Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u utorak finskoj premijerki Sanni Marin kako se ne protivi načelno prijemu Finske u NATO, ali joj je istodobno ukazao na težak položaj Hrvata u BiH te na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne situacije u toj zemlji.
“Budući da je Finska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, predsjednik Milanović upoznao je premijerku Marin sa svojim stavovima vezanim uz širenje NATO-a. Pri tome je pojasnio kako se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO i da razumije sigurnosne razloge zbog kojih je Finska aplicirala za članstvo, ali je finskoj premijerki istodobno ukazao na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne političke situacije u Bosni i Hercegovini”, stoji u priopćenju iz Ureda predsjednika.
Milanović je također “informirao svoju sugovornicu o teškom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini kojima je uskraćeno demokratsko pravo biranja svojih legitimnih predstavnika”, dodaje Pantovčak.
Hrvatski predsjednik već dulje vremena inzistira da se zeleno svjetlo Finskoj i Švedskoj, koje su aplicirale za NATO kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine koja je počela 24. veljače, uvjetuje reformom izbornog zakona u BiH.
Na sastanku su Milanović i Marin razgovarali o odnosima dviju država koje povezuje članstvo u Europskoj uniji, zatim o NATO summitu koji će se održati u Madridu idućeg tjedna, kao i o sigurnosnoj i političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
Predsjednik Milanović prenio je predsjednici finske vlade svoje uvjerenje kako je potrebno nastaviti proces širenja EU.
U tom je kontekstu ponovio svoju podršku za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, ali je upozorio kako se status kandidata istovremeno mora osigurati i Bosni i Hercegovini, te započeti pregovore s državama jugoistočne Europe koje su ispunile tražene uvjete za to.
Istaknuvši kako su stabilnost BiH i ravnopravnost Hrvata u toj državi posebno važni za Hrvatsku, predsjednik Milanović rekao je premijerki Marin kako od partnera iz EU, uključujući Finsku, očekuje više razumijevanja i podrške za interese Hrvatske jer je međusobna podrška smisao savezništva kako u EU, tako i u NATO-u, dodaje se.
Plenković: Nepravedno je i nekorektno uvjetovati finsko članstvo u NATO-u
Nepravedno je i nekorektno uvjetovati Finskoj i Švedskoj članstvo u NATO-u, kazao je Andrej Plenković u utorak nakon sastanka s finskom kolegicom, istaknuvši da dvjema zemljama treba objasniti položaj Hrvata u BiH i od njih dobiti podršku za izmjenu izbornog zakona.
Plenković je iskazao podršku hrvatske vlade finskoj i švedskoj kandidaturi.
"Pozicija hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano jasna i čvrsta, a to je da podržavamo te ambicije Finske i smatramo da, ako je to izbor zemlje koja je nama partner u EU-u, onda taj izbor trebamo poštivati i podržati", rekao je premijer na konferenciji za novinare sa Sannom Marin.
"Smatramo da je u ovom trenutku članstvo u NATO-u onaj sigurnosni kišobran koji žele i Finska i Švedska", dodao je Plenković.
Pritom je istaknuo da će se njegova vlada zalagati za zaštitu prava bosanskohercegovačkih Hrvata i europski put BiH, ali „bez da uz taj napor nepravedno i nekorektno uvjetujemo put Švedske ili Finske u NATO“.
"Jedno s drugim nema nikakve veze. Naša je zadaća da objasnimo finskoj i švedskoj premijerki položaj Hrvata u BiH i dobijemo potporu za ispravljanje nepravdi, a ne da njihov odabir dovodimo u pitanje“, dodao je Plenković.
Time je ne imenujući predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića kritizirao njegovo inzistiranje da se zeleno svjetlo Finskoj i Švedskoj, koje su aplicirale za NATO kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine početu 24. veljače, uvjetuje reformom izbornog zakona u BiH čime bi se onemogućilo bošnjačko preglasavanje malobrojnijih Hrvata.
