Napuštena kineska svemirska postaja Tiangong-1 koja je lansirana 2011. godine, da bi u rujnu 2016. godine počela padati prema Zemlji, ovih bi dana napokon mogla pasti. Postaja duga 10,5 metara i teška 8,5 tona, puna otrovnih materijala, ovog će vikenda ući u Zemljinu atmosferu.
Moguće je da će neki dijelovi svemirske postaje preživjeti sudar s atmosferom i pasti na Zemlju. Prema procjeni Europske svemirske agencije (ESA) postaja vjerojatno doći u atmosferu u vremenu od subote do ponedjeljka, što sve izglednijim čini pad u nedjelju, na uskrs, 1. travnja. ESA također ističe kako u povijesti svemirskog letenja još nije potvrđena niti jedna žrtva zbog pada svemirskih otpadaka.
U zoni mogućeg pada je i Dubrovnik
"Zahvaljujući geometriji orbite postaje, možemo već isključiti mogućnost da će bilo koji fragmenti padati sjevernije od 43. stupnja sjeverne geografske širine ili južnije od 43. stupnja južne geografske širine", kazao je Holger Krag, šef ureda ESA za svemirski otpad.
Prema tome, ukoliko veći komadi svemirske postaje ne izgore u atmosferi, moguće je da padnu i negdje u Hrvatskoj. U zoni velike mogućnosti pada u Europi, uz Madrid, Barcelonu, Rim i Istanbul je i Dubrovnik.
Dijelovi nesagoreni u atmoseferi, koji eventualno padnu na tlo, mogli bi biti teški i do stotinu kilograma. Šanse da nekoga pogode vrlo su male.
Mjesto udara znat će se unutar 6-7 sati prije pada
Kina je u svibnju prošle godine izvijestila UN-ov Komitet za miroljubivo korištenje svemira da će pažljivo pratiti pad letjelice i obavijestiti kada pad uđe u završnu fazu.
"Čak i nekoliko dana prije udara nećemo znati točno vrijeme, već samo unutar šest ili sedam sati, plus minus, kada će pasti. A ako ne znamo kada će pasti, ne možemo znati ni gdje će pasti", izjavio je tada Jonathan McDowell, astrofizičar sa sveučilišta Harvard.
Nikad nitko još nije bio pogođen
Što se tiče ranijih padova svemirskih letjelica, niti u jednoj do sada nisu zabilježene ozljede, a niti pogibije ljudi.
Primjerice, 1991. godine svemirska postaja Saljut-7 teška 20 tona pala je na Zemlju dok je za nju bila pričvršćena druga letjelica iste težine. Obje su se raspale iznad Argentine, a ostaci su popadali po gradu Capitán Bermúdezu.
Bilježi se i slučaj NASA-ina svemirske postaje Skylab, teške 77 tona, koja je pala 1979. godine, a čiji su dijelovi popadali pored Pertha na zapadu Australije.
Moguće je da će neki dijelovi svemirske postaje preživjeti sudar s atmosferom i pasti na Zemlju. Prema procjeni Europske svemirske agencije (ESA) postaja vjerojatno doći u atmosferu u vremenu od subote do ponedjeljka, što sve izglednijim čini pad u nedjelju, na uskrs, 1. travnja. ESA također ističe kako u povijesti svemirskog letenja još nije potvrđena niti jedna žrtva zbog pada svemirskih otpadaka.
U zoni mogućeg pada je i Dubrovnik
"Zahvaljujući geometriji orbite postaje, možemo već isključiti mogućnost da će bilo koji fragmenti padati sjevernije od 43. stupnja sjeverne geografske širine ili južnije od 43. stupnja južne geografske širine", kazao je Holger Krag, šef ureda ESA za svemirski otpad.
Prema tome, ukoliko veći komadi svemirske postaje ne izgore u atmosferi, moguće je da padnu i negdje u Hrvatskoj. U zoni velike mogućnosti pada u Europi, uz Madrid, Barcelonu, Rim i Istanbul je i Dubrovnik.
Dijelovi nesagoreni u atmoseferi, koji eventualno padnu na tlo, mogli bi biti teški i do stotinu kilograma. Šanse da nekoga pogode vrlo su male.
Mjesto udara znat će se unutar 6-7 sati prije pada
Kina je u svibnju prošle godine izvijestila UN-ov Komitet za miroljubivo korištenje svemira da će pažljivo pratiti pad letjelice i obavijestiti kada pad uđe u završnu fazu.
"Čak i nekoliko dana prije udara nećemo znati točno vrijeme, već samo unutar šest ili sedam sati, plus minus, kada će pasti. A ako ne znamo kada će pasti, ne možemo znati ni gdje će pasti", izjavio je tada Jonathan McDowell, astrofizičar sa sveučilišta Harvard.
Nikad nitko još nije bio pogođen
Što se tiče ranijih padova svemirskih letjelica, niti u jednoj do sada nisu zabilježene ozljede, a niti pogibije ljudi.
Primjerice, 1991. godine svemirska postaja Saljut-7 teška 20 tona pala je na Zemlju dok je za nju bila pričvršćena druga letjelica iste težine. Obje su se raspale iznad Argentine, a ostaci su popadali po gradu Capitán Bermúdezu.
Bilježi se i slučaj NASA-ina svemirske postaje Skylab, teške 77 tona, koja je pala 1979. godine, a čiji su dijelovi popadali pored Pertha na zapadu Australije.
