Njemačka, usprkos globalnom trendu pada stope nataliteta tijekom pandemije koronavirusa, bilježi skok od 10 posto novorođenih u ožujku što je najveći porast od 1998. godine, objavio je u utorak Statistički zavod.
Njemačka je zabilježila rast broja novorođenih od šest posto u veljači. Broj novorođenih u ožujku iznosio je 65.903, za oko 5.900 više nego prije godinu dana, a prvi put od 1998. godine brojka od 65.000 novorođenih je premašena, navodi Statistički zavod.
Povećanje je uslijedilo devet mjeseci nakon što se prvi val koronavirusa počeo pojavljivati u Njemačkoj u svibnju prošle godine i uvedene su prve mjere lockdowna.
Statistički zavod navodi da se stopa nataliteta stabilizirala u zemljama poput Španjolske, Francuske ili Belgije koje su bile teže pogođene prvim valom koronavirusa, dok je u ožujku porasla i u drugim europskim zemljama, posebno na istoku.
Tijekom brojnih kriza s COVID-19 natalitet je u mnogim zemljama opao. Kineski natalitet pao je 18 posto u prošloj godini na najniži nivo od 1961. godine, a natalitet u SAD-u opao je za četiri posto, na najnižu cifru od 1979. godine.
U Njemačkoj se broj rođenih u 2020. godini smanjio za samo 0,6 posto, a u siječnju je bio stabilan, što ukazuje da je prvi lockdown imao minimalan utjecaj na donošenje odluka o stvaranju potomstva. Populacijski eksperti njemački su izuzetak pripisali politici planiranja obitelji i većoj migraciji, kao i brzini vlasti u uvjeravanju ljudi da će im država platiti ako ne mogu raditi tijekom lockdowna.
Najveća europska ekonomija nekada je imala jednu od najnižih stopa nataliteta u regiji jer su konzervativne društvene i političke norme ženama otežavale planiranje obitelji, što je pojačalo nedostatak radne snage u Njemačkoj nakon umirovljivanje ljudi iz takozvane "baby boom" generacije. To se počelo mijenjati kada je kancelarka Angela Merkel proširila roditeljske beneficije i državna ulaganja u brigu o djeci od 2005. Njena odluka iz 2015. da primi više od milijun uglavnom mladih izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja dala je daljnji poticaj, navodi Reuters.
Njemačka je zabilježila rast broja novorođenih od šest posto u veljači. Broj novorođenih u ožujku iznosio je 65.903, za oko 5.900 više nego prije godinu dana, a prvi put od 1998. godine brojka od 65.000 novorođenih je premašena, navodi Statistički zavod.
Povećanje je uslijedilo devet mjeseci nakon što se prvi val koronavirusa počeo pojavljivati u Njemačkoj u svibnju prošle godine i uvedene su prve mjere lockdowna.
Statistički zavod navodi da se stopa nataliteta stabilizirala u zemljama poput Španjolske, Francuske ili Belgije koje su bile teže pogođene prvim valom koronavirusa, dok je u ožujku porasla i u drugim europskim zemljama, posebno na istoku.
Tijekom brojnih kriza s COVID-19 natalitet je u mnogim zemljama opao. Kineski natalitet pao je 18 posto u prošloj godini na najniži nivo od 1961. godine, a natalitet u SAD-u opao je za četiri posto, na najnižu cifru od 1979. godine.
U Njemačkoj se broj rođenih u 2020. godini smanjio za samo 0,6 posto, a u siječnju je bio stabilan, što ukazuje da je prvi lockdown imao minimalan utjecaj na donošenje odluka o stvaranju potomstva. Populacijski eksperti njemački su izuzetak pripisali politici planiranja obitelji i većoj migraciji, kao i brzini vlasti u uvjeravanju ljudi da će im država platiti ako ne mogu raditi tijekom lockdowna.
Najveća europska ekonomija nekada je imala jednu od najnižih stopa nataliteta u regiji jer su konzervativne društvene i političke norme ženama otežavale planiranje obitelji, što je pojačalo nedostatak radne snage u Njemačkoj nakon umirovljivanje ljudi iz takozvane "baby boom" generacije. To se počelo mijenjati kada je kancelarka Angela Merkel proširila roditeljske beneficije i državna ulaganja u brigu o djeci od 2005. Njena odluka iz 2015. da primi više od milijun uglavnom mladih izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja dala je daljnji poticaj, navodi Reuters.
