Mineralna bogatstva skrivena ispod leda Grenlanda predmet su želja više od stoljeća, a interes je ponovno porastao nakon što je otok privukao pažnju američkog predsjednika Donalda Trumpa. Privlačnost najvećeg svjetskog otoka je neosporna - kroz tisućljeća je fascinirao posjetitelje, od Erika Crvenog, koji je ondje osnovao prvo europsko naselje prije više od tisuću godina, pa sve do savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Unatoč uzbuđenju oko grenlandskog blaga, proces pronalaska, vađenja i transporta minerala i fosilnih goriva ostaje složen i višedesetljetni izazov, piše BBC.
Dugogodišnji interes SAD-a
Sjedinjene Američke Države već dugo pokazuju interes za preuzimanje kontrole nad ovim autonomnim danskim teritorijem. Prvi pokušaj datira iz 1867. godine, kada je tadašnji državni tajnik William Seward predložio aneksiju Grenlanda i Islanda. Godine 1910. američki veleposlanik u Danskoj ponudio je zamjenu Grenlanda za Nizozemske Antile i filipinski otok Mindanao. Prva službena ponuda za kupnju otoka stigla je 1946. od državnog tajnika Jamesa Byrnesa, koji je ponudio 100 milijuna dolara u zlatnim polugama, što je današnja vrijednost od oko 1,5 milijardi dolara. Interes je obnovljen 2019. kada je Trump prvi put izrazio želju za kupnjom Grenlanda, što je danska premijerka Mette Frederiksen odbacila kao "apsurdno".
Geološka povijest i bogatstvo
Iako na većini karata Grenland izgleda golem, gotovo kao Afrika, to je posljedica Mercatorove projekcije koja iskrivljuje veličinu kopna blizu polova. U stvarnosti, otok je površinom od oko 2 milijuna četvornih kilometara usporediv s Demokratskom Republikom Kongo. Njegova geologija bilježi golemi dio povijesti Zemlje, od vulkanskih erupcija do sudara kontinenata.
"Povijest Grenlanda seže unatrag koliko i povijest gotovo svega na svijetu", objašnjava Kathryn Goodenough, glavna geologinja Britanskog geološkog zavoda. Grenland je nekoć bio dio većeg kontinenta koji je uključivao dijelove današnje sjeverne Europe i Sjeverne Amerike. Prije otprilike 60 do 65 milijuna godina, taj se superkontinent počeo razdvajati, stvarajući Sjeverni Atlantski ocean. Ta bogata geološka prošlost razlog je zašto Grenland danas sadrži širok raspon vrijednih resursa, od prekambrijskih stijena do nedavnih ledenjačkih sedimenata. Znanstvenici također procjenjuju da Grenland ima goleme rezerve nafte i prirodnog plina, iako dosadašnji pokušaji njihova pronalaska nisu bili uspješni.
Istraživanje i povijest rudarstva
Veći dio Grenlanda prekriven je golemim ledenim pokrovom, a samo je oko 20% otoka bez leda. To su uglavnom stjenovite planine i obale usječene fjordovima. "Istraživanje Grenlanda, posebno sjeveroistočnog Grenlanda, bila je vruća tema prije 120, 130 godina", kaže Thomas Find Kokfelt, viši istraživač u Geološkom zavodu Danske i Grenlanda (GEUS). Prvi značajan rudnik otvoren je 1850. godine za vađenje kriolita, minerala ključnog za proizvodnju aluminija, koji je tijekom Drugog svjetskog rata opskrbljivao savezničke snage.
Sustavno geološko kartiranje započelo je nakon rata, no zbog goleme površine, geolozi su shvatili da bi im za detaljno kartiranje trebalo 200 godina. Stoga su se prebacili na karte grublje rezolucije, koje su dovršili početkom 2000-ih. Danas GEUS usavršava te karte i provodi istraživanja ispod leda kako bi identificirao geološke provincije i procijenio potencijalna nalazišta minerala.
Izazovi vađenja ključnih minerala
Ključni minerali, poput elemenata rijetkih metala , neophodni su za tranziciju na čistu energiju, a koriste se u svemu, od baterija za električna vozila do vjetroturbina. Procjenjuje se da bi se potražnja za njima mogla učetverostručiti do 2040. godine. Kako se postojeća nalazišta u svijetu iscrpljuju, arktička postaju sve zanimljivija.
Međutim, put od istraživanja do proizvodnje je dug i neizvjestan. "Istraživanje minerala je među najizazovnijim i najrizičnijim pothvatima vezanim uz rudarstvo", kaže Simon Jowitt sa Sveučilišta Nevada, napominjući da se tek jedan od 100 istraživačkih projekata pretvori u rudnik. Čak i ako se otkrije isplativo nalazište, potrebno je u prosjeku deset godina do početka proizvodnje. Grenlandu nedostaje osnovna infrastruktura poput cesta i željeznica, što dodatno otežava rudarske operacije. Prerada minerala također je složena, pogotovo jer su elementi rijetkih metala često povezani s radioaktivnim elementima poput uranija. Grenland je 2021. donio zakon koji ograničava količinu uranija u iskopanim sirovinama, što je zaustavilo razvoj jednog velikog rudnika na jugu zemlje.
