Mineralna ulja su insekticidi koji se koriste za tretiranje voćaka i vinove loze (u zasadu jabuke, kruške, šljive, breskve, vinove loze, masline, smokve, citrusa) za suzbijanje velikog broja insekata.
Mineralna ulja se dobivaju frakcijskom destilacijom nafte. U ovom procesu na kraju ostaje mazut, iz koga se dalje dobivaju laka, srednja te teška ulja. U tehnologiji proizvodnje mineralnih ulja za voćarstvo koriste se ona srednjeg viskoziteta koja nisu previše isparljiva. Udio nezasićenih ukljikovodika utvrđuje se sulfoniranjem. Što je više onih nezasićenih, veća je opasnost od fitotoksičnosti. Fitotoksičnost i insekticidnost obrnuto je srazmjerna stupnju destilacije i srazmjerna je specifičnoj težini.
Zimska ulja manje su rafinirana, veće efikasnosti i mogu biti toksična na zelenim biljnim dijelovima. Ljetna ulja su jače rafinirana, nešto su niže efikasnosti i manje su opasna za biljke. Njih EU dopušta za primjenu u ekološkoj proizvodnji, a smatra se da vrlo rijetko mogu izazvati oštećenja biljaka.
Pored insekticidnog imaju i akaricidno djelovanje (djeluju i na grinje). Na insekte djeluju fizičkim putem, jer onemogućavaju dotok zraka, pa se insekti uguše. Mineralno ulje se koristi za zimsko i ljetnje tretiranje loze.
Osim kao samostalni insekticidi, primjenjuju se i u kombinaciji s drugim preparatima za poboljšanje njihove efikasnosti.
Vrste mineralnih ulja prema sadržaju aktivnih materija dijele se na:
- Bijela ulja
- Crveno ili modro ili plavo ulje
Bijela ulja svojim insekticidnim i akaricidnim djelovanjem, značajna su kod zimskog tretiranja za suzbijanje štetnika gušenjem. Djeluju tako što prave presvlaku preko tretiranog stabla. U toku godine mogu se primjenjivati jednom u toku zime (mirovanje vegetacije) i dva puta u toku vegetacije (ljetno tretiranje). Ovakva kombinacija garantira nam znatno umanjenje populacije štetnih organizama u zasadima.
U zimskom tretiranju, sve do fenofaze C i D (fenofaza mišjih ušiju) bijelo ulje se koristi za suzbijanje: šljivine štitaste vaši (Eulecarnium corni), kalifornijske štitaste vaši (Quadraspidiotus perniciosus), breskvine štitaste vaši (Lecanium persicae), narančinog crva (Icerya purchasi), crvene štitaste vaši agruma (Chrgysomphalus distyospermi), maslinine štitaste vaši (Pollinia pollinii), jabukinog cvjetojeda (Anthonomus pomorum), lisnih vaši (Psylla spp.), zimskih jaja crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) i drugih štetnih organizama.
“Crveno ulje”, “Modro ulje” i “Plavo ulje” koriste se u koncentraciji od 0,75 do 3%, zavisno o vrsti koja se tretira i u sebi sadrže kombinaciju aktivne materija bakra i mineralnog ulja (d.t.550 g/l mineralnog ulja+100 g/l bakra) te se upotrebljavaju kao insekto – akaro – fungicidi za tretiranje u fazi mirovanja vegetacije. Kod ovih ulja kao aktivna materija bakra se najčešće koristi bakar oksihlorid i za njega se može reći da je najpostojaniji izvor bakra sa izvanrednom efikasnošću u suzbijanju pomenutih patogena. Mehanizam djelovanja bakarnih preparata se zasniva na usvajanju Cu++ jona kroz membranu gljiva ili bakterija koji se oslobađaju disocijacijom iz preparata. Nakupljanjem Cu++ jona u ćeliji patogena njihova koncentracija u određenom trenutku postaje toksična izazivajući uginuće samog patogena. Bakar oksihlorid poseduje izvanredno svojstvo redistribucije što znači da sa svakim novim kvašenjem depozita na biljnom tkivu dolazi do ponovnog otpuštanja Cu++ jona iz preparata.
