Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u prva dva mjeseca ove godine prikupila je 1.358.946.474 KM, što je gotovo 11 milijuna KM manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju službeni podaci. Pad prihoda zabilježen je u većini županija, a dodatnu zabrinutost izaziva i manji iznos prikupljenih doprinosa.
Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju kako je od deset županija u njih četiri prikupljeno više novca nego u prva dva mjeseca prošle godine, dok je u šest zabilježen pad.
Kretanje prihoda po županijama
U Sarajevskoj županiji, koja je i dalje fiskalno najsnažnija, u prva dva mjeseca ove godine prikupljeno je 497.908.639 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine prikupljeno 509.222.802 KM.
U Tuzlanskoj županiji prikupljeno je 228.842.617 KM, a u siječnju i veljači prošle godine 232.570.362 KM. U Zeničko-dobojskoj županiji prikupljeno je 168.268.203 KM, dok je u istom razdoblju prethodne godine taj iznos bio 170.872.143 KM.
Podaci također pokazuju da je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u prva dva mjeseca ove godine prikupljeno 158.494.594 KM, dok je u istom razdoblju 2025. godine prikupljeno 159.702.433 KM.
S druge strane, rast prihoda zabilježen je u Srednjobosanskoj županiji, gdje je u prva dva mjeseca ove godine prikupljeno 105.842.550 KM, a u istom razdoblju lani 98.841.719 KM.
U Unsko-sanskoj županiji prikupljeno je 84.560.213 KM, dok je u prva dva mjeseca prošle godine taj iznos bio 83.179.657 KM. U Zapadnohercegovačkoj županiji ove godine prikupljeno je 57.585.891 KM, nasuprot 56.641.139 KM u istom razdoblju prošle godine.
Pad prihoda zabilježen je i u Hercegbosanskoj županiji, gdje je ove godine prikupljeno 26.667.821 KM, a prošle 27.953.366 KM. U Bosansko-podrinjskoj županiji prikupljeno je 17.096.048 KM, dok je prošle godine taj iznos bio 15.889.080 KM. U Posavskoj županiji prikupljeno je 13.679.899 KM, u odnosu na 14.432.038 KM iz siječnja i veljače prethodne godine.
Pad doprinosa dodatno zabrinjava
Posebno upada u oči podatak da je od doprinosa u Federaciji Bosne i Hercegovine prikupljeno oko 25,5 milijuna KM manje nego u prva dva mjeseca prethodne godine.
Dok su u istom razdoblju prošle godine doprinosi iznosili 970.354.346 KM, ove godine taj je iznos pao na 944.834.375 KM.
To dodatno otvara pitanje uzroka slabije naplate, osobito u okolnostima dugotrajne inflacije, koja bi u pravilu trebala povećavati porezne prihode. Istodobno, podsjeća se da su Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Porezna uprava FBiH u prva dva mjeseca prikupile više novca nego prethodne godine.
Ekonomist Igor Gavran smatra kako je posebno zabrinjavajuće što je pad ostvaren u četiri gospodarski najjače županije, dok struktura prihoda pokazuje da je najteža slika upravo kod uplata doprinosa.
"Uzroka je sigurno više, ali samo je jedan pozitivan – smanjenje doprinosa u ovom razdoblju u odnosu na odgovarajuća dva mjeseca prethodne godine. Međutim, u međuvremenu je bilo i povećanja plaća, ne samo minimalnih, za koje je razlika simboličnih 27 KM, što je trebalo nadoknaditi ili barem ublažiti takav učinak. Mislim da je ključan ipak pad zaposlenosti zbog negativnih gospodarskih trendova, bilo potpunog, odnosno konačnog prekida radnog odnosa, kao kod radnika 'Koksare' u Lukavcu, bilo efektivnog, kod radnika drugih tvrtki koje imaju probleme u poslovanju, poput 'Željezare Zenica', gdje me ne bi iznenadilo da i uplata doprinosa i plaća u najboljem slučaju kasni. Pitanje je što je i s rudarima", istaknuo je Gavran za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, zatvaranje trgovina nedjeljom svakako ima negativan učinak, a dio prihoda prelio se u Republiku Srpsku.
"Moguće je da je i broj radnika u turizmu i ugostiteljstvu nešto manji zbog zimske sezone s manje snijega u ovom razdoblju. U svakom slučaju, naredni mjeseci trebali bi pokazati jasniju sliku, ali nema najava novih zapošljavanja ni razvojnih projekata, a cijeli sektori su trenutačno ugroženi – industrija čelika, poljoprivreda… tako da nema nekog temelja za optimizam", naglasio je Gavran.
Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju kako je od deset županija u njih četiri prikupljeno više novca nego u prva dva mjeseca prošle godine, dok je u šest zabilježen pad.
Kretanje prihoda po županijama
U Sarajevskoj županiji, koja je i dalje fiskalno najsnažnija, u prva dva mjeseca ove godine prikupljeno je 497.908.639 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine prikupljeno 509.222.802 KM.
U Tuzlanskoj županiji prikupljeno je 228.842.617 KM, a u siječnju i veljači prošle godine 232.570.362 KM. U Zeničko-dobojskoj županiji prikupljeno je 168.268.203 KM, dok je u istom razdoblju prethodne godine taj iznos bio 170.872.143 KM.
Podaci također pokazuju da je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u prva dva mjeseca ove godine prikupljeno 158.494.594 KM, dok je u istom razdoblju 2025. godine prikupljeno 159.702.433 KM.
S druge strane, rast prihoda zabilježen je u Srednjobosanskoj županiji, gdje je u prva dva mjeseca ove godine prikupljeno 105.842.550 KM, a u istom razdoblju lani 98.841.719 KM.
U Unsko-sanskoj županiji prikupljeno je 84.560.213 KM, dok je u prva dva mjeseca prošle godine taj iznos bio 83.179.657 KM. U Zapadnohercegovačkoj županiji ove godine prikupljeno je 57.585.891 KM, nasuprot 56.641.139 KM u istom razdoblju prošle godine.
Pad prihoda zabilježen je i u Hercegbosanskoj županiji, gdje je ove godine prikupljeno 26.667.821 KM, a prošle 27.953.366 KM. U Bosansko-podrinjskoj županiji prikupljeno je 17.096.048 KM, dok je prošle godine taj iznos bio 15.889.080 KM. U Posavskoj županiji prikupljeno je 13.679.899 KM, u odnosu na 14.432.038 KM iz siječnja i veljače prethodne godine.
Pad doprinosa dodatno zabrinjava
Posebno upada u oči podatak da je od doprinosa u Federaciji Bosne i Hercegovine prikupljeno oko 25,5 milijuna KM manje nego u prva dva mjeseca prethodne godine.
Dok su u istom razdoblju prošle godine doprinosi iznosili 970.354.346 KM, ove godine taj je iznos pao na 944.834.375 KM.
To dodatno otvara pitanje uzroka slabije naplate, osobito u okolnostima dugotrajne inflacije, koja bi u pravilu trebala povećavati porezne prihode. Istodobno, podsjeća se da su Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Porezna uprava FBiH u prva dva mjeseca prikupile više novca nego prethodne godine.
Ekonomist Igor Gavran smatra kako je posebno zabrinjavajuće što je pad ostvaren u četiri gospodarski najjače županije, dok struktura prihoda pokazuje da je najteža slika upravo kod uplata doprinosa.
"Uzroka je sigurno više, ali samo je jedan pozitivan – smanjenje doprinosa u ovom razdoblju u odnosu na odgovarajuća dva mjeseca prethodne godine. Međutim, u međuvremenu je bilo i povećanja plaća, ne samo minimalnih, za koje je razlika simboličnih 27 KM, što je trebalo nadoknaditi ili barem ublažiti takav učinak. Mislim da je ključan ipak pad zaposlenosti zbog negativnih gospodarskih trendova, bilo potpunog, odnosno konačnog prekida radnog odnosa, kao kod radnika 'Koksare' u Lukavcu, bilo efektivnog, kod radnika drugih tvrtki koje imaju probleme u poslovanju, poput 'Željezare Zenica', gdje me ne bi iznenadilo da i uplata doprinosa i plaća u najboljem slučaju kasni. Pitanje je što je i s rudarima", istaknuo je Gavran za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, zatvaranje trgovina nedjeljom svakako ima negativan učinak, a dio prihoda prelio se u Republiku Srpsku.
"Moguće je da je i broj radnika u turizmu i ugostiteljstvu nešto manji zbog zimske sezone s manje snijega u ovom razdoblju. U svakom slučaju, naredni mjeseci trebali bi pokazati jasniju sliku, ali nema najava novih zapošljavanja ni razvojnih projekata, a cijeli sektori su trenutačno ugroženi – industrija čelika, poljoprivreda… tako da nema nekog temelja za optimizam", naglasio je Gavran.
