Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost.
Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.
Dalekosežne posljedice
“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije.
“Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora. Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.
“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.
Zabrinutost i analize
Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija.
“Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.
Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.
Dalekosežne posljedice
“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije.
“Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora. Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.
“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.
Zabrinutost i analize
Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija.
“Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.
