Njemačke vlasti namjeravaju udvostručiti kvotu za useljavanje nekvalificiranih radnika iz regije zapadnog Balkana, stoji u prijedlogu zakona u koji njemačka novinska agencija dpa ima uvid.
Ubuduće bi ih trebalo biti do pedeset tisuća godišnje. U pitanju je takozvano zapadnobalkansko pravilo koje predviđa povlašteni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, piše Večernji list BiH.
Povećanje kvote
U promjene spada i takozvana karta prilike, to jest mogućnost da se ljudi jednostavno dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo raditi pola radnog vremena izvan struke kako bi zaradili za život. “Karta prilike”, prenosi dpa, trebala bi se dodjeljivati po novom sustavu bodovanja svakome tko prikupi šest bodova. Četiri boda nosi određena stručna kvalifikacija, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ako je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ako je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj. Njemačka treba radnike iz BiH te to već odavno nije nikakva tajna.
Razne olakšice za ulazak u zemlju, koje se uvode posljednjih godina, imaju za cilj najjaču europsku silu zadržati u gospodarskom vrhu. Samo u prošloj godini u Njemačkoj je u prosjeku nepopunjeno 853.000 radnih mjesta, a njegovatelji i medicinari su najtraženiji. Njemačku muče demografske promjene i veliki broj praznih radnih mjesta. Računa se kako je nužno doseljavanje oko 400.000 osoba godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionirali. Ova gospodarska sila na sve će načine pokušati umanjiti nedostatak radne snage, a situacija u toj zemlji definitivno će “usisati” radnu snagu iz BiH.
Koliko se osoba iz BiH zapravo iselilo u inozemstvo, nitko ne zna. Unija za održivi povratak računa kako je u proteklih 10-ak godina iz BiH otišlo oko pola milijuna stanovnika, a razlozi su već svima poznati. Najčešća destinacija je Njemačka. A budući da će se uskoro godišnje do 50.000 osoba sa zapadnog Balkana moći zaposliti i nastaniti u Njemačkoj, čak i ako nema stručne kvalifikacije, očekuje se da će iseljavanje potrajati još dugo.
Masovno iseljavanje
Trendovi odlaska već odavno ne zahvaćaju samo ruralna područja, a mlade i cijele obitelji napuštaju i urbane sredine, velike gradove u BiH. Najviše odlazaka cijelih obitelji bilježi se u Posavini, na sjeveru BiH, te na područjima Hercegovine. Iseljavanje radne snage iz BiH na najvišoj je razini ikad, navedeno je u studiji “Migracije zdravstvenih djelatnika i stručnjaka u oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija iz BiH: izazovi i mogućnosti”, koja je predstavljena u organizaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
U studiji se navodi kako je posljednjih godina broj građana BiH koji se iseljavaju poprimio alarmantne razmjere, što je posebno vidljivo u zdravstvu i informacijsko-komunikacijskom i tehnološkom sektoru (IKT). Odlazak radne snage iz BiH dobiva na zamahu, a u osam mjeseci prošle godine tržište Slovenije ojačano je s čak 12.257 bh. radnika, a Njemačke s 463 medicinara.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH koja posreduje u zapošljavanju domaćih radnika u spomenute dvije zemlje navode kako je u te dvije države prošle godine otišlo više radnika nego godinu ranije. Dejan Kovač, hrvatski ekonomist, na svom je Facebook profilu krajem prošle godine objavio podatke koliko je građana zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije u Njemačkoj. Prema podacima koje je objavio, oko 10% migrantske populacije u Njemačkoj čine osobe s prostora bivše Jugoslavije.
Kovač naglašava kako je podatak od dva milijuna zapravo podcjenjivanje broja osoba koje su iz bivše Jugoslavije otišle u Njemačku te da je realan broj mnogo veći. Prema grafikonu koji je Kovač objavio, u Njemačkoj živi 373.000 migranata iz BiH, 426.845 migranata iz Hrvatske i 330.000 s prostora Srbije i Crne Gore. Nedostatak radne snage u Njemačkoj još više će potaknuti iseljavanje s ovih prostora.
