Malinarstvo kao organizirana poljoprivredna djelatnost u Tuzlanskom kantonu ove godine će vjerojatno nestati, tvrdi predsjednik Udruženja malinara u Tuzlanskom kantonu.
Glavni razlozi za teškoće uzgajivača malina su niska otkupna cijena prošle godine i veoma nepovoljno vrijeme tijekom ove godine. Opstat će samo pojedini proizvođači koji su u proizvodnju uložili najviše sredstava
- Zbog niske otkupne cijene prošle godine, proizvođači su ove godine ulaganja sveli na minimum. Nisu kupovali zaštitna sredstva i ove godine smo zbog velike vlage imali masovnu trulež maline. Imamo oko 50 posto manje uroda - priča Almir Dedić, predsjednik Grupacije malinara TK, prenosi Faktor.ba.
Sumrak malinarstva
Prošle godine u Grupaciji malinara TK, koja okuplja proizvođače iz Živinica, Banovića i Lukavca, bilo je 150 proivođača, a ove godine ih je samo 50.
- Ove godine smo od 50 proizvođača očekivali između 25 i 30 tona, a ubrali smo samo četiri tone maline. Imamo pojedine uzgajivače koji su zbog velikih kiša i vlage izgubili i do 70 posto uroda. Tu ima mnogo domaćinstava gdje su ljudi bili nezaposleni i ovo im je bio jedini izvor prihoda - navodi Dedić.
On ističe da su ove godine ljudi tijekom berbe masovno čupali malinjake i odustajali od daljnjeg uzgoja.
- Sve će ostati na desetak ljudi. Imamo Darija Grgića u Živinicama, koji je predsjednik naše skupštine i ima jedan od većih nasada, a sve ostalo polako ide u zaborav. Prošle godine smo imali oko 150 dunuma nasada i preko 100 tona otkupljene maline. To je palo na 50 uzgajivača sa 50 dunuma, ali od tog broja je 90 posto već napustilo proizvodnju. Razmišljamo da ugasimo udruženje do kraja godine, jer ne vidimo način da opstanemo - zaključuje Dedić.
Problemi i za stočare
Kišno vrijeme ne pogoduje ni ratarima, a posljedice će osjećati i stočari, jer će se sasvim sigurno pojaviti problemi u nabavci hrane za stoku.
- Kiša je oborila pšenicu i ona se neće moći koristiti za prehranu ljudi, a upitno je hoće li biti korištena za stoku. Slična je situacija i s travom, koja je puna vlage, tako da će travnata silaža za prehranu stoke biti veoma skupa. Kukuruz zasad nije ugrožen i nadamo se da neće biti grada i velikog vjetra. Ukoliko ostanemo bez uroda kukuruza, bit ćemo u još većim problemima - kaže Muhamed Halilović, predsjednik Grupacije proizvođača mlijeka, tov junadi, priplodnih junica, teladi i ratarske proizvodnje u TK.
Pšenica je također veoma važna kao sirovina za proizvodnju komposta, koji služi za proizvodnju gljiva. Proizvođači gljiva podigli su svoju proizvodnju na takav nivo da uvozne gljive na našem tržištu nema, a sigurno je da će i oni osjetiti posljedice neobično kišnog ljeta.
Rano je za zbrajanje gubitaka u poljoprivredi zbog obilnih kiša, ali definitivno će ih biti. Još kao djecu su nas učili da je poljoprivrednik sretan kada ljeti pada kiša, ali očito da sve ima svoje granice.
Glavni razlozi za teškoće uzgajivača malina su niska otkupna cijena prošle godine i veoma nepovoljno vrijeme tijekom ove godine. Opstat će samo pojedini proizvođači koji su u proizvodnju uložili najviše sredstava
- Zbog niske otkupne cijene prošle godine, proizvođači su ove godine ulaganja sveli na minimum. Nisu kupovali zaštitna sredstva i ove godine smo zbog velike vlage imali masovnu trulež maline. Imamo oko 50 posto manje uroda - priča Almir Dedić, predsjednik Grupacije malinara TK, prenosi Faktor.ba.
Sumrak malinarstva
Prošle godine u Grupaciji malinara TK, koja okuplja proizvođače iz Živinica, Banovića i Lukavca, bilo je 150 proivođača, a ove godine ih je samo 50.
- Ove godine smo od 50 proizvođača očekivali između 25 i 30 tona, a ubrali smo samo četiri tone maline. Imamo pojedine uzgajivače koji su zbog velikih kiša i vlage izgubili i do 70 posto uroda. Tu ima mnogo domaćinstava gdje su ljudi bili nezaposleni i ovo im je bio jedini izvor prihoda - navodi Dedić.
On ističe da su ove godine ljudi tijekom berbe masovno čupali malinjake i odustajali od daljnjeg uzgoja.
- Sve će ostati na desetak ljudi. Imamo Darija Grgića u Živinicama, koji je predsjednik naše skupštine i ima jedan od većih nasada, a sve ostalo polako ide u zaborav. Prošle godine smo imali oko 150 dunuma nasada i preko 100 tona otkupljene maline. To je palo na 50 uzgajivača sa 50 dunuma, ali od tog broja je 90 posto već napustilo proizvodnju. Razmišljamo da ugasimo udruženje do kraja godine, jer ne vidimo način da opstanemo - zaključuje Dedić.
Problemi i za stočare
Kišno vrijeme ne pogoduje ni ratarima, a posljedice će osjećati i stočari, jer će se sasvim sigurno pojaviti problemi u nabavci hrane za stoku.
- Kiša je oborila pšenicu i ona se neće moći koristiti za prehranu ljudi, a upitno je hoće li biti korištena za stoku. Slična je situacija i s travom, koja je puna vlage, tako da će travnata silaža za prehranu stoke biti veoma skupa. Kukuruz zasad nije ugrožen i nadamo se da neće biti grada i velikog vjetra. Ukoliko ostanemo bez uroda kukuruza, bit ćemo u još većim problemima - kaže Muhamed Halilović, predsjednik Grupacije proizvođača mlijeka, tov junadi, priplodnih junica, teladi i ratarske proizvodnje u TK.
Pšenica je također veoma važna kao sirovina za proizvodnju komposta, koji služi za proizvodnju gljiva. Proizvođači gljiva podigli su svoju proizvodnju na takav nivo da uvozne gljive na našem tržištu nema, a sigurno je da će i oni osjetiti posljedice neobično kišnog ljeta.
Rano je za zbrajanje gubitaka u poljoprivredi zbog obilnih kiša, ali definitivno će ih biti. Još kao djecu su nas učili da je poljoprivrednik sretan kada ljeti pada kiša, ali očito da sve ima svoje granice.