“Budući da je Finska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, predsjednik Milanović upoznao je premijerku Marin sa svojim stavovima vezanim uz širenje NATO-a. Pri tome je pojasnio kako se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO i da razumije sigurnosne razloge zbog kojih je Finska aplicirala za članstvo, ali je finskoj premijerki istodobno ukazao na sigurnosne probleme s kojima je suočena Hrvatska zbog nestabilne političke situacije u Bosni i Hercegovini”, stoji u priopćenju iz Ureda predsjednika.
Milanović je također “informirao svoju sugovornicu o teškom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini kojima je uskraćeno demokratsko pravo biranja svojih legitimnih predstavnika”, dodaje Pantovčak.
Hrvatski predsjednik već dulje vremena inzistira da se zeleno svjetlo Finskoj i Švedskoj, koje su aplicirale za NATO kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine koja je počela 24. veljače, uvjetuje reformom izbornog zakona u BiH.
Na sastanku su Milanović i Marin razgovarali o odnosima dviju država koje povezuje članstvo u Europskoj uniji, zatim o NATO summitu koji će se održati u Madridu idućeg tjedna, kao i o sigurnosnoj i političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
Predsjednik Milanović prenio je predsjednici finske vlade svoje uvjerenje kako je potrebno nastaviti proces širenja EU.
U tom je kontekstu ponovio svoju podršku za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, ali je upozorio kako se status kandidata istovremeno mora osigurati i Bosni i Hercegovini, te započeti pregovore s državama jugoistočne Europe koje su ispunile tražene uvjete za to.
Istaknuvši kako su stabilnost BiH i ravnopravnost Hrvata u toj državi posebno važni za Hrvatsku, predsjednik Milanović rekao je premijerki Marin kako od partnera iz EU, uključujući Finsku, očekuje više razumijevanja i podrške za interese Hrvatske jer je međusobna podrška smisao savezništva kako u EU, tako i u NATO-u, dodaje se.
Plenković: Nepravedno je i nekorektno uvjetovati finsko članstvo u NATO-u
Nepravedno je i nekorektno uvjetovati Finskoj i Švedskoj članstvo u NATO-u, kazao je Andrej Plenković u utorak nakon sastanka s finskom kolegicom, istaknuvši da dvjema zemljama treba objasniti položaj Hrvata u BiH i od njih dobiti podršku za izmjenu izbornog zakona.
Plenković je iskazao podršku hrvatske vlade finskoj i švedskoj kandidaturi.
"Pozicija hrvatske vlade i parlamentarne većine je kontinuirano jasna i čvrsta, a to je da podržavamo te ambicije Finske i smatramo da, ako je to izbor zemlje koja je nama partner u EU-u, onda taj izbor trebamo poštivati i podržati", rekao je premijer na konferenciji za novinare sa Sannom Marin.
"Smatramo da je u ovom trenutku članstvo u NATO-u onaj sigurnosni kišobran koji žele i Finska i Švedska", dodao je Plenković.
Pritom je istaknuo da će se njegova vlada zalagati za zaštitu prava bosanskohercegovačkih Hrvata i europski put BiH, ali „bez da uz taj napor nepravedno i nekorektno uvjetujemo put Švedske ili Finske u NATO“.
"Jedno s drugim nema nikakve veze. Naša je zadaća da objasnimo finskoj i švedskoj premijerki položaj Hrvata u BiH i dobijemo potporu za ispravljanje nepravdi, a ne da njihov odabir dovodimo u pitanje“, dodao je Plenković.
Time je ne imenujući predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića kritizirao njegovo inzistiranje da se zeleno svjetlo Finskoj i Švedskoj, koje su aplicirale za NATO kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine početu 24. veljače, uvjetuje reformom izbornog zakona u BiH čime bi se onemogućilo bošnjačko preglasavanje malobrojnijih Hrvata.
