Treći po redu arhiđakonatski susret u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 2024., okupio je 7. ožujka u franjevačkom samostanu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rami-Šćitu, svećenike koji djeluju u pastoralu Fojničkog arhiđakonata.
Od ukupno 63 dijecezanska i redovnička svećenika koji su kao župnici (upravitelji župa) i župni vikari djelatni u četiri dekanata koji čine Fojnički arhiđakonat: Ramski, Kreševski, Sarajevski i Sutješki, na susretu je sudjelovalo njih 50.
Također, nazočili su: vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić, generalni vikar VN-a mons. Slađan Ćosić, fojnički arhiđakon preč. Marko Zubak te dekani: preč. Miroslav Ćavar (Sarajevski), preč. Pero Brkić (Sutješki), preč. fra Josip Tomas (Kreševski) i mons. Marko Tomić (Ramski), župnik i gvardijan ramski fra Andrija Jozić te dio članova Ordinarijata.
Najprije je u samostanskoj blagovaonici održan radni dio susreta, u koji je, nakon nadbiskupova pozdrava uveo arhiđakon Zubak, koji je i moderirao susret.
Kolekte i crkveno-pravna pitanja
Prvo izlaganje o novoj odredbi o kolektama imao je ekonom VN-a preč. Vladimir Pranjić. Upoznao je prisutne svećenike kako je odlučeno da će se ubuduće na razini nadbiskupije prikupljati samo jedna kolekta u svim crkvama i kapelama koje pripadaju redovničkim ustanovama i koje su stvarno i trajno pristupačne vjernicima te da ih se treba dijeliti na četiri dijela: crkvena, misna, dijecezanska i opijela. Pojasnio je pojedinosti koje se tiču tzv. kolekti posebnog karaktera te izvanrednih.
O aktualnim crkveno-pravnim pitanjima prigodno izlaganje imao je sudski vikar VN-a fra Šimo Ivelj. Između ostaloga, najprije je ukazao na važnost ujednačavanja prakse sprovodnih obreda te pojasnio i neke pojedinosti vezane uz kremiranja na osnovu dva dokumenta Svete Stolice iz 2016. ili 2023.
Zatim je progovorio o vjerničkim društvima i udrugama koje u svom nazivu imaju pridjeve „svet“ i „katolički“. Podsjetio je kako je za korištenje tih naslova potrebno odobrenje mjerodavne crkvene vlasti.
Osvrnuo se i na mješovite ženidbe napominjući kako dopuštenje za njih daje biskup te je potaknuo svećenike da na vrijeme priprave potrebite dokumente i pošalju u kancelariju. Podsjetio je kako se vjenčanja redovito trebaju održavati u župnim crkvama.
Također je ukazao na propise vezane uz sakrament krštenja koje se ima obavljati u vlastitoj župi, a ako će to biti u nekoj drugoj župi ili crkvi onda treba župnik dati dopuštenje.
Perspektive za budućnost
Pastoralnu ponudu na razini nadbiskupije predstavio je kancelar VN-a preč. Mladen Kalfić umjesto odsutnoga profesora pastoralne teologije na sarajevskom KBF-u vlč. Šime Maršića. Istaknuo je da u iščekivanju zaključaka Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije koji će biti obvezni treba iskoristiti trenutnu pastoralnu ponudu koju pružaju pojedine nadbiskupijske i redovničke ustanove. Predstavio je pojedinačno različite vrste pastorala te je progovorio o nekim perspektivama za budućnost poput osnivanja Nadbiskupijskog ureda za pastoral. Kao velike izazove naveo je neke nove vrste pastorala poput rada s: lektorima, voditeljima biblijskih skupina, djelatnicima u zdravstvu, gospodarstvenicima, političarima, prosvjetnim djelatnicima, rastavljenim i ponovno vjenčanima.
