Benjamin Netanyahu ovog će vikenda postati najdugovječniji izraelski premijer, što je dosad bio otac izraelske države David Ben-Gurion.
"Tko broji?"
No vlast tog konzervativnog čelnika koji danas bilježi 8475. dan na čelu Izraela, koliko ima Ben-Gurion, na klimavim je nogama. U rujnu ga čekaju novi izbori, nakon onih u travnju poslije kojih se nije uspjela formirati nova vlada. Osim toga, čeka ga i moguće suđenje zbog korupcije.
"Tko broji?" odgovorio je Netanyahu kad su ga pitali o rušenju rekorda na konferenciji čiji su domaćin bile njemu sklone novine Israel Hayom i na kojoj su sudjelovali i američki izaslanici.
Ako je suditi po potpori javnosti, 69-godišnji Netanyahu, zvan Bibi, daje što Izraelci žele: rastuću ekonomiju i relativnu sigurnost usprkos propalim mirovnim pregovorima s Palestincima i nemirnim granicama sa Sirijom i Libanonom.
Izraelski premijer je uspješno mobilizirao desnicu retorikom protiv arapske manjine u zemlji, a političke protivnike je potkopao politikom "podijeli pa vladaj".
Najmlađi premijer Izraela postao je 1996. godine. Vladao je do izbornog poraza 1999. godine. Ponovno je izabran 2009., a svoje je mandate produljio na izborima 2013. i 2015. godine.
No u iznenađujućem obratu Bibi prije tri mjeseca nije uspio formirati novu koalicijsku vladu nakon što je proglasio pobjedu na izborima pa je sada samo vršitelj dužnosti premijera.
Novo glasanje zakazano je za rujan, samo nekoliko tjedana prije nego što se očekuje odluka tužitelja o suđenju Netanyahuu u tri slučaja korupcije koje je on prozvao lovom na vještice.
Državništvo i opresija prema Palestincima
Netanyahu je uz pomoć američkog predsjednika Donalda Trumpa postigao nekoliko državničkih uspjeha: SAD je priznao Jeruzalem kao prijestolnicu države, kao i izraelski suverenitet nad okupiranom Golanskom visoravni. Uz to, Washington se povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. s Iranom, glavnim neprijateljem Izraela na Bliskom istoku.
Netanyahu je i jedan od rijetkih svjetskih čelnika koji se može pohvaliti dobrim odnosima i s Trumpom, i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Na oduševljenje židovskih naseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali, Bibi je zaobišao Palestince u svojoj komunikaciji sa sunitskim arapskim čelnicima koji dijele njegovu zabrinutost oko šijitskog Irana.
No izraelska oporba lijevog centra i mnogi u inozemstvu strahuju da je Netanyahu propustio priliku da s Palestincima pronađe rješenje s dvije države.
Na Netanyahua je jako utjecao otac
Izraelski povjesničar Tom Segev smatra da se, iako se Netanyahuova politička dugotrajnost može smatrati političkim uspjehom, može dogoditi da on ostane upamćen kao onaj koji je poveo Izrael prema snažnijoj opresiji prema Palestincima.
Dore Gold, Netanyahuov izaslanik koji je danas na čelu think-tanka Jeruzalemski centar za javna pitanja, opisuje kako je premijer obrazovan u SAD-u pod velikim utjecajem svog pokojnog oca Benziona Netanyahua, intelektualca koji se bavio progonima Židova tijekom Španjolske inkvizicije.
"Mislim da se smatra nekim tko će učiniti sve što je moguće i u njegovoj moći kako bi zaštitio svoj narod od bilo kakve katastrofe u budućnosti", tvrdi Gold o svom bivšem šefu.
Netanyahuova politička strategija uključuje i imitaciju Trumpa u napadima na rivale na društvenim mrežama, čime se naglašavaju duboke podjele u izraelskom društvu.
Kao i Ben-Gurion, i Netanyahu paralelno s premijerskom funkcijom vrši dužnost ministra obrane te jača vojsku, nepovjerljiv prema izraelskim susjedima i u skladu s doktrinom samodostatnosti.
No dvojica čelnika su vrlo različiti.
Jednostavnog govora i sitnog rasta, Ben-Gurion, rođen u Poljskoj, odstupio je s vlasti 1963., u 76. godini, te se povukao u svoju spartansku kolibu u pustinju.
S druge strane, televizični Netanyahu, sa savršenim američkim naglaskom, zagovornik je slobodnog tržišta koji voli cigare i ima vilu na obali.
