Hercegovački sir iz mijeha je delicija koju su 22 proizvođača unaprijed prodala i zaradila 750 tisuća KM. Unatoč tome što je proizvodnja sira unosan posao, mnoge farme imaju infrastrukturne probleme.
Zbog toga su Udruga proizvođača i prerađivača autohtonih ovčjih sireva i mesa “Pramenka” i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar pokrenuli projekt “Instalacija solarnih panela na planinskim farmama u funkciji zaštite okoliša i održive proizvodnje autohtonih sireva”.
Ovim projektom 15-ak farmi s područja planine Ljubuše i Blidinja dobit će mini solarne elektrane koje će proizvoditi električnu energiju.
Struja za hercegovačke farmere
”Fakultet i udruga Pramenka ovim projektom želi ukazati na hitnost rješavanja infrastrukturnih problema proizvođača hercegovačkog sira, te ono što je najvažnije promovirati autohtone sireve koji su posebni brendovi”, rekao je za Bljesak.info Vinko Batinić iz udruge “Pramenka”.
Dosad su solarni paneli instalirani na četiri farme na području planine Ljubuše, a želja ove udruge je da struju dobiju i farme na Zlopolju, te farme koje pripadaju općini Tomislavgrad.
Unatoč problemima s električnom energijom proizvođači hercegovačkog sira iz mijeha su unaprijed prodali sav sir.
”Obišao sam ove farme i svi su proizvođači unaprijed prodali sir. Još da je 10 puta više ovog sira i to bi se prodalo”, rekao je Batinić i dodao kako je potrebno podignuti standarde kad je u pitanju proizvodnja sira.
”Udruga Pramenka i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar su napravili elaborat, gdje smo se tehnološki usuglasili kad je u pitanju hercegovački sir iz mijeha. Već 12 godina pravimo izložbu ovog sira i promoviramo ga sukladno mogućnostima. Ovo radimo da skrenemo pozornost države da na drugi način vrednuje proizvodnju sira. Sir iz mijeha je dio kulture koja ima povijesni i sociološki karakter. On je nešto što ima budućnost, na čemu bi se trebao temeljiti razvoj budućeg turizma”, rekao je Batinić.
Batinić kaže kako je planina Ljubuša hranidbeni poligon gdje je nekada paslo oko 100 tisuća ovaca, dok danas na istom lokalitetu pase oko 5-6 tisuća ovaca.
Mladi trebaju proizvoditi, a ne odlaziti
”Ako je 100 tisuća ovaca, a po jednoj ovci dobijte pet kilograma sira koji košta do 25 KM, možete misliti koja je to dobit. Ono što točno znam je da 22 proizvođača proizvedu negdje oko 30 tona sira, te ga prodaju po 25 KM. To znači da se jednoj godini tijekom pet mjeseci s planine Ljubuše ostvari dobit oko 750 tisuća KM”, rekao je Batinić.
Batinić kaže kako je cilj da ovim projektom riješe i probleme Livanjskog autohtonog sira i Vlašićkog, odnosno Travničkog sira, jer i njihovi proizvođači imaju problema s električnom energijom.
”Ovim projektom želimo pridobiti i ostala resorna ministarstva da nam pomognu. Ovaj projekt ima za cilj promovirati nešto što je dobro i uspješno. Želimo pokazati mladim ljudima koji razmišljaju o odlasku i napuštanju djedovine da postoji proizvodnja koja ima zagarantiranu prodaju, što je rijetkost”, rekao je Batinić.
Bljesak.info
Zbog toga su Udruga proizvođača i prerađivača autohtonih ovčjih sireva i mesa “Pramenka” i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar pokrenuli projekt “Instalacija solarnih panela na planinskim farmama u funkciji zaštite okoliša i održive proizvodnje autohtonih sireva”.
Ovim projektom 15-ak farmi s područja planine Ljubuše i Blidinja dobit će mini solarne elektrane koje će proizvoditi električnu energiju.
Struja za hercegovačke farmere
”Fakultet i udruga Pramenka ovim projektom želi ukazati na hitnost rješavanja infrastrukturnih problema proizvođača hercegovačkog sira, te ono što je najvažnije promovirati autohtone sireve koji su posebni brendovi”, rekao je za Bljesak.info Vinko Batinić iz udruge “Pramenka”.
Dosad su solarni paneli instalirani na četiri farme na području planine Ljubuše, a želja ove udruge je da struju dobiju i farme na Zlopolju, te farme koje pripadaju općini Tomislavgrad.
Unatoč problemima s električnom energijom proizvođači hercegovačkog sira iz mijeha su unaprijed prodali sav sir.
”Obišao sam ove farme i svi su proizvođači unaprijed prodali sir. Još da je 10 puta više ovog sira i to bi se prodalo”, rekao je Batinić i dodao kako je potrebno podignuti standarde kad je u pitanju proizvodnja sira.
”Udruga Pramenka i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar su napravili elaborat, gdje smo se tehnološki usuglasili kad je u pitanju hercegovački sir iz mijeha. Već 12 godina pravimo izložbu ovog sira i promoviramo ga sukladno mogućnostima. Ovo radimo da skrenemo pozornost države da na drugi način vrednuje proizvodnju sira. Sir iz mijeha je dio kulture koja ima povijesni i sociološki karakter. On je nešto što ima budućnost, na čemu bi se trebao temeljiti razvoj budućeg turizma”, rekao je Batinić.
Batinić kaže kako je planina Ljubuša hranidbeni poligon gdje je nekada paslo oko 100 tisuća ovaca, dok danas na istom lokalitetu pase oko 5-6 tisuća ovaca.
Mladi trebaju proizvoditi, a ne odlaziti
”Ako je 100 tisuća ovaca, a po jednoj ovci dobijte pet kilograma sira koji košta do 25 KM, možete misliti koja je to dobit. Ono što točno znam je da 22 proizvođača proizvedu negdje oko 30 tona sira, te ga prodaju po 25 KM. To znači da se jednoj godini tijekom pet mjeseci s planine Ljubuše ostvari dobit oko 750 tisuća KM”, rekao je Batinić.
Batinić kaže kako je cilj da ovim projektom riješe i probleme Livanjskog autohtonog sira i Vlašićkog, odnosno Travničkog sira, jer i njihovi proizvođači imaju problema s električnom energijom.
”Ovim projektom želimo pridobiti i ostala resorna ministarstva da nam pomognu. Ovaj projekt ima za cilj promovirati nešto što je dobro i uspješno. Želimo pokazati mladim ljudima koji razmišljaju o odlasku i napuštanju djedovine da postoji proizvodnja koja ima zagarantiranu prodaju, što je rijetkost”, rekao je Batinić.
Bljesak.info
