Naftna je tržišta u utorak zakočila zabrinutost da s obzirom na slabašan gospodarski rast i previranja na financijskim tržištima potražnja za naftom neće rasti dovoljno snažno da u skorije vrijeme ublaži višak u opskrbi.
Na londonskom je tržištu cijena barela ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 33,62 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 29,59 dolara.
Tržišta je proteklih dana ponovo uzdrmala zabrinutost za svjetski gospodarski rast pa su se ulagači okrenuli imovini koju smatraju sigurnijim utočištem za kapital, poput zlata, njemačkih državnih obveznica i švicarskog franka. Cijene nafte pratile su pak tržišta dionica budući da zabrinutost za rast znači i moguću slabiju potražnju, i to u uvjetima viška u opskrbi.
U međuvremenu je Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila da će se neželjeni naftni viškovi skladištiti i tijekom većeg dijela ove godine s obzirom na spori tempo smanjenja proizvodnje u SAD-u i male šanse da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) s ostalim velikim proizvođačima postići dogovor o smanjenju prenapuhane proizvodnje.
Ta je agencija danas snizila prognozu rasta potražnje za naftom u ovoj godini, na 1,17 milijuna barela dnevno, s prošlogodišnje najviše razine u pet godina od 1,6 milijuna barela dnevno. Snizili su i procjenu potražnje za naftom OPEC-ovih članica, prenosi Hina.
Trgovci su još pesimističniji pa je najveća svjetska kompanija za trgovinu naftom Vitol objavila da očekuje da će svjetska potražnja u ovoj godini iznositi oko milijun barela dnevno, u odnosu na prošlogodišnjih 1,6 milijuna barela dnevno.
Na londonskom je tržištu cijena barela ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 33,62 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 29,59 dolara.
Tržišta je proteklih dana ponovo uzdrmala zabrinutost za svjetski gospodarski rast pa su se ulagači okrenuli imovini koju smatraju sigurnijim utočištem za kapital, poput zlata, njemačkih državnih obveznica i švicarskog franka. Cijene nafte pratile su pak tržišta dionica budući da zabrinutost za rast znači i moguću slabiju potražnju, i to u uvjetima viška u opskrbi.
U međuvremenu je Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila da će se neželjeni naftni viškovi skladištiti i tijekom većeg dijela ove godine s obzirom na spori tempo smanjenja proizvodnje u SAD-u i male šanse da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) s ostalim velikim proizvođačima postići dogovor o smanjenju prenapuhane proizvodnje.
Ta je agencija danas snizila prognozu rasta potražnje za naftom u ovoj godini, na 1,17 milijuna barela dnevno, s prošlogodišnje najviše razine u pet godina od 1,6 milijuna barela dnevno. Snizili su i procjenu potražnje za naftom OPEC-ovih članica, prenosi Hina.
Trgovci su još pesimističniji pa je najveća svjetska kompanija za trgovinu naftom Vitol objavila da očekuje da će svjetska potražnja u ovoj godini iznositi oko milijun barela dnevno, u odnosu na prošlogodišnjih 1,6 milijuna barela dnevno.
