Uzgoj lješnjaka mnogo je isplativiji od bilo koje druge poljoprivredne kulture s obzirom na to da kilogram očišćenih lješnjaka na tržištu u prosjeku stoji 20 KM, a neočišćenih upola manje.
No, iako je njegova proizvodnja jako unosan posao, uzgoj lješnjaka na našim prostorima i dalje je poprilična nepoznanica. Podneblje u kojem se nalazi BiH idealno je za tu kulturu, ulaganja su minimalna, a lakše ga je uzgojiti nego brojne druge kulture.
Nema organiziranog otkupa
"Sve se veći broj poljoprivrednih proizvođača na području USŽ-a odlučuje na uzgoj i proizvodnju lješnjaka", kazali su za Nezavisne iz Poljoprivrednog zavoda USŽ-a. Prema riječima Edhama Hodžića, ravnatelja te ustanove, uzgoj lješnjaka može biti unosan i perspektivan uz uvjet da se poznaju i poštuju uzgojne mjere kako bi ova vrsta proizvodnje bila rentabilna. Hodžić je istaknuo kako su plodovi lješnjaka iznimno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena doseže i do 6 KM.
"Poljoprivrednim proizvođačima preporučio je da se dobro upoznaju sa svim čimbenicima ove proizvodnje pa tek onda upuste u nju ", kazao je Hodžić i dodao da se većina proizvođača u USŽ-u odlučuje na uzgoj grmolikog oblika ove biljke koji daje manje plodova umjesto da se lješnjaci uzgajaju tako da se formira stablo koje će dati mnogo veće prinose.
" Iako postoji povećano zanimanje za uzgoj lješnjaka na ovim prostorima, količine koje se proizvode i dalje su jako male za bilo kakav organizirani otkup, kao što je to slučaj s malinama, kornišonima i još nekim poljoprivrednim kulturama ", istaknuo je Hodžić. Stručnjaci napominju kako bi lješnjake trebalo prvo naučiti uzgajati pa tek onda krenuti u proizvodnju.
"Perspektiva uzgoja ove kulture je svijetla i može biti održiva uz uvjet da se poštuju sve uzgojne i agrotehničke mjere kako bi ta proizvodnja bila rentabilna. Dakle, cijela priča je u tome da se nauče svi rizični čimbenici proizvodnje, odnosno da se dobro upozna ta vrsta proizvodnje pa da se tek onda kreće u nju. Ako idemo s kalkulatorom u proizvodnju, onda ćemo sigurno imati problema, ali ako idemo s određenim predznanjem i znanstvenim pristupom, onda to može biti i održivo i unosno ", upozoravaju stručnjaci.
Lako skladištenje
Lješnjak je lako skladištiti, tj. ne mora se kao i drugo voće prodavati odmah nakon branja, već može stajati mjesecima i to je, prema mišljenju upućenih, najveća prednost te kulture. Prva godina zahtijeva najviše ulaganja zbog nabave sadnica, a puni prinos daje tek nakon devet ili sedam godina, prenosi Večernji list BiH.
Dnevnik.ba
No, iako je njegova proizvodnja jako unosan posao, uzgoj lješnjaka na našim prostorima i dalje je poprilična nepoznanica. Podneblje u kojem se nalazi BiH idealno je za tu kulturu, ulaganja su minimalna, a lakše ga je uzgojiti nego brojne druge kulture.
Nema organiziranog otkupa
"Sve se veći broj poljoprivrednih proizvođača na području USŽ-a odlučuje na uzgoj i proizvodnju lješnjaka", kazali su za Nezavisne iz Poljoprivrednog zavoda USŽ-a. Prema riječima Edhama Hodžića, ravnatelja te ustanove, uzgoj lješnjaka može biti unosan i perspektivan uz uvjet da se poznaju i poštuju uzgojne mjere kako bi ova vrsta proizvodnje bila rentabilna. Hodžić je istaknuo kako su plodovi lješnjaka iznimno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena doseže i do 6 KM.
"Poljoprivrednim proizvođačima preporučio je da se dobro upoznaju sa svim čimbenicima ove proizvodnje pa tek onda upuste u nju ", kazao je Hodžić i dodao da se većina proizvođača u USŽ-u odlučuje na uzgoj grmolikog oblika ove biljke koji daje manje plodova umjesto da se lješnjaci uzgajaju tako da se formira stablo koje će dati mnogo veće prinose.
" Iako postoji povećano zanimanje za uzgoj lješnjaka na ovim prostorima, količine koje se proizvode i dalje su jako male za bilo kakav organizirani otkup, kao što je to slučaj s malinama, kornišonima i još nekim poljoprivrednim kulturama ", istaknuo je Hodžić. Stručnjaci napominju kako bi lješnjake trebalo prvo naučiti uzgajati pa tek onda krenuti u proizvodnju.
"Perspektiva uzgoja ove kulture je svijetla i može biti održiva uz uvjet da se poštuju sve uzgojne i agrotehničke mjere kako bi ta proizvodnja bila rentabilna. Dakle, cijela priča je u tome da se nauče svi rizični čimbenici proizvodnje, odnosno da se dobro upozna ta vrsta proizvodnje pa da se tek onda kreće u nju. Ako idemo s kalkulatorom u proizvodnju, onda ćemo sigurno imati problema, ali ako idemo s određenim predznanjem i znanstvenim pristupom, onda to može biti i održivo i unosno ", upozoravaju stručnjaci.
Lako skladištenje
Lješnjak je lako skladištiti, tj. ne mora se kao i drugo voće prodavati odmah nakon branja, već može stajati mjesecima i to je, prema mišljenju upućenih, najveća prednost te kulture. Prva godina zahtijeva najviše ulaganja zbog nabave sadnica, a puni prinos daje tek nakon devet ili sedam godina, prenosi Večernji list BiH.
Dnevnik.ba
