Na manifestaciji “Dani meda” u Bijeljini pčelari su upozorili da je stanje u pčelarstvu alarmantno.
Meda u košnicama je sve manje, a potražnja nikad veća. To je dovelo i do skoka cijena pa za kilogram meda sada treba izdvojiti i do 20 KM.
Česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini, s nekadašnjih desetak do petnaest kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma.
Pčelar Miloš Lučić iz Šamca kaže da za pola vijeka bavljenja pčelarstvom nije imao goru sezonu.
"Sedamdeset osme sam vrcao između 70 i 80 kilograma po košnici i krenulo je sve na gore ovamo. te godine sam četiri puta vrcao med, pa tri puta, dva, a prošle godine nijednom nisam vrcao", kaže pčelar Miloš Lučić.
Pored lošeg vremena, ogorčeni pčelari kažu da su za trenutnu situaciju u značajnoj mjeri krivi i ljudi.
"Herbicidi i pesticidi, sami sebe trujemo. Komšije briga za moje pčele, šprica se voćnjak, mi to sve i sami sebe i voćem", kaže Lučić.
Uz to, haraju i razne bolesti.
"Na moru, nešto dole u Dalmaciji pojavilo se, brodovima dovlačili nova društva pse kroz to i bolest proširila, kao nozemoza i varola, Varola je krenula iz Indije pa došla do nas", kaže njegov kolega Milorad Tešić.
I dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.
"Sad najviše radi te pandemije i toga u proljeće se tražilo puno, prije su bile gripe i za imunitet, traže ljudi prave te neke, đumbire i to sve s medom", ističe Ilija Lazić.
Na manifestaciji “Dani meda” koju su organizirali semberski pčelari kako bi ukazali na značaj očuvanja pčela ističu da je pčelarima neophodna podrška jer su pčele najvažnija bića na planeti.
"Daleko veća podrška treba da bude, od svih razvijanje svijesti o pčelarstvu i značaju pčelarstva i svemu tome. Mnogo štošta utiče na pčele i pčelarstvo, nije to lako kao što je nekad bilo da se radi oko pčela, mora se dosta raditi i ulagati", kaže za BHRT Milan Simeunović, predsjednik Udruženja pčelara Semberije
International Earthwatch Institut proglasio je pčele 2019. godine najvažnijim stvorenjima na planeti Zemlji! Kako su rekli, 70 % svjetske poljoprivrede zavisi isključivo od pčela, jer oprašivanje omogućava biljkama da se razmnožavaju. Bez pčela fauna na planeti bi polako počela nestajati.
Meda u košnicama je sve manje, a potražnja nikad veća. To je dovelo i do skoka cijena pa za kilogram meda sada treba izdvojiti i do 20 KM.
Česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini, s nekadašnjih desetak do petnaest kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma.
Pčelar Miloš Lučić iz Šamca kaže da za pola vijeka bavljenja pčelarstvom nije imao goru sezonu.
"Sedamdeset osme sam vrcao između 70 i 80 kilograma po košnici i krenulo je sve na gore ovamo. te godine sam četiri puta vrcao med, pa tri puta, dva, a prošle godine nijednom nisam vrcao", kaže pčelar Miloš Lučić.
Pored lošeg vremena, ogorčeni pčelari kažu da su za trenutnu situaciju u značajnoj mjeri krivi i ljudi.
"Herbicidi i pesticidi, sami sebe trujemo. Komšije briga za moje pčele, šprica se voćnjak, mi to sve i sami sebe i voćem", kaže Lučić.
Uz to, haraju i razne bolesti.
"Na moru, nešto dole u Dalmaciji pojavilo se, brodovima dovlačili nova društva pse kroz to i bolest proširila, kao nozemoza i varola, Varola je krenula iz Indije pa došla do nas", kaže njegov kolega Milorad Tešić.
I dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.
"Sad najviše radi te pandemije i toga u proljeće se tražilo puno, prije su bile gripe i za imunitet, traže ljudi prave te neke, đumbire i to sve s medom", ističe Ilija Lazić.
Na manifestaciji “Dani meda” koju su organizirali semberski pčelari kako bi ukazali na značaj očuvanja pčela ističu da je pčelarima neophodna podrška jer su pčele najvažnija bića na planeti.
"Daleko veća podrška treba da bude, od svih razvijanje svijesti o pčelarstvu i značaju pčelarstva i svemu tome. Mnogo štošta utiče na pčele i pčelarstvo, nije to lako kao što je nekad bilo da se radi oko pčela, mora se dosta raditi i ulagati", kaže za BHRT Milan Simeunović, predsjednik Udruženja pčelara Semberije
International Earthwatch Institut proglasio je pčele 2019. godine najvažnijim stvorenjima na planeti Zemlji! Kako su rekli, 70 % svjetske poljoprivrede zavisi isključivo od pčela, jer oprašivanje omogućava biljkama da se razmnožavaju. Bez pčela fauna na planeti bi polako počela nestajati.
