Takozvani skriveni troškovi globalnih prehrambenih sustava iznose oko 10 trilijuna dolara godišnje, što je oko 10 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavila je u novom izvješću Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
U Izvješću o stanju hrane i poljoprivrede stoji da su ti skriveni troškovi uglavnom uzrokovani nezdravom prehranom i poljoprivredom koja šteti okolišu.
Organizacija sa sjedištem u Rimu izvijestila je da se u ovogodišnjem izvješću "razmatra stvarna cijena hrane za održive poljoprivredno-prehrambene sustave".
"Izvješće uvodi koncept skrivenih ekoloških, zdravstvenih i društvenih troškova i koristi od poljoprivredno-prehrambenih sustava te predlaže sljedeći pristup - stvarno troškovno računovodstvo (TCA) - za njihovu procjenu."
70 posto troškova posljedica nezdrave hrane
Daleko najveći udio tih troškova, više od 70 posto, globalno je posljedica nezdrave prehrane, stoji u izvješću.
Stalan porast udjela masti i šećera, kao i ultraprerađene hrane, u prehrani mnogih ljudi predstavlja golem problem.
Takav način prehrane rezultira pretilošću i posljedično drugim bolestima, što opterećuje zdravstvene sustave i istodobno uzrokuje gubitke kada je posrijedi radna produktivnost.
Još jedan razlog "stvarne globalne ekonomske cijene" aktualnih prehrambenih sustava je okoliš, ističe FAO.
Tomu pridonose emisije stakleničkih plinova i taloženje dušika te neodrživa potrošnja vode.
Zemlje s niskim dohotkom posebno su pogođene ovakvim zdravstvenim, ekološkim i socijalnim troškovima.
Da bi se smanjili tako veliki troškovi i da bi se oni ispravno kvantificirali, FAO poziva političare i tvrtke da obavljaju redovite analize.
Vlade bi, primjerice, mogle koristiti poreze, subvencije i propise za prilagodbu postojećih prehrambenih sustava, stoji u izvješću.
Takvi bi potezi omogućili da se prepozna i preusmjeri "stvarna cijena" hrane čime bi se prehrambeni sustavi mogli prilagoditi budućnosti.
U 2024. FAO želi identificirati konkretnije načine smanjenja skrivenih troškova.
U Izvješću o stanju hrane i poljoprivrede stoji da su ti skriveni troškovi uglavnom uzrokovani nezdravom prehranom i poljoprivredom koja šteti okolišu.
Organizacija sa sjedištem u Rimu izvijestila je da se u ovogodišnjem izvješću "razmatra stvarna cijena hrane za održive poljoprivredno-prehrambene sustave".
"Izvješće uvodi koncept skrivenih ekoloških, zdravstvenih i društvenih troškova i koristi od poljoprivredno-prehrambenih sustava te predlaže sljedeći pristup - stvarno troškovno računovodstvo (TCA) - za njihovu procjenu."
70 posto troškova posljedica nezdrave hrane
Daleko najveći udio tih troškova, više od 70 posto, globalno je posljedica nezdrave prehrane, stoji u izvješću.
Stalan porast udjela masti i šećera, kao i ultraprerađene hrane, u prehrani mnogih ljudi predstavlja golem problem.
Takav način prehrane rezultira pretilošću i posljedično drugim bolestima, što opterećuje zdravstvene sustave i istodobno uzrokuje gubitke kada je posrijedi radna produktivnost.
Još jedan razlog "stvarne globalne ekonomske cijene" aktualnih prehrambenih sustava je okoliš, ističe FAO.
Tomu pridonose emisije stakleničkih plinova i taloženje dušika te neodrživa potrošnja vode.
Zemlje s niskim dohotkom posebno su pogođene ovakvim zdravstvenim, ekološkim i socijalnim troškovima.
Da bi se smanjili tako veliki troškovi i da bi se oni ispravno kvantificirali, FAO poziva političare i tvrtke da obavljaju redovite analize.
Vlade bi, primjerice, mogle koristiti poreze, subvencije i propise za prilagodbu postojećih prehrambenih sustava, stoji u izvješću.
Takvi bi potezi omogućili da se prepozna i preusmjeri "stvarna cijena" hrane čime bi se prehrambeni sustavi mogli prilagoditi budućnosti.
U 2024. FAO želi identificirati konkretnije načine smanjenja skrivenih troškova.
