Uprkos činjenici što su prethodna poslovanja kompanije Alumijum iz Mostara radila čak i u sto postotnom kapacitetu u aluminijskoj industriji u Europi, ovaj nekadašnji hercegovački div postao je ekonomski leš koji sa dugom od 213,8 milijuna KM sigurno ide ka stečaju.
Prema strogo povjerljivom izvješću o analizi poslovanja Aluminija koji je ova kompanija naručila od revizorske kuće KPMG, ukupan dug Aluminija dan 31. prosinca 2014. godine iznosi nevjerojatnih 213,8 milijuna maraka što uključuje oko 120,8 milijuna KM duga prema Elektroprivredi HZHP i 67,3 milijuna KM duga prema kreditnim institucijama, piše Klix.ba.
KMPG u izvještaju koji je dostavljen Upravi Aluminija konstatira se da u 2015. godini dospjeva dodatnih 111 milijuna KM duga, te da je poslovanje Aluminija neefikasno i neprofitabilno, odnosno da je kompanija prezadužena i da nije u mogućnosti vraćati dospjele financijske obaveze.
„Uslijed manjka raspoloživih novčanih sredstava za održavanje proizvodnih pogona i kapitalnih ulaganja, Društvo je suočeno s kontinuiranim smanjenjem proizvodnih kapaciteta. To se posebno reflektira na broj aktivnih elektrolitskih ćelija (ključnih u procesu proizvodnje aluminija), jer je tijekom zadnje tri godine isključeno ukupno 55 ćelija ili 20% ukupnog kapaciteta, što je utjecalo na ekvivalentno smanjenje proizvodnog kapaciteta", stoji u izvješću o pregledu poslovanja.
Naime, Aluminiji bi za dovođenje postojećeg kapaciteta proizvodnje na nivou 2011. godine trebao uložiti dodatnih 15 milijuna maraka za održavanje ili minimalno 6 do 8 milijuna KM kako ne bi bio doveden u pitanje plan za 2015. godinu. Na drugu stranu, potrebno je pogledati istini u oči i zaključiti da uzimajući u obzir trenutna dugovanja Aluminija očekivanja ulaganja od 15 milijuna KM nisu realna, navodi Klix.
U revizorskom izvješću stoji da je u okviru trenutnog poslovnog modela i budžeta poslovanja za 2015. godinu, Aluminiji prezadužen i da nije u mogućnosti financirati oko 111 milijuna maraka obaveza koje će dospjeti u 2015. godine, ali isto tako i da neće moći financirati ni neophodna ulaganja u održavanje proizvodnih kapaciteta od oko 22 milijuna KM.
Aluminiji je 2013/14. godine poslovao s negativnom bruto maržom što znači da iz prodajnih cijena aluminija nije uspjevao pokriti ni proizvodne troškove. Takvo poslovanje dovelo je do gubitka od 123 milijuna KM.
Rezultat poslovanja Aluminija u 2013. godini je ispod prosjeka i u poređenju s kompanijama Slovalco i Talum jer je Slovalco u toj godini proizveo 365 tona aluminija dok je Aluminiji proizveo 181 tonu, odnosno oko 50 posto manje.
KMPG navodi da je Aluminiji u periodu 13/14. ugovarao prodajne premije na razinama koje su bile ispod tržišnih, te da na pregled troškova 849 zaposlenika čija je prosječna plaća 2.454 KM u 2014. godine izdvaja se ukupno 34,6 milijuna KM.
Kroz 2013/14. godinu Aluminiji je financirao operativno poslovanje odgađanjem plaćanja obaveza prema dobavljačima, prije svega prema Elektroprivredi HZHP i to za isporuku električne energije.
Ova kompanije pored duga Elektroprivredi HZBH dužan je i 24,2 milijuna KM UniCredit banci, 16,7 miliona KM WestLM banci, 11,8 milijuna KM Raiffeisen banci, 8,6 milijuna KM Hypo Alpe Adria banci, 4 milijuna KM Razvojnoj banci FBiH i 2 milijuna KM Intesa Sanpaolo banci.
I više nego jasno je da je stanje u Aluminiju alarmantno jer gubici ovog poduzeća i eventualni stečaj dovode u pitanje sudbine oko 850 mostarskih radnika.
