Studija rađena u Velikoj Britaniji otkrila je da dvije trećine mladih dobiva napad anksioznosti i na samu pomisao da su izgubili svoj mobilni telefon. Stručnjaci kažu da ne postoji tip ličnosti podložan nomofobiji, ovisnosti o mobitelu, već da se može dogoditi svima. Svatko može postati žrtva.
"Danas se društveni život mladih mnogo vrti oko pametnih uređaja", tvrdi Stefani Bertelon, francuski psiholog i stručnjak za praćenje ove pojave, piše Večernji list BiH.
"Evidentno je da ovaj problemčić postaje velik problem ako netko počne neprekidno slati ili provjeravati poruke, ‘guglati’ na internetu svakih pola sata, igrati igrice cijele noći. Ta osoba je sve manje prisutna u stvarnom svijetu, ne primjećuje ga, a ako joj netko pokuša uzeti mobitel, postaje nervozna ili agresivna. To definitivno utječe na normalno funkcioniranje u društvu, školi, obitelji... Ova pojava postala je akutni problem i zbog toga se u svijetu sve više otvaraju klinike za liječenje od nomofobije", objasnio je.
Je li mobitel prva stvar za kojom posegnete ujutro, a da još niste ni otvorili oči? Je li on posljednja stvar koju dodirnete, koja vas "skrolanjem" po društvenim mrežama uljulja u san? Uzimate li ga često u ruke samo da biste provjerili što ima novo, a potom se 45 minuta kasnije pitate kako je vrijeme tako brzo prošlo? Ako se prepoznajete u ovim situacijama, ovisni ste, ali niste sami, niste čak ni u manjini.
Istraživanja su pokazala da korisnici pametnih telefona kliknu, dodirnu ili prijeđu prstom po mobitelu u prosjeku 2617 puta dnevno. Čini vam se mnogo? Istina je, komunikaciju licem u lice sve više zamjenjujemo virtualnom. Čini se da se pretvaramo u digitalne robote. Hoće li buduće generacije znati međusobno razgovarati licem u lice? Hoće li primijetiti ptice, stabla, izlazak sunca i ljude s kojima dijele planet?
Većina mališana u BiH mobitele dobije već u prvom, drugom ili trećem razredu osnovne škole, dok se mobitelima roditelja počinju igrati već u prvim mjesecima života.
"Morala sam obaviti neku kupnju u šoping centru, a 11-mjesečna kći koju sam vozila u kolicima postajala je sve nervoznija. Budući da je samo mobitel može smiriti u takvim situacijama, izvadila sam ga iz torbe i pružila joj ga uz riječi: ‘Dobro čuvaj, nemoj izgubiti mamin mobitel’. Starija gospođa u prolazu komentirala je: ‘Ma, ne boj se, prije će dudu izgubiti nego mobitel, ne znam što je ovo s današnjom djecom’", kazala nam je jedna mama.
Mobiteli su u početku bili namijenjeni za telefonsku komunikaciju u pokretu, a razvili su se kao računala koja su sposobna zamijeniti sve multimedijalne uređaje. Iako je tehnološki napredak sa sobom donio mnoge pogodnosti, olakšao povezivanje ljudi i omogućio nam razmjenu informacija, ujedno je došlo do štetnih posljedica na čovjekovo zdravlje. Znanost pokazuje da je ovisnost o mobitelu stvarna i može oštetiti mentalno zdravlje.
"Danas se društveni život mladih mnogo vrti oko pametnih uređaja", tvrdi Stefani Bertelon, francuski psiholog i stručnjak za praćenje ove pojave, piše Večernji list BiH.
"Evidentno je da ovaj problemčić postaje velik problem ako netko počne neprekidno slati ili provjeravati poruke, ‘guglati’ na internetu svakih pola sata, igrati igrice cijele noći. Ta osoba je sve manje prisutna u stvarnom svijetu, ne primjećuje ga, a ako joj netko pokuša uzeti mobitel, postaje nervozna ili agresivna. To definitivno utječe na normalno funkcioniranje u društvu, školi, obitelji... Ova pojava postala je akutni problem i zbog toga se u svijetu sve više otvaraju klinike za liječenje od nomofobije", objasnio je.
Je li mobitel prva stvar za kojom posegnete ujutro, a da još niste ni otvorili oči? Je li on posljednja stvar koju dodirnete, koja vas "skrolanjem" po društvenim mrežama uljulja u san? Uzimate li ga često u ruke samo da biste provjerili što ima novo, a potom se 45 minuta kasnije pitate kako je vrijeme tako brzo prošlo? Ako se prepoznajete u ovim situacijama, ovisni ste, ali niste sami, niste čak ni u manjini.
Istraživanja su pokazala da korisnici pametnih telefona kliknu, dodirnu ili prijeđu prstom po mobitelu u prosjeku 2617 puta dnevno. Čini vam se mnogo? Istina je, komunikaciju licem u lice sve više zamjenjujemo virtualnom. Čini se da se pretvaramo u digitalne robote. Hoće li buduće generacije znati međusobno razgovarati licem u lice? Hoće li primijetiti ptice, stabla, izlazak sunca i ljude s kojima dijele planet?
Većina mališana u BiH mobitele dobije već u prvom, drugom ili trećem razredu osnovne škole, dok se mobitelima roditelja počinju igrati već u prvim mjesecima života.
"Morala sam obaviti neku kupnju u šoping centru, a 11-mjesečna kći koju sam vozila u kolicima postajala je sve nervoznija. Budući da je samo mobitel može smiriti u takvim situacijama, izvadila sam ga iz torbe i pružila joj ga uz riječi: ‘Dobro čuvaj, nemoj izgubiti mamin mobitel’. Starija gospođa u prolazu komentirala je: ‘Ma, ne boj se, prije će dudu izgubiti nego mobitel, ne znam što je ovo s današnjom djecom’", kazala nam je jedna mama.
Mobiteli su u početku bili namijenjeni za telefonsku komunikaciju u pokretu, a razvili su se kao računala koja su sposobna zamijeniti sve multimedijalne uređaje. Iako je tehnološki napredak sa sobom donio mnoge pogodnosti, olakšao povezivanje ljudi i omogućio nam razmjenu informacija, ujedno je došlo do štetnih posljedica na čovjekovo zdravlje. Znanost pokazuje da je ovisnost o mobitelu stvarna i može oštetiti mentalno zdravlje.