Prije rasprave o pastoralnim mogućnostima i perspektivama u župama i dekanatima progovorili su četvorica nazočnih dekana. Predočili su statistike iz župa koji čine pojedine dekanate (Ramski – 9; Sarajevski 13; Kreševski – 9; Sutješki – 10 + svetište) te progovorili o najvećim izazovima s kojima se u pastoralu susreću.
Čuvar svetišta Gospe Olovske fra Ilija Božić predočio je dinamiku toga najstarijeg marijanskog svetišta na ovim prostorima te pozvao nazočne na hodočašće i početak svibanjskih pobožnosti u Olovu.
Generalni vikar Ćosić je na temelju zapisnika s primopredaja u župama ukazao na potrebu: imanja važnih dokumenata o župi u zasebnom registru; da svaka župa ima e-mail adresu; da župni nova bude na bankovnom računu župe; da se misne nakane bilježe u posebnu knjigu vezanih misnih nakana; te potaknuo na blagovremeno dostavljanje kolekti u ekonomat.
Završno se vrhbosanski nadbiskup Vukšić osvrnuo na razmatrane teme i ono što su govorili i predlagali svećenici uključeni u pastoral Fojničkog arhiđakonata. Spomenuo je da ove godine biskupi BK-a BiH idu u pohod ad limina te potaknuo sve na molitvu za njih. Također, podsjetio je kako se ove godine navršava šest stoljeća od rođenja kraljice Katarine te tim povodom preporučio hodočašće u Rim.
Nadahnuti prorokom Jeremijom
Nakon radnog dijela uslijedila je sveta misa koju je u samostanskoj kapelici uz sudjelovanje nazočnih svećenika, predslavio nadbiskup Tomo.
U prigodnoj propovijedi (koju cjelovitu možete preuzeti OVDJE) najprije je podsjetio da se Crkva nalazi na sredini ovogodišnje priprave za Uskrs. Ukazao je da bi se, u tom kontekstu, svećenici trebali pripravljati na dva načina i dvije razine: duhovnoj kao članovi Božjega naroda te kao duhovni predvodnici biti „uzori stada“ ponizno se darivajući u svećeničkoj službi.
Potom je na temelju misnih čitanja, ponajprije odlomka iz Knjige proroka Jeremije (7,23-28), uputio na dramu neposluha naroda i Božjeg milosrđa, kao i opomena koje šalju proroci. Istaknuo je razočaranje kao osjećaj koji može obuzeti one koji propovijedaju Božju riječ. „Prorokova je poruka i poziv da liturgijski i drugi vanjski čini štovanja Boga trebaju biti izraz unutrašnjega čovjekova raspoloženja i pristajanja uz njega, izrazi žive vjere i vidljivi znakovi zajedništva s Bogom, a nikako vanjski formalizam“, pojasnio je nadbiskup te naglasio kako je Jeremijin nauk i primjer višestruko suvremen i predstavlja ohrabrenje današnjim svećenicima.
Napomenuo je da je Jeremija „jedini prorok koji je bio svjestan, da se zlo ne očituje sȁmo u pojedinim konkretnim lošim činima, nego da ono postoji i kao široko uvjerenje i neka vrsta kolektivne apostazije, opće stanje, iz kojega proizlaze pojedini čovjekovi konkretni grešni čini“. „I znao je zauzeti ispravan stav naspram tomu. – Važno je da svećenici prepoznaju i uoče tu Jeremijinu sposobnost, osobito u naše vrijeme koje je obilježeno sličnom pojavom“, kazao je mons. Vukšić te završno ohrabrio svećenike da na Jeremijinu primjeru, koji je unatoč tomu što u konkretnom trenutku nije imao uspjeha ali nastavio propovijedati, budu glasnici Božjega milosrđa.
Nakon misnoga slavlja susret je nastavljen uz ručak u samostanskoj blagovaonici.
Podsjetimo, ovogodišnji arhiđakonatski susret u Vrhbosanskoj nadbiskupiji bit će još za Gučogorski arhiđakonat održan u Žepču 14. ožujka.