Prilikom njihove primjene postoji opasnost od fitotoksičnosti, pogotovo ako se koriste u većim dozama od preporučene i na višim temperaturama (preko 25°S).
Tijekom zimske rezidbe, jedan od ciljeva je ukloniti grane i ostale biljne dijelove s vidljivim mogućim prisustvom jaja ili larvi štetočina u zasadima. Takve dijelove potrebno je odstraniti i spaliti kako se ne bi, metamorfozom u lutku i imaga, dalje kretali po zasadu i vršili zarazu zdravih stabala i biljnih dijelova, poput korijena, korijenovog vrata, debla, provodnica, starih grana, mladih grana, pukotina kore i pukotina starih grana, šupljina u deblima, pupoljcima, rana izazvanih mehaničkim oštećenjima i sl.
Pored navedenih pogodnosti, ulje se može miješati s fungicidima namijenjenim za zimsko – proljetni tretman voćnjaka. Nakon orezivanja, potrebno je obaviti zaštitu minerlanim uljima u kombinaciji sa fungicidima kako bi se spriječilo klijanje spora fitopatogenih gljiva, inhibirajući enzime koji sudjeluju u procesu disanja. Fungicidi za ove namjene, imaju i baktericidno djelovanje, što ih čini još ekonomičnijim za upotrebu u zaštiti usjeva.
Zavisno o kojem se proizvođaču radi, potrebno je pridržavati se uputstva o primjeni i mogućnosti miješanja.
Pravila pri korištenju mineralnih ulja u zimskom mirovanju voćaka:
Voće bi trebalo prskati nakon rezidbe i neposredno pred početak vegetacije
Temperatura na kojoj se obavlja prskanje ne bi smela biti niža od 5 do 10 stupnjeva Celzijusa
Vremenski uvjeti u naredna 24 sata moraju biti adekvatni. Ne smije biti vjetra ili padavina
Trebalo bi biljku prskati detaljno i u velikim količinama. Cijela biljka mora biti dobro „okupana“, dakle cijelo stablo i sve grane
Izvor: Agrosavjet.com
Mineralna ulja se dobivaju frakcijskom destilacijom nafte. U ovom procesu na kraju ostaje mazut, iz koga se dalje dobivaju laka, srednja te teška ulja. U tehnologiji proizvodnje mineralnih ulja za voćarstvo koriste se ona srednjeg viskoziteta koja nisu previše isparljiva. Udio nezasićenih ukljikovodika utvrđuje se sulfoniranjem. Što je više onih nezasićenih, veća je opasnost od fitotoksičnosti. Fitotoksičnost i insekticidnost obrnuto je srazmjerna stupnju destilacije i srazmjerna je specifičnoj težini.
Zimska ulja manje su rafinirana, veće efikasnosti i mogu biti toksična na zelenim biljnim dijelovima. Ljetna ulja su jače rafinirana, nešto su niže efikasnosti i manje su opasna za biljke. Njih EU dopušta za primjenu u ekološkoj proizvodnji, a smatra se da vrlo rijetko mogu izazvati oštećenja biljaka.
Pored insekticidnog imaju i akaricidno djelovanje (djeluju i na grinje). Na insekte djeluju fizičkim putem, jer onemogućavaju dotok zraka, pa se insekti uguše. Mineralno ulje se koristi za zimsko i ljetnje tretiranje loze.
Osim kao samostalni insekticidi, primjenjuju se i u kombinaciji s drugim preparatima za poboljšanje njihove efikasnosti.
Vrste mineralnih ulja prema sadržaju aktivnih materija dijele se na:
- Bijela ulja
- Crveno ili modro ili plavo ulje
Bijela ulja svojim insekticidnim i akaricidnim djelovanjem, značajna su kod zimskog tretiranja za suzbijanje štetnika gušenjem. Djeluju tako što prave presvlaku preko tretiranog stabla. U toku godine mogu se primjenjivati jednom u toku zime (mirovanje vegetacije) i dva puta u toku vegetacije (ljetno tretiranje). Ovakva kombinacija garantira nam znatno umanjenje populacije štetnih organizama u zasadima.
