Njemačka je na svečanoj ceremoniji u srijedu predala posmrtne ostatke pripadnika naroda Herero i Nama koji su ubijeni tijekom kolonijalne vladavine carske Njemačke u južnoj Africi, današnjoj Namibiji, izaslanstvu te zemlje.
"Zajedno s nasljednicima žrtava želimo očuvati sjećanje na žrtve, zauzeti se za javno priznanje ovog čina kao genocida i suočavanje s posljedicama nepravdi učinjenih tijekom njemačke kolonijalne vladavine", rekla je biskupica njemačke Protestantske Crkve Petra Bosse-Huber prilikom ceremonije u tzv. Francuskoj crkvi u Berlinu.
"Moji preci trebaju biti pokopani u zemlji svog porijekla", rekla je za javni servis ARD Uerika Festus Tjikuua, jedna od potomaka žrtava.
Ceremoniju primopredaje posmrtnih ostataka popratili su prosvjedi na kojima se od Njemačke vlade traži isplata obeštećenja potomcima žrtava, što njemačka vlada zasad odbija.
Pregovori o obeštećenju se već godinama vode između njemačke i namibijske vlade a u New Yorku je skupina potomaka žrtava podigla tužbu jer smatraju da nisu dovoljno uključeni u ovaj proces.
Ubijeno više od 100 000 pripadnika naroda Herero i Nama
Za većinu povjesničara, pokolj nad narodima Herero i Nama je prvi genocid u 20. stoljeću.
Njemačka je od 1884. do 1915. vladala predjelom koji se tada zvao Njemačka jugozapadna Afrika, a nalazio se na području današnje Namibije.
Prema procjenama, postrojbe tadašnje carske Njemačke ubile su preko 100 000 pripadnika naroda Herero i Nama. Posebno velik broj je ubijen između 1904. i 1908. tijekom tzv. Herero ustanka protiv kolonijalne vladavine.
Kosti ubijenih su raznim putevima dospjeli u Njemačku gdje su poslužili za eksperimente kojima se htjela dokazati superiornost bijele rase. Danas se mnoge lubanje i kosti nalaze u privatnom posjedu.
U Berlinu odnedavno postoji inicijativa da se promijene imena ulica u jednoj gradskoj četvrti koja nose imena kolonijalnih vladara.
"Zajedno s nasljednicima žrtava želimo očuvati sjećanje na žrtve, zauzeti se za javno priznanje ovog čina kao genocida i suočavanje s posljedicama nepravdi učinjenih tijekom njemačke kolonijalne vladavine", rekla je biskupica njemačke Protestantske Crkve Petra Bosse-Huber prilikom ceremonije u tzv. Francuskoj crkvi u Berlinu.
"Moji preci trebaju biti pokopani u zemlji svog porijekla", rekla je za javni servis ARD Uerika Festus Tjikuua, jedna od potomaka žrtava.
Ceremoniju primopredaje posmrtnih ostataka popratili su prosvjedi na kojima se od Njemačke vlade traži isplata obeštećenja potomcima žrtava, što njemačka vlada zasad odbija.
Pregovori o obeštećenju se već godinama vode između njemačke i namibijske vlade a u New Yorku je skupina potomaka žrtava podigla tužbu jer smatraju da nisu dovoljno uključeni u ovaj proces.
Ubijeno više od 100 000 pripadnika naroda Herero i Nama
Za većinu povjesničara, pokolj nad narodima Herero i Nama je prvi genocid u 20. stoljeću.
Njemačka je od 1884. do 1915. vladala predjelom koji se tada zvao Njemačka jugozapadna Afrika, a nalazio se na području današnje Namibije.
Prema procjenama, postrojbe tadašnje carske Njemačke ubile su preko 100 000 pripadnika naroda Herero i Nama. Posebno velik broj je ubijen između 1904. i 1908. tijekom tzv. Herero ustanka protiv kolonijalne vladavine.
Kosti ubijenih su raznim putevima dospjeli u Njemačku gdje su poslužili za eksperimente kojima se htjela dokazati superiornost bijele rase. Danas se mnoge lubanje i kosti nalaze u privatnom posjedu.
U Berlinu odnedavno postoji inicijativa da se promijene imena ulica u jednoj gradskoj četvrti koja nose imena kolonijalnih vladara.
