Gost Dnevnika D bio je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH.
Kaže da se BiH istinski nalazi možda u najdubljoj institucionalnoj i političkoj krizi od Dejtona.
"Dolaze do izražaja sve one proturječnosti koje nisu rješavane za ovih 25 godina. I trenutno, ako polazimo od one da kriza može biti i šansa, imamo i priliku da dođemo do rješenja."
Smatra da nismo daleko od rješenja, ali nismo ni mnogo dalje od katastrofe.
"Ukoliko ne iskoristimo ovu priliku koja nam se pruža, a ona se tiče ovih reformi, u prvom redu reforme Izbornog zakonodavstva i prilike koju nam još jedanput pružaju predstavnici međunarodne zajednice. Iluzorno je očekivati da će nam bilo ko iz vana donijeti rješenje, pa i Palmer."
Ističe da je međunarodna zajednica počinila mnoge greške.
"Danas smo mi u prilici, zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice, da ispravljamo te greške. Temeljem Dejtona međunarodna zajednica je dio unutarnjeg sistema BiH i preko Aneksa 1 a i b, u sigurnosno-vojnom smislu je u kranjoj liniji autoritet predan u ruke NATO-u, uz suglasnost BiH i susjednih država. I preko Aneksa 10 u civilnom dijelu sporazuma. Prema tome, ovi subjekti ne samo da imaju pravo, oni imaju i odgovornost da zajedno sa domaćim čimbenicima traže rješenja koja će BiH učiniti samoodrživom i funkcionalnu u budućnosti i bez uplitanja međunarodne zajednice."
Ljubić navodi da, kada su u pitanju temeljna načela Ustava, načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda, kad je u pitanju načelo legitimnog političkog predstavljanja, ne može i ne treba biti kompromisa.
"To je nešto što je zadano Ustavom i to je narodno pravo, pravo svakog od tri konstitutivna naroda. Kada je u pitanju traženje najboljih modela da se ta temeljna načela Ustava realiziraju, onda naravno možemo razgovarati o različitim modalitetima.Prema tome, Hrvati su dovedeni u situaciju da su na pragu gubitka konstitutivnosti. I u toj situaciji praviti kompromise sa temeljnim načelima same postavke Ustava jednostavno nema smisla."
Beskorisno je govoriti o Fileovom modelu
O Fileovom modelu kaže da taj model nikada nije doveden do kraja.
"Ja sam tada bio jedan od pregovarača u ime hrvatske strane. O tome govoriti sada potpuno je beskorisno. Osnov za početak pregovora je definirao Ustav BiH koji kaže da BiH tvore tri konstitutivna naroda, a ne entiteti. S druge strane, Ustavni sud po mojoj apelaciji jasno je potvrdio da se pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru one zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Prema tome, ako polazimo od te maksime, a to je aksiom same moguće BiH, onda moramo tražiti rješenja u tom gabaritu. Dakle legitimnog političkog predstavljanja u institucijama koje su Ustavom za to predviđene, Predsjedništvo i Dom naroda. Opet kažem, o modelima možemo razgovarati. HNS je dao nekoliko modela u opticaj, oni su na stolu i o njima trebamo razgovarati. Zamjerke se često kreću u zamjeni teza. Do sada niko osim HNS-a nije dao konkretan prijedlog. SDA je dao neka načela i po njima paradoksalno je da oni traže ukidanje Doma naroda, što ne traži nijedna odluka Ustavnog suda. Ustavotvorci Dejtona su jasno postavili šta su konstituenti BiH. To su konstitutivni narodi, jer da su postavili entiete kao konstituente onda bi danas entiteti imali pravo da traže otcjepljenje od BiH. Što se tiče toga, rekao bih da je Alija Izetbegović bio puno mudriji od današnjih bošnjačkih političara. Pa je temeljem apelacije Alije Izetbegovića 2000. godine Ustavni sud donio odluku u kojoj je jasno presudio da je konstitutivnost naroda temeljno načelo Ustava Bih i tom načelu se moraju povinovati svi ustavi i svi zakoni BiH. Čudno je, paradoksalno da danas predstavnici političkih stranaka iz Sarajeva traže pretvaranje Doma naroda u Federaciji u nešto kao Vijeće naroda u RS-u, umjesto da traže obratno. Dakle paradoksalno je ako nemamo u vidu da postoje zakulisne političke tendencije da se FBiH pretvori u bošnjački dominantnu repliku RS-a što je kratkovidno i to je poigravanje sa budućnošću BiH."
