MMF traži od Vlade FBiH provedbu reformi mirovinskoga sustava, radnog zakonodavstva, reformi u oblasti civilnih invalidnina i civilnih žrtava rata te primjenu novog Zakona o državnoj službi. Federalni ministar rada i socijalne politike i zamjenik premijera FBiH Vesko Drljača dobio je jasne informacije od MMF-a što treba provesti kako bi BiH bila korisnik njihova kredita u iznosu od 553 milijuna eura, piše Večernji list BiH. Reforme znače rezanje proračunskih rashoda u svim segmentima, od isplate mirovina, invalidnina, smanjenja administracije u državnoj službi i poboljšanja njezine učinkovitosti...,piše Večernji list BiH.
Ispuniti uvjete pa isplata
Iako je prva tranša kredita dana BiH, ostale isplate ovisit će o ispunjenju uvjeta koje je MMF postavio državnim i entitetskim vlastima. "Što se tiče uvjeta, prošireni aranžman će biti vrlo sličan prethodnim programima. Imat će tromjesečne kvantitativne ciljeve i obuhvatit će konkretne uvjete u pogledu politika iz fiskalne, monetarne i oblasti strukturnih reformi. Sredstva će tijekom tri godine biti doznačena u obliku 12 tromjesečnih tranši. Doznake novca ovisit će o ispunjavanju konkretnih mjera politika koje će biti zajednički dogovarane tijekom trajanja programa", jasno je vlastima u BiH prije nekoliko mjeseci poručio Francisko Parodi, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. Izaslanstvo MMF-a još je jednom od Ministarstva rada zatražilo informacije o provedbi reforme mirovinskoga sustava koja obuhvaća, kako je priopćeno iz Vlade FBiH, "set propisa koje je potrebno donijeti, Zakon o MIO, Zakon o uvezivanju radnog staža, Zakon o dobrovoljnom osiguranju, izmjene i dopune propisa kojima se reguliraju oblasti poreza i doprinosa, te mjere i aktivnosti u cilju stabilizacije MIO-a. Traži se uspostava jedinstvenog registra korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi na razini FBiH, uključujući baze podataka pri ministarstvima rada i socijalne politike i za pitanja branitelja i invalida, te na lokalnim razinama vlasti, što bi u konačnici imalo utjecaja u preciznijem formiranju proračuna i mogli bi se utvrditi bespravni korisnici socijalnih davanja.
Isplate i stabilnost MIO-a
Vlada FBiH uputila je u Parlament prijedlog Zakona o MIO, a Udruga poslodavaca FBiH tražila je od članova dostavu prijedloga na spomenuti zakon.
Valja spomenuti da je novim Zakonom o MIO predviđeno riznično poslovanje nositelja osiguranja, gdje bi se svi prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje slijevali na jedan "proračunski račun" iz kojeg bi se do petog u mjesecu Zavodu MIO doznačavala sredstva potrebna za isplatu mirovina.
Takav pristup, tvrde predlagatelji zakona, "osigurao bi s jedne strane veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate mirovina, a koristi bi imao i proračun FBiH jer bi praktično poboljšao likvidnost s obzirom na to da se značajna sredstva na dnevnoj i mjesečnoj razini ubiru od doprinosa".
Ispuniti uvjete pa isplata
Iako je prva tranša kredita dana BiH, ostale isplate ovisit će o ispunjenju uvjeta koje je MMF postavio državnim i entitetskim vlastima. "Što se tiče uvjeta, prošireni aranžman će biti vrlo sličan prethodnim programima. Imat će tromjesečne kvantitativne ciljeve i obuhvatit će konkretne uvjete u pogledu politika iz fiskalne, monetarne i oblasti strukturnih reformi. Sredstva će tijekom tri godine biti doznačena u obliku 12 tromjesečnih tranši. Doznake novca ovisit će o ispunjavanju konkretnih mjera politika koje će biti zajednički dogovarane tijekom trajanja programa", jasno je vlastima u BiH prije nekoliko mjeseci poručio Francisko Parodi, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. Izaslanstvo MMF-a još je jednom od Ministarstva rada zatražilo informacije o provedbi reforme mirovinskoga sustava koja obuhvaća, kako je priopćeno iz Vlade FBiH, "set propisa koje je potrebno donijeti, Zakon o MIO, Zakon o uvezivanju radnog staža, Zakon o dobrovoljnom osiguranju, izmjene i dopune propisa kojima se reguliraju oblasti poreza i doprinosa, te mjere i aktivnosti u cilju stabilizacije MIO-a. Traži se uspostava jedinstvenog registra korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi na razini FBiH, uključujući baze podataka pri ministarstvima rada i socijalne politike i za pitanja branitelja i invalida, te na lokalnim razinama vlasti, što bi u konačnici imalo utjecaja u preciznijem formiranju proračuna i mogli bi se utvrditi bespravni korisnici socijalnih davanja.
Isplate i stabilnost MIO-a
Vlada FBiH uputila je u Parlament prijedlog Zakona o MIO, a Udruga poslodavaca FBiH tražila je od članova dostavu prijedloga na spomenuti zakon.
Valja spomenuti da je novim Zakonom o MIO predviđeno riznično poslovanje nositelja osiguranja, gdje bi se svi prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje slijevali na jedan "proračunski račun" iz kojeg bi se do petog u mjesecu Zavodu MIO doznačavala sredstva potrebna za isplatu mirovina.
Takav pristup, tvrde predlagatelji zakona, "osigurao bi s jedne strane veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate mirovina, a koristi bi imao i proračun FBiH jer bi praktično poboljšao likvidnost s obzirom na to da se značajna sredstva na dnevnoj i mjesečnoj razini ubiru od doprinosa".
