Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske nalazi se svega 20 vozača autobusa. Od toga ih je u Banjaluci prijavljeno 12, a po jedan je na birou u Prnjavoru, Bijeljini, Modriči, Petrovu, Kostajnici, Čajniču, Rudom i Višegradu.
Dakle, od 63 lokalne zajednice u Republici Srpskoj – u njih 54 vozača autobusa nema ni za lijeka, pišu banjalučke Nezavisne novine.
Vlasnici poduzeća za prijevoz putnika žale se da ne znaju što da rade, jer, kako pojašnjavaju, čak ni poticanje ljudi da se opredijele za ovo zanimanje ne donosi rezultate.
''Od tih 20, nema nijedan koji hoće da radi. Većina radnika je na birou radi osiguranja. Vozača je nemoguće pronaći. Evo, mi smo sada krenuli u 'proizvodnju' tog kadra, preko Zavoda za zapošljavanje, na način da će o trošku Zavoda dobiti kategoriju, odnosno kvalifikaciju za vozača. Ali, i u takvoj situaciji su nam se u cijeloj RS prijavila samo 23 čovjeka'', žali se Momčilo Sladoje, član Izvršnog odbora Udruženja autoprevoznika RS.
Upitan zbog čega je situacija takva, on kaže da pravi odgovor nema.
''Naravno da su plaće u Njemačkoj veće, ali ti ljudi su sada na Birou i nemaju ništa. Ponudite mu da ima 1.000 maraka i on kaže – neću'', tvrdi Sladoje, koji je i direktor ''Centrotransa'' Istočno Sarajevo.
S druge strane, sudeći po stavu vozača, poslodavci će ih svijećom tražiti, jer će od Nove godine, kada očekuju olakšice za odlazak prema razvijenim europskim državama, stanje biti još gore.
''Ja sada već imam dva pregovora sa ljudima iz EU da ode 100 mojih kolega iz Banjaluke. Mi smo na to upozoravali. Radno vrijeme ovdje je predugo, a plaće su preniske. Ovdje se, u prosjeku, dobija nešto više od 500 maraka'', ističe Draško Talijan, predsjednik Udruženja vozača i automehaničara gradskog i prigradskog prevoza putnika iz Banjaluke.
On kaže da će putnike kod nas, s obzirom na trend, voziti samo umirovljenici.
''Ako građani RS smatraju da su s njima sigurni, onda bujrum'', rekao je Talijan.
Dakle, od 63 lokalne zajednice u Republici Srpskoj – u njih 54 vozača autobusa nema ni za lijeka, pišu banjalučke Nezavisne novine.
Vlasnici poduzeća za prijevoz putnika žale se da ne znaju što da rade, jer, kako pojašnjavaju, čak ni poticanje ljudi da se opredijele za ovo zanimanje ne donosi rezultate.
''Od tih 20, nema nijedan koji hoće da radi. Većina radnika je na birou radi osiguranja. Vozača je nemoguće pronaći. Evo, mi smo sada krenuli u 'proizvodnju' tog kadra, preko Zavoda za zapošljavanje, na način da će o trošku Zavoda dobiti kategoriju, odnosno kvalifikaciju za vozača. Ali, i u takvoj situaciji su nam se u cijeloj RS prijavila samo 23 čovjeka'', žali se Momčilo Sladoje, član Izvršnog odbora Udruženja autoprevoznika RS.
Upitan zbog čega je situacija takva, on kaže da pravi odgovor nema.
''Naravno da su plaće u Njemačkoj veće, ali ti ljudi su sada na Birou i nemaju ništa. Ponudite mu da ima 1.000 maraka i on kaže – neću'', tvrdi Sladoje, koji je i direktor ''Centrotransa'' Istočno Sarajevo.
S druge strane, sudeći po stavu vozača, poslodavci će ih svijećom tražiti, jer će od Nove godine, kada očekuju olakšice za odlazak prema razvijenim europskim državama, stanje biti još gore.
''Ja sada već imam dva pregovora sa ljudima iz EU da ode 100 mojih kolega iz Banjaluke. Mi smo na to upozoravali. Radno vrijeme ovdje je predugo, a plaće su preniske. Ovdje se, u prosjeku, dobija nešto više od 500 maraka'', ističe Draško Talijan, predsjednik Udruženja vozača i automehaničara gradskog i prigradskog prevoza putnika iz Banjaluke.
On kaže da će putnike kod nas, s obzirom na trend, voziti samo umirovljenici.
''Ako građani RS smatraju da su s njima sigurni, onda bujrum'', rekao je Talijan.
