da smatraju da je jako važno da žene i muškarci imaju jednaka prava. Da žene moraju imati ista prava na školovanje misli 76 posto Nijemaca bez migrantskog podrijetla, 84 posto stranaca i najviše, 87 posto, Nijemaca s migrantskim podrijetlom.
Najzadovoljniji njemačkom demokracijom su stranci: demokracijom je zadovoljno 65 posto stranaca koji žive u Njemačkoj, 58 posto Nijemaca čiji je barem jedan roditelj useljenik te tek 50 posto Nijemaca bez migrantskog podrijetla, piše Jutarnji.hr.
Osobom s migrantskim podrijetlom smatra se ona koja nije rođena s njemačkim državljanstvom ili ga barem jedan njezin roditelj nije imao kad se rodio.
Zaklada "Konrad Adenauer" provela je veliko istraživanje vrijednosti i stavova Nijemaca s migrantskim podrijetlom, u kojem su, među ostalim, uočili da su se turski gastarbajteri i njihova djeca, koji su desetljećima slovili za vjerno biračko tijelo socijaldemokrata, u posljednje četiri godine okrenuli demokršćanima Angele Merkel.
Istovremeno je sve više Nijemaca doseljenih od 80-ih iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza okrenulo leđa demokršćanima u korist krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).
Zaokret udesno
U četiri godine došlo je do vidljivog migrantskog zaokreta udesno. Dosad se vjerovalo da Nijemci turskog podrijetla glasaju većinom za SPD, stranku lijevog centra, a useljenici iz Rusije i bivšeg istočnog bloka za CDU/CSU, koaliciju konzervativnog centra. No između 2015. i 2019. useljenici ruskog podrijetla (često etnički Nijemci) okrenuli su leđa stranci Angele Merkel. Iz Rusije, SSSR-a i bivših zemalja istočnog bloka od 80-ih su se doseljavali etnički Nijemci, a poslije i Rusi.
Među etničkim Nijemcima iz bivšeg istočnog bloka postotak birača AfD-a skočio je s 3 na 16 posto od 2015. do 2019. godine. Istovremeno je među ruskim imigrantima broj birača AfD-a skočio s 2 na 29 posto. Krajnje desni AfD, koji u Njemačkoj osvaja oko 10 posto, poznat je po tome da gaji bliske veze s Moskvom.
Još 2015. za Merkeličine demokršćane je bilo 56 posto useljenika ruskog podrijetla, a 2019., kad su održani posljednji parlamentarni izbori, za CDU/CSU bilo je tek njih 29 posto. Istovremeno je podrška demokršćanima među migrantima turskog podrijetla porasla sa 17 na 53 posto. Poljaci većinom glasaju za demokršćane, a tek neznatna manjina sklona je AfD-u.
Među strancima je 2019. i dalje bio najpopularniji SPD, mada su doživjeli pad migrantskih glasova s 41 na 26 posto. Većina se useljenika, po tom istraživanju, okrenula CDU-u (rast s 34 na 39 posto).
Stranci su pritom, unatoč velikom padu podrške, ostali najsnažnija skupina birača SPD-a, dok su među podržavateljima CDU-a primat preuzeli Nijemci s migrantskom pozadinom. Među onima koji bi glasali za Zelene, stranku u usponu, najviše je Nijemaca bez migrantskog podrijetla: 29 posto, ali Zelenima bi dalo glas i 23 odnosno 24 posto Nijemaca migrantskog podrijetla i stranaca.
Zadovoljni Njemačkom
Istraživanje na velikom uzorku pokazalo je da je većina migranata zadovoljna njemačkim političkim sustavom: čak 72 posto stranaca smatra da je politički sistem u Njemačkoj bolji nego u zemlji iz koje dolaze, samo 5 posto ih misli da je bolje u njihovoj matičnoj zemlji.
Procjenjuje se da među 83,2 milijuna Nijemaca živi 2,7 milijuna Turaka i turskih Kurda. Njemačka imigracija nije usporediva s kolonijalnom migracijom u Francusku i Veliku Britaniju, pa su i problemi drugačiji. Većina njemačkih muslimana stigla je organizirano kao gastarbajteri iz tada sekularne Atatürkove Turske šezdesetih i sedamdesetih godina. Drugu veliku skupinu useljenika čini oko 3,5 milijuna Rusa i Nijemaca doseljenih od 80-ih godina iz zemalja nekadašnjeg istočnog bloka, a njima treba dodati noviju imigraciju s više od 2 milijuna Poljaka i gotovo milijun Rumunja.
Prema Eurostatu, u Njemačkoj je u siječnju 2019. živjelo 10 milijuna stranaca, ili 12,2 posto stanovništva. Od toga su 4,3 milijuna iz neke od članica EU. Hrvata ima, kako procjenjuju, oko 400.000, a ukupno svih iz bivše Jugoslavije 1,7 milijuna. Udio Nijemaca s migrantskim podrijetlom (koji su rođeni izvan Njemačke ili im je jedan roditelj rođen izvan Njemačke) dosegao je 2019. godine 21 milijun. Više od pola rođeno ih je u Njemačkoj. Njih 65 posto europskog je podrijetla. Najviše iz Turske (13 posto), slijede oni iz Rusije i Poljske.
Imigranti se najviše razlikuju od Nijemaca po pitanju vjere.
Zaštita vjera od uvrede
Sloboda izražavanja i uvjerenja jednako je važna svim skupinama. Međutim, čak 60 posto muslimana smatra da država bolje treba štititi vjere od uvrede. To zahtijeva 32 posto Nijemaca s migrantskim podrijetlom i 40 posto stranaca. Među Nijemcima bez migrantskog podrijetla tako misli samo 14 posto. Muslimani nisu jedini: 18 posto katolika i 15 posto protestanata želi da vjera bude bolje zaštićena.
Najviše sklonosti autoritarnosti pokazali su građani ruskog podrijetla. Na pitanje postoje li sukobi u demokratskom društvu koji se moraju rješavati nasiljem, potvrdno je odgovorilo samo 14 posto Nijemaca migrantskog podrijetla, 17 posto stranaca i 8 posto Nijemaca bez migrantskih korijena.
Na pitanje o važnosti jednakih prava za žene i muškarce, jedva da je bilo razlika između ispitanih skupina, prenosi berlinski Tagesspiegel. Njih od 78 do 83 posto odgovara da smatraju da je jako važno da žene i muškarci imaju jednaka prava. Da žene moraju imati ista prava na školovanje misli 76 posto Nijemaca bez migrantskog podrijetla, 84 posto stranaca i najviše, 87 posto, Nijemaca s migrantskim podrijetlom.