Ekološke posljedice
Stanovnici Grenlanda zabrinuti su zbog dugoročnih utjecaja rudarstva. Tri napuštena rudnika na otoku uzrokovala su značajnu ekološku štetu, posebno onečišćenje vode. Otpadni materijal iz rudnika, poznat kao jalovina, desetljećima se odlagao uz rijeke i obale, ispuštajući teške metale u okoliš. Znanstvenici su pronašli povišene razine zagađivača u čitavom ekosustavu, od lišajeva do riba i školjkaša.
Anne Merrild, stručnjakinja sa Sveučilišta Aalborg, ističe da je oporavak okoliša u arktičkim uvjetima iznimno spor, a posljedice su vidljive i 50 godina kasnije. "Oštećenje vode zapravo šteti cjelokupnoj opskrbi hranom Grenlanđana i njihovoj prilici za život temeljen na ribolovu i lovu", kaže ona.
Paradoks klimatskih promjena
Arktik se zagrijava gotovo četiri puta brže od ostatka planeta, a grenlandski ledeni pokrov gubi oko milijune tona leda. Iako povlačenje leda otkriva nove stijene za istraživanje, otapanje ledenjaka je dugotrajan proces. S druge strane, smanjenje morskog leda otvara nove plovne putove na Arktiku. To stvara neobičnu situaciju: klimatske promjene koje ugrožavaju ekosustav mogle bi olakšati transport ključnih minerala potrebnih za tehnologije zelene energije, koje bi trebale usporiti te iste klimatske promjene.
Iako se stanovnici Grenlanda ne protive rudarstvu, imaju određene brige. Jedna od njih odnosi se na vlasništvo nad zemljom, kojom upravlja vlada u ime svih stanovnika. Zatvorena, privatna rudarska područja stoga su kulturološki neobična. Merrild, koja je odrasla na Grenlandu, naglašava da bi lokalno stanovništvo trebalo biti uključeno u rudarske projekte od samog početka. "Ljudi vide [rudarstvo] kao priliku, ali bi vrlo rado sudjelovali u razvoju, bili suvlasnici i bili dio planiranja projekta", kaže ona.
Hoće li Grenland postati nova pozornica za globalnu utrku za resursima, ovisit će o odluci njegovih stanovnika. Danska premijerka Mette Frederiksen i njezini europski saveznici slažu se da je budućnost otoka u rukama naroda Grenlanda. Ipak, jasno je da međunarodni interes za njegovo bogatstvo neće tako skoro nestati.
Dugogodišnji interes SAD-a
Sjedinjene Američke Države već dugo pokazuju interes za preuzimanje kontrole nad ovim autonomnim danskim teritorijem. Prvi pokušaj datira iz 1867. godine, kada je tadašnji državni tajnik William Seward predložio aneksiju Grenlanda i Islanda. Godine 1910. američki veleposlanik u Danskoj ponudio je zamjenu Grenlanda za Nizozemske Antile i filipinski otok Mindanao. Prva službena ponuda za kupnju otoka stigla je 1946. od državnog tajnika Jamesa Byrnesa, koji je ponudio 100 milijuna dolara u zlatnim polugama, što je današnja vrijednost od oko 1,5 milijardi dolara. Interes je obnovljen 2019. kada je Trump prvi put izrazio želju za kupnjom Grenlanda, što je danska premijerka Mette Frederiksen odbacila kao "apsurdno".
Geološka povijest i bogatstvo
Iako na većini karata Grenland izgleda golem, gotovo kao Afrika, to je posljedica Mercatorove projekcije koja iskrivljuje veličinu kopna blizu polova. U stvarnosti, otok je površinom od oko 2 milijuna četvornih kilometara usporediv s Demokratskom Republikom Kongo. Njegova geologija bilježi golemi dio povijesti Zemlje, od vulkanskih erupcija do sudara kontinenata.
"Povijest Grenlanda seže unatrag koliko i povijest gotovo svega na svijetu", objašnjava Kathryn Goodenough, glavna geologinja Britanskog geološkog zavoda. Grenland je nekoć bio dio većeg kontinenta koji je uključivao dijelove današnje sjeverne Europe i Sjeverne Amerike. Prije otprilike 60 do 65 milijuna godina, taj se superkontinent počeo razdvajati, stvarajući Sjeverni Atlantski ocean. Ta bogata geološka prošlost razlog je zašto Grenland danas sadrži širok raspon vrijednih resursa, od prekambrijskih stijena do nedavnih ledenjačkih sedimenata. Znanstvenici također procjenjuju da Grenland ima goleme rezerve nafte i prirodnog plina, iako dosadašnji pokušaji njihova pronalaska nisu bili uspješni.
