Kada je krajem prošle godine ruski rubalj počeo vrludati i našao se u slobodnom padu, a pošast inflacije jedva je zauzdavana nad provalijom, mnogi su bili spremni reći da sankcije Rusiji, zbog umiješanosti u ukrajinski sukob, daju rezultate te da bi se moglo početi odbrojavati Putinove dane u Kremlju. Iako se činilo da ruska kola jure nizbrdo, ovih je dana stigla vijest da se rubalj skinuo s aparata te polako vraća svoju snagu u odnosu na euro i dolar.
Rubalj je ponovno zanimljiv i ulagačima i štedišama, a s obzirom na rast cijena nafte (na razini od oko 60 dolara za barel), predviđeni kolaps ruske ekonomije je, barem zasad, zaustavljen. Osim toga, velika većina Rusa zbog izolacije i teškoća u kojima su se našli okrivljuju “antiruski Zapad” i ekskulpiraju vlastitu političku elitu.
Likovanje Moskve
No, Rusija likuje jer sankcije nisu dale rezultate koje su Bruxelles i Washington očekivali. A za oporavak rublja najzaslužnija je jedna od najbliskijih Putinovih suradnica i osoba koja je jedan od glavnih nositelja “Putinova ekonomskog programa” - energična 52-godišnja predsjednica Središnje (narodne) banke te donedavna predsjednikova pomoćnica za ekonomska pitanja Elvira Nabiulina. Ona nije podlegla panici koja je zavladala Kremljem, nego je, unatoč prijetnjama, odbila iz rezervi ubrizgati sredstva za spas rublja. Čekala je i kalkulirala s drugim parametrima.
Riskirala je, ali je uspjela (cijene nafte su priskočile u pomoć), a njene riječi “burzovnim mešetarima treba hladan tuš, nećemo se više boriti s tržištem” prenosi Bloomberg s kriznih sjednica Središnje banke u koju su bogobojazno gledali vladari Rusije.
Rizik se isplatio
Takav rizik se isplatio, tržište se stabiliziralo, a rubalj se počeo vraćati na realnu razinu. Ruski mediji su zabrujali: Je li Elvira Nabiulina žena kojoj Rusija duguje spas?! Nabiulina ulazi u red ekonomskih stručnjaka zaduženih za Putinov opstanak. Konačno, neki je smatraju i sivom eminencijom ili barem dijelom ekonomskog tima koji mora smisliti način da Rusija ne doživi kolaps, pogotovo jer su glavne poluge njezina rasta ono što im je “Bog razasuo po Sibiru” - nafta, plin, ugljen i zlato, a industrijska proizvodnja se plete tek negdje po strani.
Ponoćne vožnje
Nabiulina, jedna od najboljih studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Moskvi, uletjela je u posao u jeku najtmurnijeg razdoblja Rusije: raspad SSSR-a, ekonomija na rubu provalije, barel na 20 dolara, politička nestabilnost.
U vrijeme dolaska Putina u kremaljske odaje 2000. radi u Centru za strateške odluke gdje je ubrzo zapela za oko Putinovu prijatelju i financijskom magu Germanu Grefu te postsovjetskom kremaljskom starosjediocu, neformalnom lideru neoliberalne frakcije ruske citadele moći Anatoliju Čubajsu. Nabiulina nije propustila šansu, a Gref joj daje vjetar u leđa i dovodi je u Ministarstvo ekonomskog razvitka koje će ona preuzeti - tako je htjela sudbina - baš kobne 2008. kada počinje recesija. Iako su Aleksej Kudrin, tadašnji ministar financija, i Gref pobrali vrhnje kada se Rusija uspjela izvući iz krize, jasno je da ni Nabiulina nije bila nevažan kotačić. Moskovski mediji pišu da se zna zakačiti s Putinom, a on joj sad jede iz ruke. Ugledni tjednik Ogonjok proglasio ju je drugom najutjecajnijom ženom Rusije, iza šefice Senata Valentine Matvijenko za koju kažu da je politička figura. Doduše, Nabiulina ima i kritičare koji smatraju da je ona “najveći neprijatelj ruske industrije”.
O njezinu privatnom životu malo se zna. Udana je za direktora Više ekonomske škole Jaroslava Kuzminkova koji joj je bio mentor na doktoratu. Imaju sina Vasilija. Zna se da za relaksaciju u noćnim satima katkad projuri moskovskim ulicama u Jaguaru S Type.
Za žene u Kremlju baš i nema mjesta
U ruskoj politici, bez obzira na to je li carska, komunistička ili demokratska, žene su bile rijetkost.
Od imperatorice Katarine Velike, vladarice Ruskog Carstva s kraja 18. stoljeća, nije bilo moćnih žena na ruskoj političkoj sceni.
Neke koje su se pojavljivale, poput svemoćne Brežnjevljeve ministrice kulture Katarine Furceve i nekadašnje peterburške gubernatorice koja se čak spominjala kao moguća Putinova nasljednica Valentine Matvijenko, bile su tek rijetke iznimke koje potvrđuju pravilo da na kremaljskim vrhovima nema mjesta za žene.
Čak štoviše, i prve dame bile su uvijek u debeloj sjeni muževa oko kojih se stvarala aura posvemašnje odanosti državi. Dvije žene koje su se izdvojile i bile jake političke osobe jesu carica Aleksandra, žena zadnjeg imperatora Nikole II., te Raisa Gorbačova, supruga zadnjeg šefa SSSR-a. No, obje su najomraženije žene ruske povijesti koje se optužuje da su svojim zlokobnim angažmanom stavile križ na moćnu rusku državu.
