Izvješće ministra gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Željka Laketića ovih se dana našlo na klupama zastupnika županijske Skupštine, piše Večernji list BiH.
Izvješće se odnosi na stanje u malom i srednjem gospodarstvu, kreditnim linijama koje koriste ta poduzeća, poticajima koje im daju lokalne zajednice i županija. U zaključku ministra Laketića navodi se kako malo gospodarstvo još uvijek nije pronašlo izlaz iz višegodišnje ekonomske krize, da su ulaganja u taj sektor gospodarstva sve manja, kako od samih poduzetnika tako i od institucija.
Kreditne linije
Poseban naglasak je na revolving kreditnoj liniji u kojoj gospodarstvenici mogu dobiti sredstva po kamati od četiri posto uz poček od tri do šest mjeseci, s rokom otplate do tri godine. Prošle godine dodijeljeno je 504.225 KM u ukupno osam kredita, a na raspolaganju je ostalo 548.813 maraka za nove kredite.
''Problem u toj priči je to što tvrtke ne mogu ponuditi imovinu kojom će jamčiti vraćanje kredita, a to je jedan od glavnih uvjeta za odobrenje sredstava'', navodi se u izvješću.
S druge strane, krediti koji su odobreni kroz regionalni jamstveni fond (RGF) producirali su određene probleme jer korisnici nisu navrijeme uplaćivali rate.
''Od ukupno financiranih 18 klijenata, kod njih četvero su zabilježena kašnjenja u otplati zbog kojih su pokrenuti sudski postupci za prinudnu naplatu'', stoji u izvješću Ministarstva gospodarstva HNŽ-a.
Zabrinjavajući je podatak kako 3,6 milijuna maraka tih sredstava i dalje stoji neiskorišteno. To nije posljedica loše informiranosti vlasnika malih i srednjih poduzeća nego i administrativnog aparata koji nije usklađen s gospodarstvom te je prezahtjevan za veliki broj tvrtki.
Uložiti više napora
''Kako je BiH tek na početku reforme sustava državne pomoći, u idućem razdoblju treba očekivati više napora izvršne vlasti po tom pitanju, osobito kada govorimo o procesima koji su vezani uz pridruživanje BiH Europskoj uniji'', zaključuje ministar Laketić u svom izvješću.
Na tom području će biti poduzete brojne aktivnosti i zbog Reformske agende koja podrazumijeva brojne promjene upravo na tom polju. Ono što nas svakako može zabrinuti je stagnacija malih i srednjih poduzeća, što u gospodarskom smislu znači nazadovanje.
Mehanizmi državne pomoći bit će od presudnog značaja za veliki broj poduzeća koja pokušavaju preživjeti na domaćem tržištu te ulažu napore kako bi se pojavila i na tržištu izvan Bosne i Hercegovine.
Laketić najavljuje kako će i Vlada HNŽ-a uvelike pojačati napore kako bi se mala i srednja poduzeća konačno dovela u poziciju u kojoj se neće govoriti o krizi, nego o razvojnim projektima koji će otvoriti nova radna mjesta, nove tehnologije i smanjenje troškova proizvodnje, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti u odnosu na slične tvrtke iz ostatka Europe. Blagi pozitivni pomaci se već vide, ali stanje mora biti mnogo bolje nego što je to sada slučaj.
Izvješće se odnosi na stanje u malom i srednjem gospodarstvu, kreditnim linijama koje koriste ta poduzeća, poticajima koje im daju lokalne zajednice i županija. U zaključku ministra Laketića navodi se kako malo gospodarstvo još uvijek nije pronašlo izlaz iz višegodišnje ekonomske krize, da su ulaganja u taj sektor gospodarstva sve manja, kako od samih poduzetnika tako i od institucija.
Kreditne linije
Poseban naglasak je na revolving kreditnoj liniji u kojoj gospodarstvenici mogu dobiti sredstva po kamati od četiri posto uz poček od tri do šest mjeseci, s rokom otplate do tri godine. Prošle godine dodijeljeno je 504.225 KM u ukupno osam kredita, a na raspolaganju je ostalo 548.813 maraka za nove kredite.
''Problem u toj priči je to što tvrtke ne mogu ponuditi imovinu kojom će jamčiti vraćanje kredita, a to je jedan od glavnih uvjeta za odobrenje sredstava'', navodi se u izvješću.
S druge strane, krediti koji su odobreni kroz regionalni jamstveni fond (RGF) producirali su određene probleme jer korisnici nisu navrijeme uplaćivali rate.
''Od ukupno financiranih 18 klijenata, kod njih četvero su zabilježena kašnjenja u otplati zbog kojih su pokrenuti sudski postupci za prinudnu naplatu'', stoji u izvješću Ministarstva gospodarstva HNŽ-a.
Zabrinjavajući je podatak kako 3,6 milijuna maraka tih sredstava i dalje stoji neiskorišteno. To nije posljedica loše informiranosti vlasnika malih i srednjih poduzeća nego i administrativnog aparata koji nije usklađen s gospodarstvom te je prezahtjevan za veliki broj tvrtki.
Uložiti više napora
''Kako je BiH tek na početku reforme sustava državne pomoći, u idućem razdoblju treba očekivati više napora izvršne vlasti po tom pitanju, osobito kada govorimo o procesima koji su vezani uz pridruživanje BiH Europskoj uniji'', zaključuje ministar Laketić u svom izvješću.
Na tom području će biti poduzete brojne aktivnosti i zbog Reformske agende koja podrazumijeva brojne promjene upravo na tom polju. Ono što nas svakako može zabrinuti je stagnacija malih i srednjih poduzeća, što u gospodarskom smislu znači nazadovanje.
Mehanizmi državne pomoći bit će od presudnog značaja za veliki broj poduzeća koja pokušavaju preživjeti na domaćem tržištu te ulažu napore kako bi se pojavila i na tržištu izvan Bosne i Hercegovine.
Laketić najavljuje kako će i Vlada HNŽ-a uvelike pojačati napore kako bi se mala i srednja poduzeća konačno dovela u poziciju u kojoj se neće govoriti o krizi, nego o razvojnim projektima koji će otvoriti nova radna mjesta, nove tehnologije i smanjenje troškova proizvodnje, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti u odnosu na slične tvrtke iz ostatka Europe. Blagi pozitivni pomaci se već vide, ali stanje mora biti mnogo bolje nego što je to sada slučaj.