Ubuduće bi ih trebalo biti do pedeset tisuća godišnje. U pitanju je takozvano zapadnobalkansko pravilo koje predviđa povlašteni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, piše Večernji list BiH.
Povećanje kvote
U promjene spada i takozvana karta prilike, to jest mogućnost da se ljudi jednostavno dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo raditi pola radnog vremena izvan struke kako bi zaradili za život. “Karta prilike”, prenosi dpa, trebala bi se dodjeljivati po novom sustavu bodovanja svakome tko prikupi šest bodova. Četiri boda nosi određena stručna kvalifikacija, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ako je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ako je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj. Njemačka treba radnike iz BiH te to već odavno nije nikakva tajna.
Razne olakšice za ulazak u zemlju, koje se uvode posljednjih godina, imaju za cilj najjaču europsku silu zadržati u gospodarskom vrhu. Samo u prošloj godini u Njemačkoj je u prosjeku nepopunjeno 853.000 radnih mjesta, a njegovatelji i medicinari su najtraženiji. Njemačku muče demografske promjene i veliki broj praznih radnih mjesta. Računa se kako je nužno doseljavanje oko 400.000 osoba godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionirali. Ova gospodarska sila na sve će načine pokušati umanjiti nedostatak radne snage, a situacija u toj zemlji definitivno će “usisati” radnu snagu iz BiH.
Koliko se osoba iz BiH zapravo iselilo u inozemstvo, nitko ne zna. Unija za održivi povratak računa kako je u proteklih 10-ak godina iz BiH otišlo oko pola milijuna stanovnika, a razlozi su već svima poznati. Najčešća destinacija je Njemačka. A budući da će se uskoro godišnje do 50.000 osoba sa zapadnog Balkana moći zaposliti i nastaniti u Njemačkoj, čak i ako nema stručne kvalifikacije, očekuje se da će iseljavanje potrajati još dugo.
Masovno iseljavanje
Trendovi odlaska već odavno ne zahvaćaju samo ruralna područja, a mlade i cijele obitelji napuštaju i urbane sredine, velike gradove u BiH. Najviše odlazaka cijelih obitelji bilježi se u Posavini, na sjeveru BiH, te na područjima Hercegovine. Iseljavanje radne snage iz BiH na najvišoj je razini ikad, navedeno je u studiji “Migracije zdravstvenih djelatnika i stručnjaka u oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija iz BiH: izazovi i mogućnosti”, koja je predstavljena u organizaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
U studiji se navodi kako je posljednjih godina broj građana BiH koji se iseljavaju poprimio alarmantne razmjere, što je posebno vidljivo u zdravstvu i informacijsko-komunikacijskom i tehnološkom sektoru (IKT). Odlazak radne snage iz BiH dobiva na zamahu, a u osam mjeseci prošle godine tržište Slovenije ojačano je s čak 12.257 bh. radnika, a Njemačke s 463 medicinara.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH koja posreduje u zapošljavanju domaćih radnika u spomenute dvije zemlje navode kako je u te dvije države prošle godine otišlo više radnika nego godinu ranije. Dejan Kovač, hrvatski ekonomist, na svom je Facebook profilu krajem prošle godine objavio podatke koliko je građana zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije u Njemačkoj. Prema podacima koje je objavio, oko 10% migrantske populacije u Njemačkoj čine osobe s prostora bivše Jugoslavije.
Kovač naglašava kako je podatak od dva milijuna zapravo podcjenjivanje broja osoba koje su iz bivše Jugoslavije otišle u Njemačku te da je realan broj mnogo veći. Prema grafikonu koji je Kovač objavio, u Njemačkoj živi 373.000 migranata iz BiH, 426.845 migranata iz Hrvatske i 330.000 s prostora Srbije i Crne Gore. Nedostatak radne snage u Njemačkoj još više će potaknuti iseljavanje s ovih prostora.