Sada se pojavila samozatajna i u medijima neprisutna Nabiulina, rođena u radničkoj obitelji u gradu Ufi u ruskoj sibirskoj pokrajini s muslimanskom većinom Baškortostan.
Rubalj je ponovno zanimljiv i ulagačima i štedišama, a s obzirom na rast cijena nafte (na razini od oko 60 dolara za barel), predviđeni kolaps ruske ekonomije je, barem zasad, zaustavljen. Osim toga, velika većina Rusa zbog izolacije i teškoća u kojima su se našli okrivljuju “antiruski Zapad” i ekskulpiraju vlastitu političku elitu.
Likovanje Moskve
No, Rusija likuje jer sankcije nisu dale rezultate koje su Bruxelles i Washington očekivali. A za oporavak rublja najzaslužnija je jedna od najbliskijih Putinovih suradnica i osoba koja je jedan od glavnih nositelja “Putinova ekonomskog programa” - energična 52-godišnja predsjednica Središnje (narodne) banke te donedavna predsjednikova pomoćnica za ekonomska pitanja Elvira Nabiulina. Ona nije podlegla panici koja je zavladala Kremljem, nego je, unatoč prijetnjama, odbila iz rezervi ubrizgati sredstva za spas rublja. Čekala je i kalkulirala s drugim parametrima.
Riskirala je, ali je uspjela (cijene nafte su priskočile u pomoć), a njene riječi “burzovnim mešetarima treba hladan tuš, nećemo se više boriti s tržištem” prenosi Bloomberg s kriznih sjednica Središnje banke u koju su bogobojazno gledali vladari Rusije.
Rizik se isplatio
Takav rizik se isplatio, tržište se stabiliziralo, a rubalj se počeo vraćati na realnu razinu. Ruski mediji su zabrujali: Je li Elvira Nabiulina žena kojoj Rusija duguje spas?! Nabiulina ulazi u red ekonomskih stručnjaka zaduženih za Putinov opstanak. Konačno, neki je smatraju i sivom eminencijom ili barem dijelom ekonomskog tima koji mora smisliti način da Rusija ne doživi kolaps, pogotovo jer su glavne poluge njezina rasta ono što im je “Bog razasuo po Sibiru” - nafta, plin, ugljen i zlato, a industrijska proizvodnja se plete tek negdje po strani.
Ponoćne vožnje
Nabiulina, jedna od najboljih studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Moskvi, uletjela je u posao u jeku najtmurnijeg razdoblja Rusije: raspad SSSR-a, ekonomija na rubu provalije, barel na 20 dolara, politička nestabilnost.
U vrijeme dolaska Putina u kremaljske odaje 2000. radi u Centru za strateške odluke gdje je ubrzo zapela za oko Putinovu prijatelju i financijskom magu Germanu Grefu te postsovjetskom kremaljskom starosjediocu, neformalnom lideru neoliberalne frakcije ruske citadele moći Anatoliju Čubajsu. Nabiulina nije propustila šansu, a Gref joj daje vjetar u leđa i dovodi je u Ministarstvo ekonomskog razvitka koje će ona preuzeti - tako je htjela sudbina - baš kobne 2008. kada počinje recesija. Iako su Aleksej Kudrin, tadašnji ministar financija, i Gref pobrali vrhnje kada se Rusija uspjela izvući iz krize, jasno je da ni Nabiulina nije bila nevažan kotačić. Moskovski mediji pišu da se zna zakačiti s Putinom, a on joj sad jede iz ruke. Ugledni tjednik Ogonjok proglasio ju je drugom najutjecajnijom ženom Rusije, iza šefice Senata Valentine Matvijenko za koju kažu da je politička figura. Doduše, Nabiulina ima i kritičare koji smatraju da je ona “najveći neprijatelj ruske industrije”.
O njezinu privatnom životu malo se zna. Udana je za direktora Više ekonomske škole Jaroslava Kuzminkova koji joj je bio mentor na doktoratu. Imaju sina Vasilija. Zna se da za relaksaciju u noćnim satima katkad projuri moskovskim ulicama u Jaguaru S Type.
Za žene u Kremlju baš i nema mjesta
U ruskoj politici, bez obzira na to je li carska, komunistička ili demokratska, žene su bile rijetkost.
Od imperatorice Katarine Velike, vladarice Ruskog Carstva s kraja 18. stoljeća, nije bilo moćnih žena na ruskoj političkoj sceni.
Neke koje su se pojavljivale, poput svemoćne Brežnjevljeve ministrice kulture Katarine Furceve i nekadašnje peterburške gubernatorice koja se čak spominjala kao moguća Putinova nasljednica Valentine Matvijenko, bile su tek rijetke iznimke koje potvrđuju pravilo da na kremaljskim vrhovima nema mjesta za žene.
Čak štoviše, i prve dame bile su uvijek u debeloj sjeni muževa oko kojih se stvarala aura posvemašnje odanosti državi. Dvije žene koje su se izdvojile i bile jake političke osobe jesu carica Aleksandra, žena zadnjeg imperatora Nikole II., te Raisa Gorbačova, supruga zadnjeg šefa SSSR-a. No, obje su najomraženije žene ruske povijesti koje se optužuje da su svojim zlokobnim angažmanom stavile križ na moćnu rusku državu.
Sada se pojavila samozatajna i u medijima neprisutna Nabiulina, rođena u radničkoj obitelji u gradu Ufi u ruskoj sibirskoj pokrajini s muslimanskom većinom Baškortostan.
