Pomjeranje kazaljki na satu za jedan sat unaprijed tijekom ljetnih mjeseci, što je uobičajena praksa u Europi i Sjevernoj Americi, može uzrokovati zdravstvene poteškoće i imati niz štetnih posljedica, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta u Coloradu.
Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači za jedan sat kraći san, ali dugoročno donosi duže trajanje dana tijekom 6 mjeseci od ožujka do listopada.
Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomjeranje sata s 2.00 na 3.00 sata u nedjelju, 26. ožujka vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.
Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.
"Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan efekat", istakao je Amnit Sandu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila skok broja srčanih udara za 25% u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, prihvaćeno je tijekom Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da duže trajanje dana znači kako će ljudi manje vremena provoditi uz električnu rasvjetu.
Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.
Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači za jedan sat kraći san, ali dugoročno donosi duže trajanje dana tijekom 6 mjeseci od ožujka do listopada.
Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomjeranje sata s 2.00 na 3.00 sata u nedjelju, 26. ožujka vjerojatno rezultirati povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.
Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.
"Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan efekat", istakao je Amnit Sandu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija bolničkih podataka otkrila skok broja srčanih udara za 25% u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, prihvaćeno je tijekom Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da duže trajanje dana znači kako će ljudi manje vremena provoditi uz električnu rasvjetu.
Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta.
