Grčke vlasti moraju platiti Međunarodnom monetarnom fondu više od 1,5 milijarde eura. U slučaju neisplate bit će objavljen default. Sudionici tržišta navode Rusiju kao jednu od onih koja može pomoći Grčkoj, iako je takav scenarij, prema riječima ruskih stručnjaka, teško moguć: za Rusiju grčki default uopće nije tako strašan, a sama država nema dovoljno sredstava da pokrije grčki dug…
”Pad, koji je ruska ekonomija preživjela krajem 2014. i početkom 2015., uvelike je odigrao negativni scenarij ‘odsijecanja’ Rusije od vanjskih igrača”, govori Konstantin Koriščenko, zamjenik katedre za financijski inženjering pri RANXiGS-u. Prema njegovim riječima, posljedice vjerojatnog grčkog defaulta i mogućeg pada kineskog tržišta za Rusiju će biti značajno manje osjetljive nego za zapadno tržište koje je opterećeno velikom količinom dugova.
Dug Grčke iznosi 320 milijardi eura (ili 177% BDP-a). Od njih je oko 56 milijardi eura Grčka izravno dužna Njemačkoj. ”Ekonomiji Grčke potrebne su radikalne reforme i dok se se ostvaruju te preobrazbe potrebna su ogromna novčana ulaganja”, govori Aleksej Kozlov, analitičar UFS IC-a. Prema njegovim riječima, ako se uzme u obzir vanjska pozadina i pritisak, koji trenutno proživljava ruska ekonomija, Rusija nije u stanju financijski pomoći Grčkoj u dovoljnoj mjeri. Ipak, govori Kozlov, pitanje pomoći Ateni ne nosi samo ekonomski karakter, nego i politički. Konkretno govoreći, šef grčke vlade Aleksis Cipras je čak stigao na Peterburški međunarodni ekonomski forum u 2015. Upravo zbog toga Rusija bi mogla pružiti pomoć Grčkoj ovisno o svojim mogućnostima – od 1, 5 do 4 milijarde eura, smatra Aleksej Kozlov.
Štoviše, prema riječima analitičara investicijskog holdinga Finam Antona Soroka, moguća pomoć Grčkoj zakomplicirala bi odnose Rusije s državama Europske unije. ”Ipak je Grčka u EU, pa se problemi u ekonomiji države, prije svega, trebaju rješavati unutar bloka”, smatra. Štoviše, prema njegovom mišljenju, korištenje bilo kakvih olakotnih ili besplatnih uplata ne bi bilo isplativo za Rusiju. Dakle, prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja Rusije, pad BDP-a Rusije u svibnju 2015. ubrzao se do 4,9% u godišnjem indeksu nakon pada za 4,2% u travnju.
Kako ističe Koriščenko, od mogućeg defaulta Grčke Rusija će nastradati puno manje od ostalih država, no posljedice bi se ipak mogle osjetiti. ”Za Rusiju bi posljedice takvog razvoja događaja mogle biti manje osjetljive nego za Europu. No isto će ih Rusija osjetiti”, govori Koriščenko. Kao prvo, prema njegovim riječima, dogodit će se ”bijeg u kvalitetu” – prodaja dugova država u razvoju i kupovina obligacija SAD-a. To će povući za sobom i pad tržišta dionica te usporavanje procesa kreditiranja. Kao drugo, grčki događaji vremenski se podudaraju s padom tržišta Kine, koji će stvoriti još negativniji val na tržištima.
Ipak, prema riječima Koriščenka, nakon restrukturiranja grčkog duga za Rusiju i druge moguće partnere Grčke bit će značajno jednostavnije razvijati zajedničke projekte, ne bojeći se da će pruženi krediti služiti za gašenje dugova starim zajmodavcima. Jedan od takvih projekata je Turski tok, plinovod iz Rusije u Južnu Europu po dnu Crnog mora. Za realizaciju tog projekta Rusija je već pristala izdvojiti Grčkoj kredit u iznosu od 2 milijarde eura, prenosi RBTH.
”Pad, koji je ruska ekonomija preživjela krajem 2014. i početkom 2015., uvelike je odigrao negativni scenarij ‘odsijecanja’ Rusije od vanjskih igrača”, govori Konstantin Koriščenko, zamjenik katedre za financijski inženjering pri RANXiGS-u. Prema njegovim riječima, posljedice vjerojatnog grčkog defaulta i mogućeg pada kineskog tržišta za Rusiju će biti značajno manje osjetljive nego za zapadno tržište koje je opterećeno velikom količinom dugova.
Dug Grčke iznosi 320 milijardi eura (ili 177% BDP-a). Od njih je oko 56 milijardi eura Grčka izravno dužna Njemačkoj. ”Ekonomiji Grčke potrebne su radikalne reforme i dok se se ostvaruju te preobrazbe potrebna su ogromna novčana ulaganja”, govori Aleksej Kozlov, analitičar UFS IC-a. Prema njegovim riječima, ako se uzme u obzir vanjska pozadina i pritisak, koji trenutno proživljava ruska ekonomija, Rusija nije u stanju financijski pomoći Grčkoj u dovoljnoj mjeri. Ipak, govori Kozlov, pitanje pomoći Ateni ne nosi samo ekonomski karakter, nego i politički. Konkretno govoreći, šef grčke vlade Aleksis Cipras je čak stigao na Peterburški međunarodni ekonomski forum u 2015. Upravo zbog toga Rusija bi mogla pružiti pomoć Grčkoj ovisno o svojim mogućnostima – od 1, 5 do 4 milijarde eura, smatra Aleksej Kozlov.
Štoviše, prema riječima analitičara investicijskog holdinga Finam Antona Soroka, moguća pomoć Grčkoj zakomplicirala bi odnose Rusije s državama Europske unije. ”Ipak je Grčka u EU, pa se problemi u ekonomiji države, prije svega, trebaju rješavati unutar bloka”, smatra. Štoviše, prema njegovom mišljenju, korištenje bilo kakvih olakotnih ili besplatnih uplata ne bi bilo isplativo za Rusiju. Dakle, prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja Rusije, pad BDP-a Rusije u svibnju 2015. ubrzao se do 4,9% u godišnjem indeksu nakon pada za 4,2% u travnju.
Kako ističe Koriščenko, od mogućeg defaulta Grčke Rusija će nastradati puno manje od ostalih država, no posljedice bi se ipak mogle osjetiti. ”Za Rusiju bi posljedice takvog razvoja događaja mogle biti manje osjetljive nego za Europu. No isto će ih Rusija osjetiti”, govori Koriščenko. Kao prvo, prema njegovim riječima, dogodit će se ”bijeg u kvalitetu” – prodaja dugova država u razvoju i kupovina obligacija SAD-a. To će povući za sobom i pad tržišta dionica te usporavanje procesa kreditiranja. Kao drugo, grčki događaji vremenski se podudaraju s padom tržišta Kine, koji će stvoriti još negativniji val na tržištima.
Ipak, prema riječima Koriščenka, nakon restrukturiranja grčkog duga za Rusiju i druge moguće partnere Grčke bit će značajno jednostavnije razvijati zajedničke projekte, ne bojeći se da će pruženi krediti služiti za gašenje dugova starim zajmodavcima. Jedan od takvih projekata je Turski tok, plinovod iz Rusije u Južnu Europu po dnu Crnog mora. Za realizaciju tog projekta Rusija je već pristala izdvojiti Grčkoj kredit u iznosu od 2 milijarde eura, prenosi RBTH.
