Ako bi bh. građanin htio svoju prosječnu zaradu potrošiti, primjerice, u Švicarskoj, za to bi dobio tri puta manje robe nego Švicarac. Naime, češki lingvist i matematičar Jakub Marian izradio je usporedbe zemalja Europe i Balkana te jesu li jeftinije ili skuplje u odnosu na onu iz koje dolazite, a dodijelio im je određeni broj indeksa. Tako je, primjerice, za BiH dodijelio 75, dok je za spomenutu Švicarsku stavio 221.
Kako su objavile "Nezavisne", u regiji smo za nijansu bolji od Srbije (61) i Crne Gore (65), status nam je dosta lošiji u odnosu na stanovnike Hrvatske (84) i Slovenije (111). Marian je izračunao da bh. građani mogu pozavidjeti stanovnicima svih bogatijih europskih država, budući da je, primjera radi, indeks u Francuskoj 147, u Njemačkoj 183, a u Nizozemskoj 160, što je neusporedivo više nego u BiH. - Loša kupovna moć kod nas rezultat je malih plaća, ali i toga što su osnovne životne namirnice u zemljama okruženja jeftinije. U inozemstvu hrana i higijena imaju niske cijene. Kod nas su plaće male, a prehrambeni artikli vrlo skupi", kazala je za "Nezavisne" Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS-a. Ona je dodala kako nema naznaka da će nam biti bolje.
- Ide se na to i da nam se primanja koja sada imamo smanje, dok struja, odnosno komunalije poskupljuju", rekla je Vrabičić. I Mesud Lakota, dugogodišnji borac za prava potrošača iz Sarajeva, istaknuo je kako kupovna moć u BiH iz dana u dan sve više opada. - Nema napretka, idemo unatrag. Kupovna moć pada i kod srednjeg sloja ljudi, a da ne govorimo o onima koji su blizu crti siromaštva. Jaz između bogatih i siromašnih u BiH je sve veći", kazao je Lakota za "Nezavisne".
Dodao je kako ništa ne ukazuje da će do izlaza doći u idućih nekoliko godina, ističući da o siromaštvu u BiH svjedoče i gotovo svakodnevni štrajkovi, kao i zatvaranje tvrtki.
Kako su objavile "Nezavisne", u regiji smo za nijansu bolji od Srbije (61) i Crne Gore (65), status nam je dosta lošiji u odnosu na stanovnike Hrvatske (84) i Slovenije (111). Marian je izračunao da bh. građani mogu pozavidjeti stanovnicima svih bogatijih europskih država, budući da je, primjera radi, indeks u Francuskoj 147, u Njemačkoj 183, a u Nizozemskoj 160, što je neusporedivo više nego u BiH. - Loša kupovna moć kod nas rezultat je malih plaća, ali i toga što su osnovne životne namirnice u zemljama okruženja jeftinije. U inozemstvu hrana i higijena imaju niske cijene. Kod nas su plaće male, a prehrambeni artikli vrlo skupi", kazala je za "Nezavisne" Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS-a. Ona je dodala kako nema naznaka da će nam biti bolje.
- Ide se na to i da nam se primanja koja sada imamo smanje, dok struja, odnosno komunalije poskupljuju", rekla je Vrabičić. I Mesud Lakota, dugogodišnji borac za prava potrošača iz Sarajeva, istaknuo je kako kupovna moć u BiH iz dana u dan sve više opada. - Nema napretka, idemo unatrag. Kupovna moć pada i kod srednjeg sloja ljudi, a da ne govorimo o onima koji su blizu crti siromaštva. Jaz između bogatih i siromašnih u BiH je sve veći", kazao je Lakota za "Nezavisne".
Dodao je kako ništa ne ukazuje da će do izlaza doći u idućih nekoliko godina, ističući da o siromaštvu u BiH svjedoče i gotovo svakodnevni štrajkovi, kao i zatvaranje tvrtki.