"Tko broji?"
No vlast tog konzervativnog čelnika koji danas bilježi 8475. dan na čelu Izraela, koliko ima Ben-Gurion, na klimavim je nogama. U rujnu ga čekaju novi izbori, nakon onih u travnju poslije kojih se nije uspjela formirati nova vlada. Osim toga, čeka ga i moguće suđenje zbog korupcije.
"Tko broji?" odgovorio je Netanyahu kad su ga pitali o rušenju rekorda na konferenciji čiji su domaćin bile njemu sklone novine Israel Hayom i na kojoj su sudjelovali i američki izaslanici.
Ako je suditi po potpori javnosti, 69-godišnji Netanyahu, zvan Bibi, daje što Izraelci žele: rastuću ekonomiju i relativnu sigurnost usprkos propalim mirovnim pregovorima s Palestincima i nemirnim granicama sa Sirijom i Libanonom.
Izraelski premijer je uspješno mobilizirao desnicu retorikom protiv arapske manjine u zemlji, a političke protivnike je potkopao politikom "podijeli pa vladaj".
Najmlađi premijer Izraela postao je 1996. godine. Vladao je do izbornog poraza 1999. godine. Ponovno je izabran 2009., a svoje je mandate produljio na izborima 2013. i 2015. godine.
No u iznenađujućem obratu Bibi prije tri mjeseca nije uspio formirati novu koalicijsku vladu nakon što je proglasio pobjedu na izborima pa je sada samo vršitelj dužnosti premijera.
Novo glasanje zakazano je za rujan, samo nekoliko tjedana prije nego što se očekuje odluka tužitelja o suđenju Netanyahuu u tri slučaja korupcije koje je on prozvao lovom na vještice.
Državništvo i opresija prema Palestincima
Netanyahu je uz pomoć američkog predsjednika Donalda Trumpa postigao nekoliko državničkih uspjeha: SAD je priznao Jeruzalem kao prijestolnicu države, kao i izraelski suverenitet nad okupiranom Golanskom visoravni. Uz to, Washington se povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. s Iranom, glavnim neprijateljem Izraela na Bliskom istoku.
Netanyahu je i jedan od rijetkih svjetskih čelnika koji se može pohvaliti dobrim odnosima i s Trumpom, i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Na oduševljenje židovskih naseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali, Bibi je zaobišao Palestince u svojoj komunikaciji sa sunitskim arapskim čelnicima koji dijele njegovu zabrinutost oko šijitskog Irana.
No izraelska oporba lijevog centra i mnogi u inozemstvu strahuju da je Netanyahu propustio priliku da s Palestincima pronađe rješenje s dvije države.
Na Netanyahua je jako utjecao otac
Izraelski povjesničar Tom Segev smatra da se, iako se Netanyahuova politička dugotrajnost može smatrati političkim uspjehom, može dogoditi da on ostane upamćen kao onaj koji je poveo Izrael prema snažnijoj opresiji prema Palestincima.
Dore Gold, Netanyahuov izaslanik koji je danas na čelu think-tanka Jeruzalemski centar za javna pitanja, opisuje kako je premijer obrazovan u SAD-u pod velikim utjecajem svog pokojnog oca Benziona Netanyahua, intelektualca koji se bavio progonima Židova tijekom Španjolske inkvizicije.
"Mislim da se smatra nekim tko će učiniti sve što je moguće i u njegovoj moći kako bi zaštitio svoj narod od bilo kakve katastrofe u budućnosti", tvrdi Gold o svom bivšem šefu.
Netanyahuova politička strategija uključuje i imitaciju Trumpa u napadima na rivale na društvenim mrežama, čime se naglašavaju duboke podjele u izraelskom društvu.
Kao i Ben-Gurion, i Netanyahu paralelno s premijerskom funkcijom vrši dužnost ministra obrane te jača vojsku, nepovjerljiv prema izraelskim susjedima i u skladu s doktrinom samodostatnosti.
No dvojica čelnika su vrlo različiti.
Jednostavnog govora i sitnog rasta, Ben-Gurion, rođen u Poljskoj, odstupio je s vlasti 1963., u 76. godini, te se povukao u svoju spartansku kolibu u pustinju.
S druge strane, televizični Netanyahu, sa savršenim američkim naglaskom, zagovornik je slobodnog tržišta koji voli cigare i ima vilu na obali.
