"Za Njemačko gospodarstvo će u bliskoj budućnosti presudna biti dva čimbenika: američka carinska politika i vladin financijski paket", objašnjava Monika Schnitzer, predsjednica Vijeća stručnjaka za procjenu ukupnog gospodarskog razvoja, koje se često naziva "Vijećem gospodarskih mudraca". Ono je danas u Berlinu predstavilo svoje aktualno proljetno izvješće, piše Deutsche Welle.
U izvješću se navodi: "Njemačko gospodarstvo se i dalje nalazi u izraženoj fazi slabosti i u posljednje vrijeme ima malo koristi od rasta svjetskog gospodarstva. Američke uvozne carine opterećuju svjetsku gospodarsku aktivnost i globalnu trgovinu robom."
Za izvozničku naciju poput Njemačke to su loše vijesti, posebno s obzirom na već dužu stagnaciju izvoza. Američko tržište izuzetno je važno za njemačke izvoznike: izvoz u SAD prošle je godine iznosio dobrih 161,3 milijarde eura, kako je nedavno objavio Savezni statistički ured. To je činilo 10,4 posto ukupnog njemačkog izvoza i time najveći udio od 2002.
Stagnacija umjesto gospodarskog rasta
Vijeće gospodarskih mudraca je smanjilo svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu. Umjesto malog rasta od 0,4 posto, koliko je predviđeno u godišnjem izvješću za 2024., znanstvenici sada očekuju nulti rast. I Europska komisija je početkom tjedna snizila svoju prognozu za Njemačku, s 0,7 posto na nulu. Njemački BDP ponovno bi trebao rasti za 1,0 posto tek 2026. godine.
Znanstvenici posebno očekuju pozitivne poticaje od financijskog paketa savezne vlade. Promjene Ustava koje su usvojene u ožujku ove godine "pružaju, ako se pravilno iskoriste, prilike za modernizaciju kapitalne imovine i gospodarsko oživljavanje", navodi se u proljetnom izvješću.
U ožujku su Bundestag i Bundesrat postigli dogovor o ublažavanju ograničenja zaduživanja kako bi se financirali rashodi za obranu, civilnu zaštitu, obavještajne službe i kibernetičku sigurnost. Za sve te izdatke, koji premašuju jedan posto BDP-a, u budućnosti će biti dopušteno zaduživanje. Osim toga, stvoren je posebni fond u iznosu do 500 milijardi eura za obnovu dotrajale infrastrukture u Njemačkoj.
Vijeće stručnjaka sada vidi ključni izazov u tome da se ta sredstva iskoriste tako da doista dovedu do gospodarskog rasta.
U Njemačkoj se zatvara sve više tvrtki
Ove srijede je objavljena i informacija da je u Njemačkoj prošle godine zatvoreno 196.100 tvrtki, što je 16 posto više nego 2023. Te brojke proizlaze iz istraživanja stručnjaka bonitetne kuće Creditreform i Centra za europska gospodarska istraživanja (ZEW). To je najveći broj zatvorenih tvrtki od 2011., tada su posljedice financijske krize ostavile tragove u njemačkom gospodarstvu.
Ekonomist Creditreforma Patrik-Ludwig Hantzsch kaže: "Prije svega industrijska poduzeća pate zbog visokih troškova energije u proizvodnji, dok istovremeno raste konkurentski pritisak stranih ponuđača."
Na području IT-a, razvoja proizvoda, ekološke tehnologije i dijagnostike broj zatvorenih tvrtki povećao se za oko četvrtinu, 2024. godine zatvoreno je oko 13.800 poduzeća iz te branše. ZEW-ova stručnjakinja Sandra Gottschalk ističe da bi taj gospodarski sektor zapravo trebao rasti jer se radi o industriji budućnosti. No zbog ozbiljnog nedostatka stručne radne snage tvrtke se natječu za ograničene resurse.
Pogođeno sve više većih poduzeća
Kod zatvaranja se često radi o malim poduzećima u vlasništvu pojedinaca, ali posljednjih godina pogođeno je sve više većih firmi. "To je jasan signal upozorenja za gospodarsku politiku. Mnoge tvrtke sele svoju proizvodnju u inozemstvo, zatvaraju pogone ili uopće više ne ulažu u Njemačku", upozorava Hantzsch.