Ističe da su te teze na stolu.
"97% vlasti u BiH se konstituira po tzv. građanskom principu, a samo 3% vlasti u BiH se konstituira po tzv. etničkom principu. Prema tome kad neko kaže treba doći do komproimisa, naći balans između etničkog i građanskog, Ustav je taj balans našao. Mi samo trebamo slijediti temeljna načela Ustava BiH i doći ćemo do rješenja."
Ljubić tvrdi da tvrde da su Hrvati prezastupljeni padaju u vodu.
"BiH je država tri konstitutivna naroda, a konstitutivnost naroda je izvor legitimiteta. Procenat zastupljenosti nekog naroda kad su u pitanju institucije koje podrazumijevaju zajedničko upravljanje, tu apsolutno treba vrijediti načelo pariteta. Kada su u pitanju gradska vijeća, općinska vijeća, kantonalne skupštine, vidimo kakva je situacija. Ja znam da u BiH niko ili malo ko zapravo vjeruje da je ovo rješenje koje danas imamo trajno rješenje BiH. Sad je pitanje da dođemo do rješenja u prvom red u FBiH. Da Hrvati dođu do legitimnog političkog predstavljanja u Predsjedništvu i Domu naroda. Ja sam uvjeren, ukoliko bi se to riješilo, da bi se mnogo lakše moglo razgovarati o funkcionalnosti države i sa srpskom stranom iz RS-a. Međutim, ako mi čujemo sa najviše razine bošnjačke politike da su spremni na sljedećim izborima fenomen Komšić spustiti na sve razine i ako se ta prijetnja na neki način već operacionalizira dominacijom u SIP-u, ukoliko se blokira bilo kakav razgovor o izmjeni Izbornog zakonodavstva, onda je teško u toj situaciji tražiti povjerenje."
BiH može biti funkcionalna, ali se apsolutno može i raspasti
Ističe da je jasno da su Hrvati diskriminirani kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva, pa skoro i izbor Doma naroda.
"Ne želim nikoga potcijeniti ali na zadnjem popisu stanovništva u BiH 97% građana se izjasnilo kao pripadnici bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, a samo 0,7% ih se nije uopće nacionalno izjasnilo. Dakle ukoliko mi akomodiramo i tražimo rješenje za BiH, mi ga moramo tražiti prema većini stanovništva BiH dozvoljavajući onim manjinama da budu kandidirani. I mi smo u našim prijedlozima dali rješenja određena koja omogućavaju i Hrvatima i ostalim konstitutivnim narodima da izaberu svoje legitimne političke predstavnike, a da se predstavnici manjina kandidiraju. Bila bi katastrofa kad bismo mi ispunili odluku Evropskog suda za ljudska prava na način da zadovoljimo pravo manjina da se kandidiraju, a da pogoršamo balans između prava konstitutivnih naroda. Uvjeravam vas da bi tek tada ušli u velike probleme u BiH."
Kaže da težnje Hrvata nisu treći entitet i otcjepljenje, kao ni "hrvatski svijet".
"Mi smo dovoljno povezani sa matičnom državom Hrvatskom. Apsolutno nijedna politička stranka Hrvata relevantna, a ni bilo koji pojedinac ne zastupa bilo kakve iredentističke težnje. Prema tome to su stvari koje apsolutno ne stoje. BiH je od Dejtona uspostavljena kao institucionalna federacija koja akomodira, prilagođava prava naroda kroz Izborni zakon. Izborni zakon je ključ stabilnosti BiH i oni koji pokušavaju opstruiranjem Izbornog zakona spriječiti da narodi u BiH budu legitimno predstavljeni se igraju sa budućnosti BiH. To znači da BiH može biti funkcionalna, ali se apsolutno može i raspasti. Mislim da to ne bi trebao biti interes nijednog naroda u BiH. Jedini interes Hrvata u BiH je da kroz izmjene Izbornog zakona dođemo do rješenja koje će i Hrvatima omogućiti da budu legitimno politički predstavljeni u samo tri institucije u BiH."
"Konstitutivni narodi zapravo čuvaju BiH jer narodi u BiH, ovakva kakva jeste, ne bi se trebali moći otcijepiti. Ali entiteti bi mogli. I zato me čudi kratkovidnost određenih bošnjačkih političara koji pokušavaju dekonstituiranjem Hrvata u FBiH pretvoriti FBiH u bošnjački dominantnu repliku RS-a, a to vodi u konfederaciju dva entiteta, vodi zakonomjerno u podjelu i sukobe", zaključio je Ljubić.
