Ekstremno desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen pobijedila je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u nedjelju, pokazale su izlazne ankete, ali nepredvidivi konačni rezultat ovisit će o izbornim savezima koji će se sklapati prije drugog kruga idućeg tjedna.
RN je osvojio oko 34 posto glasova, pokazale su izlazne ankete Ipsosa, Ifopa, OpinionWaya i Elabea. To je rezultat ispred ljevičarskih i centrističkih suparnika, uključujući alijansu Zajedno predsjednika Emmanuela Macrona, čiji je blok osvojio 20,5-23 posto. Ankete su predviđale da će Nova narodna fronta, na brzinu okupljena lijeva koalicija, osvojiti oko 29 posto glasova, što pokazuju i izlazne ankete.
Tjedan političkog pregovaranja
Iz rezultata glasanja, koji je ostvaren uz visoki odaziv, a koji su u skladu s anketama uoči izbora, teško je predvidjeti hoće li li antiimigrantsko, euroskeptično Nacionalno okupljanje uspjeti formirati vladu uz proeuropskog Macrona.
Sada slijedi tjedan političkog pregovaranja uoči drugog kruga izbora 7. srpnja. Konačni rezultat ovisit će o tome kako će stranke odlučiti udružiti snage u svakoj od 577 francuskih izbornih jedinica za drugi krug.
U prošlosti su se francuske stranke desnog i lijevog centra udružile kako bi spriječile Nacionalno okupljanje da preuzme vlast, ali je ta vrsta udruživanja, koja se u Francuskoj naziva "republikanska fronta", sada manje izvjesna nego ikada.
Ovomjesečna odluka francuskog predsjednika da raspiše prijevremene izbore gurnula je njegovu zemlju u političku neizvjesnost, izazvala šokove diljem Europe i potaknula rasprodaju francuske imovine na financijskim tržištima.
Sudjelovanje u nedjeljnim izborima bilo je visoko, što pokazuje kako je francuska politička kriza pokrenula biračko tijelo.
Izlaznost viša od očekivane
Do 16 sati odaziv je bio gotovo 60 posto, u usporedbi s 39,42 posto prije dvije godine. Ujedno je i najveća izlaznost od parlamentarnih izbora 1986., naveo je direktor istraživanja Ipsos France Mathieu Gallard.
Dugo godina proskribiran RN je sada bliži vlasti nego što je ikad bio. Le Pen je nastojala umanjiti negativnu percepciju stranke poznate po rasizmu i antisemitizmu, što je taktika koja je donijela uspjeh, ponajviše zahvaljujući bijesu glasača na Macrona, visokim troškovima života i rastućoj zabrinutosti oko imigracije, ocjenjuje agencija Reuters.
Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen ostvarilo velike uspjehe na izborima za Europski parlament početkom ovog mjeseca.
Na izborima je želio povećati relativnu većinu u donjem domu koju ima njegov pokret, dok je čelnica francuske krajnje desnice izražavala uvjerenost u osvajanje apsolutne većine u parlamentu.
U Skupštinu ulaze kandidati koji u prvom krugu osvoje apsolutnu većinu, no u velikom broju izbornih jedinica pobjednik će se znati tek nakon drugog kruga 7. srpnja.
RN je osvojio oko 34 posto glasova, pokazale su izlazne ankete Ipsosa, Ifopa, OpinionWaya i Elabea. To je rezultat ispred ljevičarskih i centrističkih suparnika, uključujući alijansu Zajedno predsjednika Emmanuela Macrona, čiji je blok osvojio 20,5-23 posto. Ankete su predviđale da će Nova narodna fronta, na brzinu okupljena lijeva koalicija, osvojiti oko 29 posto glasova, što pokazuju i izlazne ankete.
Tjedan političkog pregovaranja
Iz rezultata glasanja, koji je ostvaren uz visoki odaziv, a koji su u skladu s anketama uoči izbora, teško je predvidjeti hoće li li antiimigrantsko, euroskeptično Nacionalno okupljanje uspjeti formirati vladu uz proeuropskog Macrona.
Sada slijedi tjedan političkog pregovaranja uoči drugog kruga izbora 7. srpnja. Konačni rezultat ovisit će o tome kako će stranke odlučiti udružiti snage u svakoj od 577 francuskih izbornih jedinica za drugi krug.
U prošlosti su se francuske stranke desnog i lijevog centra udružile kako bi spriječile Nacionalno okupljanje da preuzme vlast, ali je ta vrsta udruživanja, koja se u Francuskoj naziva "republikanska fronta", sada manje izvjesna nego ikada.
Ovomjesečna odluka francuskog predsjednika da raspiše prijevremene izbore gurnula je njegovu zemlju u političku neizvjesnost, izazvala šokove diljem Europe i potaknula rasprodaju francuske imovine na financijskim tržištima.
Sudjelovanje u nedjeljnim izborima bilo je visoko, što pokazuje kako je francuska politička kriza pokrenula biračko tijelo.
Izlaznost viša od očekivane
Do 16 sati odaziv je bio gotovo 60 posto, u usporedbi s 39,42 posto prije dvije godine. Ujedno je i najveća izlaznost od parlamentarnih izbora 1986., naveo je direktor istraživanja Ipsos France Mathieu Gallard.
Dugo godina proskribiran RN je sada bliži vlasti nego što je ikad bio. Le Pen je nastojala umanjiti negativnu percepciju stranke poznate po rasizmu i antisemitizmu, što je taktika koja je donijela uspjeh, ponajviše zahvaljujući bijesu glasača na Macrona, visokim troškovima života i rastućoj zabrinutosti oko imigracije, ocjenjuje agencija Reuters.
Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen ostvarilo velike uspjehe na izborima za Europski parlament početkom ovog mjeseca.
Na izborima je želio povećati relativnu većinu u donjem domu koju ima njegov pokret, dok je čelnica francuske krajnje desnice izražavala uvjerenost u osvajanje apsolutne većine u parlamentu.
U Skupštinu ulaze kandidati koji u prvom krugu osvoje apsolutnu većinu, no u velikom broju izbornih jedinica pobjednik će se znati tek nakon drugog kruga 7. srpnja.
