Desetine zemalja u svijetu, zbog pojačanog broja hospitalizacija, trenutno se suočava s ozbiljnom nestašicom kisika što može dovesti do "potpunog kolapsa" zdravstvenog sustava.
Podaci koje je iznio Centar za istraživačko novinarstvo u Londonu u suradnji s brojnim nevladinim i zdravstvenim organizacijama, pokazali su kako se trenutno 19 zemalja smatra najrizičnijim kada je riječ o nestašici kisika, prenosi The Guardian.
"Devetnaest zemalja širom svijeta, uključujući Indiju, Argentinu, Iran, Nepal, Filipine, Maleziju, Pakistan, Kostariku, Ekvador i Južnu Afriku, smatraju se najugroženijim područjima nakon što su od ožujka zabilježili rast potražnje za kisikom za najmanje 20 posto, dok su istovremeno cijepili manje od 20 posto svoje populacije", ističe se u istraživanju, prenosi Klix.ba.
Osim navedenih zemalja, istraživanje je pokazalo kako postoji opasnost da se i druge azijske i afričke zemlje poput Laosa, Nigerije i Etiopije također suoče sa sličnim problemima s obzirom da imaju manje razvijene sustave za dovod kisika u bolnice.
"Mnoge od ovih zemalja suočile su se s nedostatkom kisika i prije pandemije. Potrebe za dodatnim zalihama samo su produbile problem. Situacija u Peruu i Brazilu prošle godine trebala je biti poziv za uzbunu. Međutim, svijet se nije probudio", ističe ona.
Iako je situacija s nestašicom zaliha kisika trenutno najteža u Indiji, stručnjaci ističu kako bi se ovaj problem vrlo lako mogao prenijeti i na susjedne države koje se jednim dijelom oslanjaju na uvoz iz Indije, a koji je u ovom trenutku obustavljen.
Nepalu je sada potrebno 100 puta više kisika nego u ožujku. Potražnja za kisikom u Šri Lanki je porasla za sedam puta od sredine ožujka, a u Pakistanu za 60 posto pacijenata u bolnicama je potrebna podrška kisika. Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF te Svjetska banka, do sada su poslali stotine tisuća donacija u zemlje koje se suočavaju s nestašicom kisika, ali i druge opreme. Međutim, Svjetska banka je istaknula kako se mnoge zemlje uopće nisu prijavile za hitne zajmove koji su namijenjeni za unapređenje sustava kisika. Prošle godine je Svjetska banka na raspolaganje stavila 160 milijardi dolara državama kako bi se izvršila priprema za pandemiju koronavirusa, a novac se također koristio i za uvoz kisika te obnavljanje proizvodnih pogona. Međutim, Mickey Chopra, dužnosnik Svjetske banke je istaknuo kako su se države prijavile za zajmove vezane za respiratore, ali ne i za opskrbu kisikom što se na kraju ispostavilo kao najslabija točka sustava.
"Vlade zemalja se trude da osmisle neki način upravljanja krizom tek kada se ona dogodi. Međutim, u ovakvim slučajevima, političari uvijek moraju biti korak ispred", ističe se u izvješću.
Podaci koje je iznio Centar za istraživačko novinarstvo u Londonu u suradnji s brojnim nevladinim i zdravstvenim organizacijama, pokazali su kako se trenutno 19 zemalja smatra najrizičnijim kada je riječ o nestašici kisika, prenosi The Guardian.
"Devetnaest zemalja širom svijeta, uključujući Indiju, Argentinu, Iran, Nepal, Filipine, Maleziju, Pakistan, Kostariku, Ekvador i Južnu Afriku, smatraju se najugroženijim područjima nakon što su od ožujka zabilježili rast potražnje za kisikom za najmanje 20 posto, dok su istovremeno cijepili manje od 20 posto svoje populacije", ističe se u istraživanju, prenosi Klix.ba.
Osim navedenih zemalja, istraživanje je pokazalo kako postoji opasnost da se i druge azijske i afričke zemlje poput Laosa, Nigerije i Etiopije također suoče sa sličnim problemima s obzirom da imaju manje razvijene sustave za dovod kisika u bolnice.
"Mnoge od ovih zemalja suočile su se s nedostatkom kisika i prije pandemije. Potrebe za dodatnim zalihama samo su produbile problem. Situacija u Peruu i Brazilu prošle godine trebala je biti poziv za uzbunu. Međutim, svijet se nije probudio", ističe ona.
Iako je situacija s nestašicom zaliha kisika trenutno najteža u Indiji, stručnjaci ističu kako bi se ovaj problem vrlo lako mogao prenijeti i na susjedne države koje se jednim dijelom oslanjaju na uvoz iz Indije, a koji je u ovom trenutku obustavljen.
Nepalu je sada potrebno 100 puta više kisika nego u ožujku. Potražnja za kisikom u Šri Lanki je porasla za sedam puta od sredine ožujka, a u Pakistanu za 60 posto pacijenata u bolnicama je potrebna podrška kisika. Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF te Svjetska banka, do sada su poslali stotine tisuća donacija u zemlje koje se suočavaju s nestašicom kisika, ali i druge opreme. Međutim, Svjetska banka je istaknula kako se mnoge zemlje uopće nisu prijavile za hitne zajmove koji su namijenjeni za unapređenje sustava kisika. Prošle godine je Svjetska banka na raspolaganje stavila 160 milijardi dolara državama kako bi se izvršila priprema za pandemiju koronavirusa, a novac se također koristio i za uvoz kisika te obnavljanje proizvodnih pogona. Međutim, Mickey Chopra, dužnosnik Svjetske banke je istaknuo kako su se države prijavile za zajmove vezane za respiratore, ali ne i za opskrbu kisikom što se na kraju ispostavilo kao najslabija točka sustava.
"Vlade zemalja se trude da osmisle neki način upravljanja krizom tek kada se ona dogodi. Međutim, u ovakvim slučajevima, političari uvijek moraju biti korak ispred", ističe se u izvješću.