Kako je priopćeno iz Aluminija za Klix, vlasnička struktura ove kompanije je: 44 posto Vlada Federacije BiH, 44 posto mali dioničari i 12 posto Vlada Republike Hrvatske.
Prema strogo povjerljivom izvješću o analizi poslovanja Aluminija koji je ova kompanija naručila od revizorske kuće KPMG, ukupan dug Aluminija dan 31. prosinca 2014. godine iznosi nevjerojatnih 213,8 milijuna maraka što uključuje oko 120,8 milijuna KM duga prema Elektroprivredi HZHP i 67,3 milijuna KM duga prema kreditnim institucijama, piše Klix.ba.
KMPG u izvještaju koji je dostavljen Upravi Aluminija konstatira se da u 2015. godini dospjeva dodatnih 111 milijuna KM duga, te da je poslovanje Aluminija neefikasno i neprofitabilno, odnosno da je kompanija prezadužena i da nije u mogućnosti vraćati dospjele financijske obaveze.
„Uslijed manjka raspoloživih novčanih sredstava za održavanje proizvodnih pogona i kapitalnih ulaganja, Društvo je suočeno s kontinuiranim smanjenjem proizvodnih kapaciteta. To se posebno reflektira na broj aktivnih elektrolitskih ćelija (ključnih u procesu proizvodnje aluminija), jer je tijekom zadnje tri godine isključeno ukupno 55 ćelija ili 20% ukupnog kapaciteta, što je utjecalo na ekvivalentno smanjenje proizvodnog kapaciteta", stoji u izvješću o pregledu poslovanja.
Naime, Aluminiji bi za dovođenje postojećeg kapaciteta proizvodnje na nivou 2011. godine trebao uložiti dodatnih 15 milijuna maraka za održavanje ili minimalno 6 do 8 milijuna KM kako ne bi bio doveden u pitanje plan za 2015. godinu. Na drugu stranu, potrebno je pogledati istini u oči i zaključiti da uzimajući u obzir trenutna dugovanja Aluminija očekivanja ulaganja od 15 milijuna KM nisu realna, navodi Klix.
U revizorskom izvješću stoji da je u okviru trenutnog poslovnog modela i budžeta poslovanja za 2015. godinu, Aluminiji prezadužen i da nije u mogućnosti financirati oko 111 milijuna maraka obaveza koje će dospjeti u 2015. godine, ali isto tako i da neće moći financirati ni neophodna ulaganja u održavanje proizvodnih kapaciteta od oko 22 milijuna KM.
Aluminiji je 2013/14. godine poslovao s negativnom bruto maržom što znači da iz prodajnih cijena aluminija nije uspjevao pokriti ni proizvodne troškove. Takvo poslovanje dovelo je do gubitka od 123 milijuna KM.
Rezultat poslovanja Aluminija u 2013. godini je ispod prosjeka i u poređenju s kompanijama Slovalco i Talum jer je Slovalco u toj godini proizveo 365 tona aluminija dok je Aluminiji proizveo 181 tonu, odnosno oko 50 posto manje.
KMPG navodi da je Aluminiji u periodu 13/14. ugovarao prodajne premije na razinama koje su bile ispod tržišnih, te da na pregled troškova 849 zaposlenika čija je prosječna plaća 2.454 KM u 2014. godine izdvaja se ukupno 34,6 milijuna KM.
Kroz 2013/14. godinu Aluminiji je financirao operativno poslovanje odgađanjem plaćanja obaveza prema dobavljačima, prije svega prema Elektroprivredi HZHP i to za isporuku električne energije.
Ova kompanije pored duga Elektroprivredi HZBH dužan je i 24,2 milijuna KM UniCredit banci, 16,7 miliona KM WestLM banci, 11,8 milijuna KM Raiffeisen banci, 8,6 milijuna KM Hypo Alpe Adria banci, 4 milijuna KM Razvojnoj banci FBiH i 2 milijuna KM Intesa Sanpaolo banci.
I više nego jasno je da je stanje u Aluminiju alarmantno jer gubici ovog poduzeća i eventualni stečaj dovode u pitanje sudbine oko 850 mostarskih radnika.
Kako je priopćeno iz Aluminija za Klix, vlasnička struktura ove kompanije je: 44 posto Vlada Federacije BiH, 44 posto mali dioničari i 12 posto Vlada Republike Hrvatske.