KT/nedjelja.ba
Od ukupno 63 dijecezanska i redovnička svećenika koji su kao župnici (upravitelji župa) i župni vikari djelatni u četiri dekanata koji čine Fojnički arhiđakonat: Ramski, Kreševski, Sarajevski i Sutješki, na susretu je sudjelovalo njih 50.
Također, nazočili su: vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić, generalni vikar VN-a mons. Slađan Ćosić, fojnički arhiđakon preč. Marko Zubak te dekani: preč. Miroslav Ćavar (Sarajevski), preč. Pero Brkić (Sutješki), preč. fra Josip Tomas (Kreševski) i mons. Marko Tomić (Ramski), župnik i gvardijan ramski fra Andrija Jozić te dio članova Ordinarijata.
Najprije je u samostanskoj blagovaonici održan radni dio susreta, u koji je, nakon nadbiskupova pozdrava uveo arhiđakon Zubak, koji je i moderirao susret.
Kolekte i crkveno-pravna pitanja
Prvo izlaganje o novoj odredbi o kolektama imao je ekonom VN-a preč. Vladimir Pranjić. Upoznao je prisutne svećenike kako je odlučeno da će se ubuduće na razini nadbiskupije prikupljati samo jedna kolekta u svim crkvama i kapelama koje pripadaju redovničkim ustanovama i koje su stvarno i trajno pristupačne vjernicima te da ih se treba dijeliti na četiri dijela: crkvena, misna, dijecezanska i opijela. Pojasnio je pojedinosti koje se tiču tzv. kolekti posebnog karaktera te izvanrednih.
O aktualnim crkveno-pravnim pitanjima prigodno izlaganje imao je sudski vikar VN-a fra Šimo Ivelj. Između ostaloga, najprije je ukazao na važnost ujednačavanja prakse sprovodnih obreda te pojasnio i neke pojedinosti vezane uz kremiranja na osnovu dva dokumenta Svete Stolice iz 2016. ili 2023.
Zatim je progovorio o vjerničkim društvima i udrugama koje u svom nazivu imaju pridjeve „svet“ i „katolički“. Podsjetio je kako je za korištenje tih naslova potrebno odobrenje mjerodavne crkvene vlasti.
Osvrnuo se i na mješovite ženidbe napominjući kako dopuštenje za njih daje biskup te je potaknuo svećenike da na vrijeme priprave potrebite dokumente i pošalju u kancelariju. Podsjetio je kako se vjenčanja redovito trebaju održavati u župnim crkvama.
Također je ukazao na propise vezane uz sakrament krštenja koje se ima obavljati u vlastitoj župi, a ako će to biti u nekoj drugoj župi ili crkvi onda treba župnik dati dopuštenje.
Perspektive za budućnost
Pastoralnu ponudu na razini nadbiskupije predstavio je kancelar VN-a preč. Mladen Kalfić umjesto odsutnoga profesora pastoralne teologije na sarajevskom KBF-u vlč. Šime Maršića. Istaknuo je da u iščekivanju zaključaka Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije koji će biti obvezni treba iskoristiti trenutnu pastoralnu ponudu koju pružaju pojedine nadbiskupijske i redovničke ustanove. Predstavio je pojedinačno različite vrste pastorala te je progovorio o nekim perspektivama za budućnost poput osnivanja Nadbiskupijskog ureda za pastoral. Kao velike izazove naveo je neke nove vrste pastorala poput rada s: lektorima, voditeljima biblijskih skupina, djelatnicima u zdravstvu, gospodarstvenicima, političarima, prosvjetnim djelatnicima, rastavljenim i ponovno vjenčanima.
Prije rasprave o pastoralnim mogućnostima i perspektivama u župama i dekanatima progovorili su četvorica nazočnih dekana. Predočili su statistike iz župa koji čine pojedine dekanate (Ramski – 9; Sarajevski 13; Kreševski – 9; Sutješki – 10 + svetište) te progovorili o najvećim izazovima s kojima se u pastoralu susreću.