Kaže da se BiH istinski nalazi možda u najdubljoj institucionalnoj i političkoj krizi od Dejtona.
"Dolaze do izražaja sve one proturječnosti koje nisu rješavane za ovih 25 godina. I trenutno, ako polazimo od one da kriza može biti i šansa, imamo i priliku da dođemo do rješenja."
Smatra da nismo daleko od rješenja, ali nismo ni mnogo dalje od katastrofe.
"Ukoliko ne iskoristimo ovu priliku koja nam se pruža, a ona se tiče ovih reformi, u prvom redu reforme Izbornog zakonodavstva i prilike koju nam još jedanput pružaju predstavnici međunarodne zajednice. Iluzorno je očekivati da će nam bilo ko iz vana donijeti rješenje, pa i Palmer."
Ističe da je međunarodna zajednica počinila mnoge greške.
"Danas smo mi u prilici, zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice, da ispravljamo te greške. Temeljem Dejtona međunarodna zajednica je dio unutarnjeg sistema BiH i preko Aneksa 1 a i b, u sigurnosno-vojnom smislu je u kranjoj liniji autoritet predan u ruke NATO-u, uz suglasnost BiH i susjednih država. I preko Aneksa 10 u civilnom dijelu sporazuma. Prema tome, ovi subjekti ne samo da imaju pravo, oni imaju i odgovornost da zajedno sa domaćim čimbenicima traže rješenja koja će BiH učiniti samoodrživom i funkcionalnu u budućnosti i bez uplitanja međunarodne zajednice."
Ljubić navodi da, kada su u pitanju temeljna načela Ustava, načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda, kad je u pitanju načelo legitimnog političkog predstavljanja, ne može i ne treba biti kompromisa.
"To je nešto što je zadano Ustavom i to je narodno pravo, pravo svakog od tri konstitutivna naroda. Kada je u pitanju traženje najboljih modela da se ta temeljna načela Ustava realiziraju, onda naravno možemo razgovarati o različitim modalitetima.Prema tome, Hrvati su dovedeni u situaciju da su na pragu gubitka konstitutivnosti. I u toj situaciji praviti kompromise sa temeljnim načelima same postavke Ustava jednostavno nema smisla."
Beskorisno je govoriti o Fileovom modelu
O Fileovom modelu kaže da taj model nikada nije doveden do kraja.
"Ja sam tada bio jedan od pregovarača u ime hrvatske strane. O tome govoriti sada potpuno je beskorisno. Osnov za početak pregovora je definirao Ustav BiH koji kaže da BiH tvore tri konstitutivna naroda, a ne entiteti. S druge strane, Ustavni sud po mojoj apelaciji jasno je potvrdio da se pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru one zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa. Prema tome, ako polazimo od te maksime, a to je aksiom same moguće BiH, onda moramo tražiti rješenja u tom gabaritu. Dakle legitimnog političkog predstavljanja u institucijama koje su Ustavom za to predviđene, Predsjedništvo i Dom naroda. Opet kažem, o modelima možemo razgovarati. HNS je dao nekoliko modela u opticaj, oni su na stolu i o njima trebamo razgovarati. Zamjerke se često kreću u zamjeni teza. Do sada niko osim HNS-a nije dao konkretan prijedlog. SDA je dao neka načela i po njima paradoksalno je da oni traže ukidanje Doma naroda, što ne traži nijedna odluka Ustavnog suda. Ustavotvorci Dejtona su jasno postavili šta su konstituenti BiH. To su konstitutivni narodi, jer da su postavili entiete kao konstituente onda bi danas entiteti imali pravo da traže otcjepljenje od BiH. Što se tiče toga, rekao bih da je Alija Izetbegović bio puno mudriji od današnjih bošnjačkih političara. Pa je temeljem apelacije Alije Izetbegovića 2000. godine Ustavni sud donio odluku u kojoj je jasno presudio da je konstitutivnost naroda temeljno načelo Ustava Bih i tom načelu se moraju povinovati svi ustavi i svi zakoni BiH. Čudno je, paradoksalno da danas predstavnici političkih stranaka iz Sarajeva traže pretvaranje Doma naroda u Federaciji u nešto kao Vijeće naroda u RS-u, umjesto da traže obratno. Dakle paradoksalno je ako nemamo u vidu da postoje zakulisne političke tendencije da se FBiH pretvori u bošnjački dominantnu repliku RS-a što je kratkovidno i to je poigravanje sa budućnošću BiH."
Ističe da su te teze na stolu.
