Udruženja sindikata kažu kako je činjenica da su zaposleni u ovoj oblasti svakodnevno izloženi pritiscima, prijetnjama, uvredama i ucjenama, što ovaj odgovoran posao čini još složenijim. Uz sve to posao kojim se bave zaposleni u medijima, posebno novinari, slabo je plaćen s obzirom na težinu posla, prekovremeni rad i sve što on nosi sa sobom, a veliki dio novinara radi na crno. Sindikalci ističu da bi djelatnici u medijima u 21. stoljeću morali biti maksimalno zaštićeni, kao i njihova radnička i sindikalna prava, no podaci koji se objavljuju pokazuju kako je situacija iz godine u godinu sve lošija.
Loše statistike
O lošem položaju novinara, ne samo u BiH, već u cijelom svijetu, tradicionalno su izvijestili iz Freedom Housea. Njihovo istraživanje kaže kako je među 12 europskih zemalja koje su proglašene djelomično slobodnim BiH zabilježila najlošije ocjene u posljednjih deset godina, te dospjela na 103. mjesto. Iza nje je od zemalja regije samo Makedonija, dok su ostale i do 30 mjesta iznad. Prema mišljenju medijskih djelatnika, ovi podaci ukazuju na sve veće pritiske i prijetnje opstanku profesionalizma u medijima. Iz Vijeća za tisak BiH ovih dana su u izjavama za medije kazali kako je protekla godina bila obilježena velikim pritiscima na medije, otvorenim napadima na novinare i prijetnjama. Javne ličnosti, posebno političari, kažu iz Vijeća za tisak, nisu se libili napadati novinare ni na javnim mjestima ili u programima uživo, što je dalo i ostalima za pravo tako se ponašati.
U ograničavanju medijskih sloboda, prema izvješću Freedom Housea, ključnu ulogu imaju ekonomski čimbenici. U BiH se, uz to, još može dodati i politika, čije su tijesne veze s gospodarstvom dovele do pat-pozicije u medijima. Brojni urednici i medijski djelatnici upozoravaju kako su blokade od političara i raznih gospodarskih lobija sve jače, te kako u lošoj financijskoj situaciji u kakvoj se nalaze svi medijima jednostavno nije ostavljen izbor, jer svaka “neposlušnost” kažnjava se uskraćivanjem reklama.
Poražavajuće istraživanje
Novinarstvo u BiH je i dalje opasna profesija, kazala je generalna tajnica Udruženja “Bh. novinari” Borka Rudić osvrćući se na izvješće Freedom Housea.
Prezentirajući istraživanje “Novinarstvo, javno mnijenje i medijske slobode u BiH” pokazalo je kako političari imaju najviše utjecaja na medije i da su oni najveća prepreka slobodi izražavanja u BiH.
- Prema rezultatima istraživanja, građani smatraju da bi se poboljšale medijske slobode ukoliko bi se unaprijedila primjena zakona koji postoje u BiH i adekvatnije sankcionirali napadi na novinare, kazala je Rudić. Dodala je kako je u BiH
između dva Svjetska dana slobode medija zabilježeno 50 slučajeva kršenja prava na slobodu izražavanja i individualnih prava novinara, dodajući da su najčešći uzroci politički i verbalni pritisci. Direktorica organizacije ‘Friedrich-Ebert-Stifung’ BiH, Judith Illerhues, koja je surađivala u istraživanju, kazala je da su zajedno s Udruženjem “Bh. novinari” dosad već pet puta sudjelovali u istraživanju medijskih sloboda u BiH.
Ocijenila je da su mediji u BiH i Njemačkoj pod velikim pritiskom, jer zakoni nisu blagonakloni prema medijima ili se nikako ne implementiraju.
Pored svega navedenog valja kazati kako bi statistike za 2014. mogle biti mnogo lošije jer je BiH u izbornoj godini kada se zna da su politički pritisci najjači.
Loša 103. pozicija
U izvješću organizacije Freedom House o slobodi medija našlo se 197 zemalja svijeta. Srbija se nalazi na 74. mjestu, što znači da je djelomično medijski slobodna, ocijenjeno je u izvješću za 2013. Među državama regije, ispred Srbije je na toj listi samo Slovenija, koja je na 39. mjestu. Crna Gora je na 78., Hrvatska na 83., Kosovo na 98., BiH na 103. i Makedonija na 122. poziciji. U vrhu rang liste po slobodi medija su Švedska, Norveška, Nizozemska i Finska, u stopu ih prate Belgija, Švicarska i Luksemburg, dok je na samom dnu Sjeverna Koreja, iza Turkmenistana, Uzbekistana i Eritreje. Kao “slobodne” označene su 63 zemlje, 68 je “djelomice slobodno”, a 66 “neslobodno”. Višestruki su razlozi za ovogodišnje pogoršanje medijskih sloboda, počevši od nastojanje vlada – prije svega u autoritarnim zemljama ili u polariziranim društvima – kontrolirati informativne sadržaje, do fizičkog maltretiranje novinara koji prate razne oporbene pokrete i druga osjetljiva pitanja. Jedan od razloga za negativne trendove je i jačanje kontrole nad online i društvenim medijima, piše Dnevni list.