Čuvar svetišta Gospe Olovske fra Ilija Božić predočio je dinamiku toga najstarijeg marijanskog svetišta na ovim prostorima te pozvao nazočne na hodočašće i početak svibanjskih pobožnosti u Olovu.
Generalni vikar Ćosić je na temelju zapisnika s primopredaja u župama ukazao na potrebu: imanja važnih dokumenata o župi u zasebnom registru; da svaka župa ima e-mail adresu; da župni nova bude na bankovnom računu župe; da se misne nakane bilježe u posebnu knjigu vezanih misnih nakana; te potaknuo na blagovremeno dostavljanje kolekti u ekonomat.
Završno se vrhbosanski nadbiskup Vukšić osvrnuo na razmatrane teme i ono što su govorili i predlagali svećenici uključeni u pastoral Fojničkog arhiđakonata. Spomenuo je da ove godine biskupi BK-a BiH idu u pohod ad limina te potaknuo sve na molitvu za njih. Također, podsjetio je kako se ove godine navršava šest stoljeća od rođenja kraljice Katarine te tim povodom preporučio hodočašće u Rim.
Nadahnuti prorokom Jeremijom
Nakon radnog dijela uslijedila je sveta misa koju je u samostanskoj kapelici uz sudjelovanje nazočnih svećenika, predslavio nadbiskup Tomo.
U prigodnoj propovijedi (koju cjelovitu možete preuzeti OVDJE) najprije je podsjetio da se Crkva nalazi na sredini ovogodišnje priprave za Uskrs. Ukazao je da bi se, u tom kontekstu, svećenici trebali pripravljati na dva načina i dvije razine: duhovnoj kao članovi Božjega naroda te kao duhovni predvodnici biti „uzori stada“ ponizno se darivajući u svećeničkoj službi.
Potom je na temelju misnih čitanja, ponajprije odlomka iz Knjige proroka Jeremije (7,23-28), uputio na dramu neposluha naroda i Božjeg milosrđa, kao i opomena koje šalju proroci. Istaknuo je razočaranje kao osjećaj koji može obuzeti one koji propovijedaju Božju riječ. „Prorokova je poruka i poziv da liturgijski i drugi vanjski čini štovanja Boga trebaju biti izraz unutrašnjega čovjekova raspoloženja i pristajanja uz njega, izrazi žive vjere i vidljivi znakovi zajedništva s Bogom, a nikako vanjski formalizam“, pojasnio je nadbiskup te naglasio kako je Jeremijin nauk i primjer višestruko suvremen i predstavlja ohrabrenje današnjim svećenicima.
Napomenuo je da je Jeremija „jedini prorok koji je bio svjestan, da se zlo ne očituje sȁmo u pojedinim konkretnim lošim činima, nego da ono postoji i kao široko uvjerenje i neka vrsta kolektivne apostazije, opće stanje, iz kojega proizlaze pojedini čovjekovi konkretni grešni čini“. „I znao je zauzeti ispravan stav naspram tomu. – Važno je da svećenici prepoznaju i uoče tu Jeremijinu sposobnost, osobito u naše vrijeme koje je obilježeno sličnom pojavom“, kazao je mons. Vukšić te završno ohrabrio svećenike da na Jeremijinu primjeru, koji je unatoč tomu što u konkretnom trenutku nije imao uspjeha ali nastavio propovijedati, budu glasnici Božjega milosrđa.
Nakon misnoga slavlja susret je nastavljen uz ručak u samostanskoj blagovaonici.
Podsjetimo, ovogodišnji arhiđakonatski susret u Vrhbosanskoj nadbiskupiji bit će još za Gučogorski arhiđakonat održan u Žepču 14. ožujka.
KT/nedjelja.ba