"97% vlasti u BiH se konstituira po tzv. građanskom principu, a samo 3% vlasti u BiH se konstituira po tzv. etničkom principu. Prema tome kad neko kaže treba doći do komproimisa, naći balans između etničkog i građanskog, Ustav je taj balans našao. Mi samo trebamo slijediti temeljna načela Ustava BiH i doći ćemo do rješenja."
Ljubić tvrdi da tvrde da su Hrvati prezastupljeni padaju u vodu.
"BiH je država tri konstitutivna naroda, a konstitutivnost naroda je izvor legitimiteta. Procenat zastupljenosti nekog naroda kad su u pitanju institucije koje podrazumijevaju zajedničko upravljanje, tu apsolutno treba vrijediti načelo pariteta. Kada su u pitanju gradska vijeća, općinska vijeća, kantonalne skupštine, vidimo kakva je situacija. Ja znam da u BiH niko ili malo ko zapravo vjeruje da je ovo rješenje koje danas imamo trajno rješenje BiH. Sad je pitanje da dođemo do rješenja u prvom red u FBiH. Da Hrvati dođu do legitimnog političkog predstavljanja u Predsjedništvu i Domu naroda. Ja sam uvjeren, ukoliko bi se to riješilo, da bi se mnogo lakše moglo razgovarati o funkcionalnosti države i sa srpskom stranom iz RS-a. Međutim, ako mi čujemo sa najviše razine bošnjačke politike da su spremni na sljedećim izborima fenomen Komšić spustiti na sve razine i ako se ta prijetnja na neki način već operacionalizira dominacijom u SIP-u, ukoliko se blokira bilo kakav razgovor o izmjeni Izbornog zakonodavstva, onda je teško u toj situaciji tražiti povjerenje."
BiH može biti funkcionalna, ali se apsolutno može i raspasti
Ističe da je jasno da su Hrvati diskriminirani kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva, pa skoro i izbor Doma naroda.
"Ne želim nikoga potcijeniti ali na zadnjem popisu stanovništva u BiH 97% građana se izjasnilo kao pripadnici bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, a samo 0,7% ih se nije uopće nacionalno izjasnilo. Dakle ukoliko mi akomodiramo i tražimo rješenje za BiH, mi ga moramo tražiti prema većini stanovništva BiH dozvoljavajući onim manjinama da budu kandidirani. I mi smo u našim prijedlozima dali rješenja određena koja omogućavaju i Hrvatima i ostalim konstitutivnim narodima da izaberu svoje legitimne političke predstavnike, a da se predstavnici manjina kandidiraju. Bila bi katastrofa kad bismo mi ispunili odluku Evropskog suda za ljudska prava na način da zadovoljimo pravo manjina da se kandidiraju, a da pogoršamo balans između prava konstitutivnih naroda. Uvjeravam vas da bi tek tada ušli u velike probleme u BiH."
Kaže da težnje Hrvata nisu treći entitet i otcjepljenje, kao ni "hrvatski svijet".
"Mi smo dovoljno povezani sa matičnom državom Hrvatskom. Apsolutno nijedna politička stranka Hrvata relevantna, a ni bilo koji pojedinac ne zastupa bilo kakve iredentističke težnje. Prema tome to su stvari koje apsolutno ne stoje. BiH je od Dejtona uspostavljena kao institucionalna federacija koja akomodira, prilagođava prava naroda kroz Izborni zakon. Izborni zakon je ključ stabilnosti BiH i oni koji pokušavaju opstruiranjem Izbornog zakona spriječiti da narodi u BiH budu legitimno predstavljeni se igraju sa budućnosti BiH. To znači da BiH može biti funkcionalna, ali se apsolutno može i raspasti. Mislim da to ne bi trebao biti interes nijednog naroda u BiH. Jedini interes Hrvata u BiH je da kroz izmjene Izbornog zakona dođemo do rješenja koje će i Hrvatima omogućiti da budu legitimno politički predstavljeni u samo tri institucije u BiH."
"Konstitutivni narodi zapravo čuvaju BiH jer narodi u BiH, ovakva kakva jeste, ne bi se trebali moći otcijepiti. Ali entiteti bi mogli. I zato me čudi kratkovidnost određenih bošnjačkih političara koji pokušavaju dekonstituiranjem Hrvata u FBiH pretvoriti FBiH u bošnjački dominantnu repliku RS-a, a to vodi u konfederaciju dva entiteta, vodi zakonomjerno u podjelu i sukobe", zaključio je Ljubić.