Pod zatvaranjem poduzeća se ne podrazumijevaju samo stečajevi, nego i manje ili više svojevoljne obustave poslovanja, primjerice kada vlasnik ne može pronaći nasljednika i želi otići u mirovinu. Osim toga, tu su i slučajevi u kojima je tvrtka još uvijek profitabilna, ali je dugoročna perspektiva loša.
U izvješću se navodi: "Njemačko gospodarstvo se i dalje nalazi u izraženoj fazi slabosti i u posljednje vrijeme ima malo koristi od rasta svjetskog gospodarstva. Američke uvozne carine opterećuju svjetsku gospodarsku aktivnost i globalnu trgovinu robom."
Za izvozničku naciju poput Njemačke to su loše vijesti, posebno s obzirom na već dužu stagnaciju izvoza. Američko tržište izuzetno je važno za njemačke izvoznike: izvoz u SAD prošle je godine iznosio dobrih 161,3 milijarde eura, kako je nedavno objavio Savezni statistički ured. To je činilo 10,4 posto ukupnog njemačkog izvoza i time najveći udio od 2002.
Stagnacija umjesto gospodarskog rasta
Vijeće gospodarskih mudraca je smanjilo svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu. Umjesto malog rasta od 0,4 posto, koliko je predviđeno u godišnjem izvješću za 2024., znanstvenici sada očekuju nulti rast. I Europska komisija je početkom tjedna snizila svoju prognozu za Njemačku, s 0,7 posto na nulu. Njemački BDP ponovno bi trebao rasti za 1,0 posto tek 2026. godine.
Znanstvenici posebno očekuju pozitivne poticaje od financijskog paketa savezne vlade. Promjene Ustava koje su usvojene u ožujku ove godine "pružaju, ako se pravilno iskoriste, prilike za modernizaciju kapitalne imovine i gospodarsko oživljavanje", navodi se u proljetnom izvješću.
U ožujku su Bundestag i Bundesrat postigli dogovor o ublažavanju ograničenja zaduživanja kako bi se financirali rashodi za obranu, civilnu zaštitu, obavještajne službe i kibernetičku sigurnost. Za sve te izdatke, koji premašuju jedan posto BDP-a, u budućnosti će biti dopušteno zaduživanje. Osim toga, stvoren je posebni fond u iznosu do 500 milijardi eura za obnovu dotrajale infrastrukture u Njemačkoj.
Vijeće stručnjaka sada vidi ključni izazov u tome da se ta sredstva iskoriste tako da doista dovedu do gospodarskog rasta.
U Njemačkoj se zatvara sve više tvrtki
Ove srijede je objavljena i informacija da je u Njemačkoj prošle godine zatvoreno 196.100 tvrtki, što je 16 posto više nego 2023. Te brojke proizlaze iz istraživanja stručnjaka bonitetne kuće Creditreform i Centra za europska gospodarska istraživanja (ZEW). To je najveći broj zatvorenih tvrtki od 2011., tada su posljedice financijske krize ostavile tragove u njemačkom gospodarstvu.
Ekonomist Creditreforma Patrik-Ludwig Hantzsch kaže: "Prije svega industrijska poduzeća pate zbog visokih troškova energije u proizvodnji, dok istovremeno raste konkurentski pritisak stranih ponuđača."
Na području IT-a, razvoja proizvoda, ekološke tehnologije i dijagnostike broj zatvorenih tvrtki povećao se za oko četvrtinu, 2024. godine zatvoreno je oko 13.800 poduzeća iz te branše. ZEW-ova stručnjakinja Sandra Gottschalk ističe da bi taj gospodarski sektor zapravo trebao rasti jer se radi o industriji budućnosti. No zbog ozbiljnog nedostatka stručne radne snage tvrtke se natječu za ograničene resurse.
Pogođeno sve više većih poduzeća
Kod zatvaranja se često radi o malim poduzećima u vlasništvu pojedinaca, ali posljednjih godina pogođeno je sve više većih firmi. "To je jasan signal upozorenja za gospodarsku politiku. Mnoge tvrtke sele svoju proizvodnju u inozemstvo, zatvaraju pogone ili uopće više ne ulažu u Njemačku", upozorava Hantzsch.
Pod zatvaranjem poduzeća se ne podrazumijevaju samo stečajevi, nego i manje ili više svojevoljne obustave poslovanja, primjerice kada vlasnik ne može pronaći nasljednika i želi otići u mirovinu. Osim toga, tu su i slučajevi u kojima je tvrtka još uvijek profitabilna, ali je dugoročna perspektiva loša.
