Zaposleni na istoku Njemačke su u protekloj godini radili u prosjeku dva tjedna više nego njihovi sunarodnjaci na zapadu zemlje, javlja dnevnik Thueringer Allgemeine u subotu.
"Zaposleni u tzv. novim saveznim pokrajinama su 2015. u prosjeku radili 1436 sati što je 77 sati više nego njihovi sunarodnjaci na zapadu zemlje", javlja Thueringer Allgemeine pozivajući se na podatke Radne grupe za izračun radnih dana uposlenih.
Time je nastavljen trend porasta razlike između onih dijelova Njemačke koji su nekad pripadali Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj.
Razlog u ovoj razlici ekonomisti vide u različitim strukturama radnog tržišta na istoku i zapadu zemlje. Dok na zapadu još uvijek prevladavaju klasična radna mjesta na puno radno vrijeme, na istoku velik dio poslodavaca nudi radna mjesta sa smanjenim radnim vremenom ili na određeno vrijeme usprkos tomu što postoji potreba za radnim mjestima na puno radno vrijeme. Ovakvim pristupom poslodavci zadržavaju veću fleksibilnost pri otpuštanju što kod ugovora na neograničeno vrijeme nije moguće.
U takvoj situaciji uposleni, kako bi postigli bolju zaradu, do maksimuma iskorištavaju mogućnost prekovremenih radni sati te tako na kraju mjeseca, iako su zaposleni na pola radnog vremena, odrade više sati nego mnogi s punim radnim vremenom. Ekonomisti s instituta Ifo to povezuju i s nesigurnošću radnog mjesta i želje da se, toliko dugo dok radno mjesto postoji, zaradi što više.
Stopa nezaposlenosti je na istoku zemlje sa 9,6 posto osjetno viša nego na zapadu gdje iznosi 6 posto.
"Zaposleni u tzv. novim saveznim pokrajinama su 2015. u prosjeku radili 1436 sati što je 77 sati više nego njihovi sunarodnjaci na zapadu zemlje", javlja Thueringer Allgemeine pozivajući se na podatke Radne grupe za izračun radnih dana uposlenih.
Time je nastavljen trend porasta razlike između onih dijelova Njemačke koji su nekad pripadali Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj.
Razlog u ovoj razlici ekonomisti vide u različitim strukturama radnog tržišta na istoku i zapadu zemlje. Dok na zapadu još uvijek prevladavaju klasična radna mjesta na puno radno vrijeme, na istoku velik dio poslodavaca nudi radna mjesta sa smanjenim radnim vremenom ili na određeno vrijeme usprkos tomu što postoji potreba za radnim mjestima na puno radno vrijeme. Ovakvim pristupom poslodavci zadržavaju veću fleksibilnost pri otpuštanju što kod ugovora na neograničeno vrijeme nije moguće.
U takvoj situaciji uposleni, kako bi postigli bolju zaradu, do maksimuma iskorištavaju mogućnost prekovremenih radni sati te tako na kraju mjeseca, iako su zaposleni na pola radnog vremena, odrade više sati nego mnogi s punim radnim vremenom. Ekonomisti s instituta Ifo to povezuju i s nesigurnošću radnog mjesta i želje da se, toliko dugo dok radno mjesto postoji, zaradi što više.
Stopa nezaposlenosti je na istoku zemlje sa 9,6 posto osjetno viša nego na zapadu gdje iznosi 6 posto.
