Prošla je godina dana otkako su svijet zahvatile pandemija, neizvjesnost i kriza neviđenih razmjera. Od tog prvog lockdowna, kad je u BiH gotovo sve bilo zatvoreno, ništa više nije isto, i premda do drugog zatvaranja u onakvim razmjerima kao u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine nije još došlo, kriza se itekako osjeća, piše Večernji list BiH.
Svedeni na prosjački štap
Prošle godine svjedočili smo nezadovoljstvu mljekara, prolijevanju mlijeka koje se nema gdje plasirati, apelima da se zabrani uvoz, obećanjima kojih u BiH ne nedostaje... Nažalost, epilog svega je da su mnogi veliki proizvođači prestali s radom, farme su stavile ključ u bravu.
Tisuće ljudi napustile su posao s mljekarstvom, otišle iz BiH jer ih tjera nepravda, kako u Federaciji BiH tako i u RS-u, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čelu sa Stašom Košarcem, prema riječima poljoprivrednika, nije dovoljno uradilo da zaštiti ovu oblast.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača u BiH, na sastanku s poljoprivrednicima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine kazao je da su ljudi koji se bave ovim poslom svedeni na prosjački štap.
"Koronavirus je imao velikog utjecaja na poljoprivredu. Kupovna moć građana Europe je pala, a pala je i kupovna moć kod nas. Europa višak proizvoda želi progurati negdje i našla je mjesto ovdje. Niskim cijenama oni su ‘ubili’ našu proizvodnju. Mi smo tražili da se uvedu prelevmani i carine. Ministar Košarac ne vlada situacijom, a poljoprivrednici su dovedeni na prosjački štap", smatra Usorac.
Iznio je i brojke koje govore da je od 17.600 proizvođača mlijeka u RS-u nekad, sada njih 2600, a tako je, tvrdi, i u Federaciji.
"Sve do jedan proizvođač koji je odustao od poljoprivrede nikad se više nije vratio u selo i poljoprivredu. Sela su prazna. Nema ljudi. I da nema korone, sve bi otišlo u inozemstvo", kazao je Usorac navodeći da je izgubljeno 1300 proizvođača mlijeka samo u RS-u u vremenu pandemije.
Kako izaći iz krize
Sami podatak da je u Federaciji BiH iz mjeseca u mjesec sve manje zaposlenih, potvrđuje da se u BiH gube poslovi, ali i da se ova zemlja napušta s nadom u bolji život negdje vani. Među njima je i velik broj poljoprivrednika, onih koji su željeli živjeti i raditi u ovoj zemlji, na svojim imanjima proizvoditi za pučanstvo. Usorac je kazao da poljoprivrednici zbog ovakve situacije nisu daleko od toga da blokiraju institucije i organiziraju prosvjede.
"Problem je što nama u ministarstvima sjede politički ljudi, ali sa slabim znanjem onoga što im je resor", ogorčen je Usorac.
Nade u bolje sutra sve je manje. Iako je i ranije manjkalo optimizma, čini se da ga je pandemija sasjekla u korijenu, pa i oni koji su tražili svjetlo na kraju tunela u ovoj zemlji sve više razmišljaju o budućnosti negdje drugdje.
Odlasci od početka godine potvrđuju da je i sve manje straha zbog pandemije, a kako vrijeme bude odmicalo, potpuno će ga nestati, a ostat će realno sagledavanje situacije, koja nije dobra. Kako se u BiH posljednjih dana bilježi pogoršanje epidemiološke situacije, zatvaraju se pojedine općine i županije, pitanje je posljedica koje tek slijede.
Svedeni na prosjački štap
Prošle godine svjedočili smo nezadovoljstvu mljekara, prolijevanju mlijeka koje se nema gdje plasirati, apelima da se zabrani uvoz, obećanjima kojih u BiH ne nedostaje... Nažalost, epilog svega je da su mnogi veliki proizvođači prestali s radom, farme su stavile ključ u bravu.
Tisuće ljudi napustile su posao s mljekarstvom, otišle iz BiH jer ih tjera nepravda, kako u Federaciji BiH tako i u RS-u, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čelu sa Stašom Košarcem, prema riječima poljoprivrednika, nije dovoljno uradilo da zaštiti ovu oblast.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača u BiH, na sastanku s poljoprivrednicima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine kazao je da su ljudi koji se bave ovim poslom svedeni na prosjački štap.
"Koronavirus je imao velikog utjecaja na poljoprivredu. Kupovna moć građana Europe je pala, a pala je i kupovna moć kod nas. Europa višak proizvoda želi progurati negdje i našla je mjesto ovdje. Niskim cijenama oni su ‘ubili’ našu proizvodnju. Mi smo tražili da se uvedu prelevmani i carine. Ministar Košarac ne vlada situacijom, a poljoprivrednici su dovedeni na prosjački štap", smatra Usorac.
Iznio je i brojke koje govore da je od 17.600 proizvođača mlijeka u RS-u nekad, sada njih 2600, a tako je, tvrdi, i u Federaciji.
"Sve do jedan proizvođač koji je odustao od poljoprivrede nikad se više nije vratio u selo i poljoprivredu. Sela su prazna. Nema ljudi. I da nema korone, sve bi otišlo u inozemstvo", kazao je Usorac navodeći da je izgubljeno 1300 proizvođača mlijeka samo u RS-u u vremenu pandemije.
Kako izaći iz krize
Sami podatak da je u Federaciji BiH iz mjeseca u mjesec sve manje zaposlenih, potvrđuje da se u BiH gube poslovi, ali i da se ova zemlja napušta s nadom u bolji život negdje vani. Među njima je i velik broj poljoprivrednika, onih koji su željeli živjeti i raditi u ovoj zemlji, na svojim imanjima proizvoditi za pučanstvo. Usorac je kazao da poljoprivrednici zbog ovakve situacije nisu daleko od toga da blokiraju institucije i organiziraju prosvjede.
"Problem je što nama u ministarstvima sjede politički ljudi, ali sa slabim znanjem onoga što im je resor", ogorčen je Usorac.
Nade u bolje sutra sve je manje. Iako je i ranije manjkalo optimizma, čini se da ga je pandemija sasjekla u korijenu, pa i oni koji su tražili svjetlo na kraju tunela u ovoj zemlji sve više razmišljaju o budućnosti negdje drugdje.
Odlasci od početka godine potvrđuju da je i sve manje straha zbog pandemije, a kako vrijeme bude odmicalo, potpuno će ga nestati, a ostat će realno sagledavanje situacije, koja nije dobra. Kako se u BiH posljednjih dana bilježi pogoršanje epidemiološke situacije, zatvaraju se pojedine općine i županije, pitanje je posljedica koje tek slijede.