Istraživanje i povijest rudarstva
Veći dio Grenlanda prekriven je golemim ledenim pokrovom, a samo je oko 20% otoka bez leda. To su uglavnom stjenovite planine i obale usječene fjordovima. "Istraživanje Grenlanda, posebno sjeveroistočnog Grenlanda, bila je vruća tema prije 120, 130 godina", kaže Thomas Find Kokfelt, viši istraživač u Geološkom zavodu Danske i Grenlanda (GEUS). Prvi značajan rudnik otvoren je 1850. godine za vađenje kriolita, minerala ključnog za proizvodnju aluminija, koji je tijekom Drugog svjetskog rata opskrbljivao savezničke snage.
Sustavno geološko kartiranje započelo je nakon rata, no zbog goleme površine, geolozi su shvatili da bi im za detaljno kartiranje trebalo 200 godina. Stoga su se prebacili na karte grublje rezolucije, koje su dovršili početkom 2000-ih. Danas GEUS usavršava te karte i provodi istraživanja ispod leda kako bi identificirao geološke provincije i procijenio potencijalna nalazišta minerala.
Izazovi vađenja ključnih minerala
Ključni minerali, poput elemenata rijetkih metala , neophodni su za tranziciju na čistu energiju, a koriste se u svemu, od baterija za električna vozila do vjetroturbina. Procjenjuje se da bi se potražnja za njima mogla učetverostručiti do 2040. godine. Kako se postojeća nalazišta u svijetu iscrpljuju, arktička postaju sve zanimljivija.
Međutim, put od istraživanja do proizvodnje je dug i neizvjestan. "Istraživanje minerala je među najizazovnijim i najrizičnijim pothvatima vezanim uz rudarstvo", kaže Simon Jowitt sa Sveučilišta Nevada, napominjući da se tek jedan od 100 istraživačkih projekata pretvori u rudnik. Čak i ako se otkrije isplativo nalazište, potrebno je u prosjeku deset godina do početka proizvodnje. Grenlandu nedostaje osnovna infrastruktura poput cesta i željeznica, što dodatno otežava rudarske operacije. Prerada minerala također je složena, pogotovo jer su elementi rijetkih metala često povezani s radioaktivnim elementima poput uranija. Grenland je 2021. donio zakon koji ograničava količinu uranija u iskopanim sirovinama, što je zaustavilo razvoj jednog velikog rudnika na jugu zemlje.
Ekološke posljedice
Stanovnici Grenlanda zabrinuti su zbog dugoročnih utjecaja rudarstva. Tri napuštena rudnika na otoku uzrokovala su značajnu ekološku štetu, posebno onečišćenje vode. Otpadni materijal iz rudnika, poznat kao jalovina, desetljećima se odlagao uz rijeke i obale, ispuštajući teške metale u okoliš. Znanstvenici su pronašli povišene razine zagađivača u čitavom ekosustavu, od lišajeva do riba i školjkaša.
Anne Merrild, stručnjakinja sa Sveučilišta Aalborg, ističe da je oporavak okoliša u arktičkim uvjetima iznimno spor, a posljedice su vidljive i 50 godina kasnije. "Oštećenje vode zapravo šteti cjelokupnoj opskrbi hranom Grenlanđana i njihovoj prilici za život temeljen na ribolovu i lovu", kaže ona.
Paradoks klimatskih promjena
Arktik se zagrijava gotovo četiri puta brže od ostatka planeta, a grenlandski ledeni pokrov gubi oko milijune tona leda. Iako povlačenje leda otkriva nove stijene za istraživanje, otapanje ledenjaka je dugotrajan proces. S druge strane, smanjenje morskog leda otvara nove plovne putove na Arktiku. To stvara neobičnu situaciju: klimatske promjene koje ugrožavaju ekosustav mogle bi olakšati transport ključnih minerala potrebnih za tehnologije zelene energije, koje bi trebale usporiti te iste klimatske promjene.
Iako se stanovnici Grenlanda ne protive rudarstvu, imaju određene brige. Jedna od njih odnosi se na vlasništvo nad zemljom, kojom upravlja vlada u ime svih stanovnika. Zatvorena, privatna rudarska područja stoga su kulturološki neobična. Merrild, koja je odrasla na Grenlandu, naglašava da bi lokalno stanovništvo trebalo biti uključeno u rudarske projekte od samog početka. "Ljudi vide [rudarstvo] kao priliku, ali bi vrlo rado sudjelovali u razvoju, bili suvlasnici i bili dio planiranja projekta", kaže ona.
Hoće li Grenland postati nova pozornica za globalnu utrku za resursima, ovisit će o odluci njegovih stanovnika. Danska premijerka Mette Frederiksen i njezini europski saveznici slažu se da je budućnost otoka u rukama naroda Grenlanda. Ipak, jasno je da međunarodni interes za njegovo bogatstvo neće tako skoro nestati.