U zimskom tretiranju, sve do fenofaze C i D (fenofaza mišjih ušiju) bijelo ulje se koristi za suzbijanje: šljivine štitaste vaši (Eulecarnium corni), kalifornijske štitaste vaši (Quadraspidiotus perniciosus), breskvine štitaste vaši (Lecanium persicae), narančinog crva (Icerya purchasi), crvene štitaste vaši agruma (Chrgysomphalus distyospermi), maslinine štitaste vaši (Pollinia pollinii), jabukinog cvjetojeda (Anthonomus pomorum), lisnih vaši (Psylla spp.), zimskih jaja crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) i drugih štetnih organizama.
“Crveno ulje”, “Modro ulje” i “Plavo ulje” koriste se u koncentraciji od 0,75 do 3%, zavisno o vrsti koja se tretira i u sebi sadrže kombinaciju aktivne materija bakra i mineralnog ulja (d.t.550 g/l mineralnog ulja+100 g/l bakra) te se upotrebljavaju kao insekto – akaro – fungicidi za tretiranje u fazi mirovanja vegetacije. Kod ovih ulja kao aktivna materija bakra se najčešće koristi bakar oksihlorid i za njega se može reći da je najpostojaniji izvor bakra sa izvanrednom efikasnošću u suzbijanju pomenutih patogena. Mehanizam djelovanja bakarnih preparata se zasniva na usvajanju Cu++ jona kroz membranu gljiva ili bakterija koji se oslobađaju disocijacijom iz preparata. Nakupljanjem Cu++ jona u ćeliji patogena njihova koncentracija u određenom trenutku postaje toksična izazivajući uginuće samog patogena. Bakar oksihlorid poseduje izvanredno svojstvo redistribucije što znači da sa svakim novim kvašenjem depozita na biljnom tkivu dolazi do ponovnog otpuštanja Cu++ jona iz preparata.
Prilikom njihove primjene postoji opasnost od fitotoksičnosti, pogotovo ako se koriste u većim dozama od preporučene i na višim temperaturama (preko 25°S).
Tijekom zimske rezidbe, jedan od ciljeva je ukloniti grane i ostale biljne dijelove s vidljivim mogućim prisustvom jaja ili larvi štetočina u zasadima. Takve dijelove potrebno je odstraniti i spaliti kako se ne bi, metamorfozom u lutku i imaga, dalje kretali po zasadu i vršili zarazu zdravih stabala i biljnih dijelova, poput korijena, korijenovog vrata, debla, provodnica, starih grana, mladih grana, pukotina kore i pukotina starih grana, šupljina u deblima, pupoljcima, rana izazvanih mehaničkim oštećenjima i sl.
Pored navedenih pogodnosti, ulje se može miješati s fungicidima namijenjenim za zimsko – proljetni tretman voćnjaka. Nakon orezivanja, potrebno je obaviti zaštitu minerlanim uljima u kombinaciji sa fungicidima kako bi se spriječilo klijanje spora fitopatogenih gljiva, inhibirajući enzime koji sudjeluju u procesu disanja. Fungicidi za ove namjene, imaju i baktericidno djelovanje, što ih čini još ekonomičnijim za upotrebu u zaštiti usjeva.
Zavisno o kojem se proizvođaču radi, potrebno je pridržavati se uputstva o primjeni i mogućnosti miješanja.
Pravila pri korištenju mineralnih ulja u zimskom mirovanju voćaka:
Voće bi trebalo prskati nakon rezidbe i neposredno pred početak vegetacije
Temperatura na kojoj se obavlja prskanje ne bi smela biti niža od 5 do 10 stupnjeva Celzijusa
Vremenski uvjeti u naredna 24 sata moraju biti adekvatni. Ne smije biti vjetra ili padavina
Trebalo bi biljku prskati detaljno i u velikim količinama. Cijela biljka mora biti dobro „okupana“, dakle cijelo stablo i sve grane
Izvor: Agrosavjet.com
