Banjalučki biskup Franjo Komarica za Deutsche Welle govorio je povodom najvećeg katoličkog praznika Uskrsa o stradanjima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Prije 28 godina zaredio ga je sada već sveti papa Ivan Pavao II a prošle godine obilježio je 25 godina biskupstva u rodnoj Banjaluci. Najviše su ga pogodila ratna zbivanja zbog kojih danas u Republici Srpskoj nedostaje preko 200 tisuća Hrvata, koji su ili ubijeni ili protjerani. Povodom najvećeg kršćanskog praznika Uskrsa razgovarali smo sa banjalučkim biskupom monsinjorom Franjom Komaricom. Uz radosti Uskrsa nemoguće je ne prisjetiti se težine ubijenih i protjeranih Hrvata iz RS ali i cijele BiH uz letargičnost međunarodne zajednice koja je je Komarici u više navrata poručivala da su krivi jer su katolici, Hrvati i Banjalučani.
- Poruka vjernicima je da ne štede svoje snage u podršci slabih, da pomognu na način kako im je najprikladnije da pomognu one koji imaju iskrenu želju do ostanu u svojoj zemlji. U njihovim nastojanjima treba unapređivati društveni pastoral u susretima s vjernicima, posebno s mladima kako bi ih se podstaklo da ostanu u svojim krajevima i tako preuzmu odgovornost za obnovu zemlje. Papa je izričito naglasio kako nestrpljivo očekuje posjetu našoj zemlji 6. lipnja kako bi svima podario blagoslov. Naša kršćanska vjera treba svijetliti našim dobrim djelima u korist naših bližnjih, ne samo na ovaj radosni dan Uskrsa već i svaki dan", kazao je biskup Komarica.
Osvrnuo se i na situaciju u Katoličkoj crkvi u BiH danas.
- Rekao bih da se broj katolika u BiH prepolovio. Od 1991. do sada smanjio se skoro za polovicu. Nisu se ljudi uspjeli vratiti. U RS se svega 5 posto katolika vratilo, dakle nedostaje preko 200 tisuća katolika. Tako da imamo ugrožene mnoge obitelji, u mnogim sredinama nema mladih obitelji koje bi trebale donositi nove živote a mi sada imamo staračke domove, da se tako izrazim. Jedan dio kuća i crkava smo uspjeli obnoviti. Jedan dio crkava, oko 10 na području banjalučke regije još čeka obnovu. Crkve su ciljano rušene i govoreno je da su crkve srce zajedništva i da se to srce zajedništva mora srušiti".
Govoreći o usporedbi položaja katolika između dva entiteta, biskup Komarica je kazao kako "u RS nemate katolika a u Federaciji BiH uglavnom u zapadnoj Hercegovini, nešto uz livanjski kraj i u tom kantonu može se reći da je kako tako normalna situacija. Međutim i od tamo mladi ljudi odlaze posebno oni koji imaju hrvatske papire tako da je to veoma loše".
Na upit da napravi paralelu, ne uzimajući u obzir povratnike, o broju vjernika, povećava li se njihov broj ili smanjuje u odnosu na razdoblje od prije 26 godina kada je došao na čelo biskupije, Komarica je kazao:
"Što se tiče populacije u RS na udaru su prvi bili oni što su bili najbliže crkvi i oni su bili ili pobijeni ili protjerani. Ostali su oni koji su bili malo udaljeniji od crkve, da li kroz savez komunista ili slično. Oni su sada postali glavni naši vjernici. I oni sada imaju vrlo zdrav odnos jer vide da se crkva jedina za njih zauzima tako da je i crkva time dobila mogućnost da ljudima ponudi istinsko evanđelje. U mraku vam jedna mala svijeća ili šibica jako svijetli jer je previše mraka. I prije su katolici BiH bili prepoznati širom regije kao posebno crkveni ljudi jer su držali do vjerskog života. Stranci su mi govorili da će učiniti sve kako bi razvodnili utjecaj katoličke crkve u Hrvatskoj, jer strši. Procijenili su da je to u BiH nemoguće jer su tamo katolici još čvršće povezani. Zato ih, kako su mi rekli, moraju fizički iskorijeniti. Ja sam ih pitao zašto ljudi moji kada vi zastupate civilizacijske i europske vrijednosti. U ovoj mojoj kući su mi rekli to stranci, raznih profila. Pitao sam ih zašto nas kažnjavate a oni su mi rekli da smo trostruko krivi, kao katolici, kao Hrvati i kao Banjalučani i morate biti kažnjeni. To je strašno. To su mi rekli predstavnici međunarodne politike, od Bruxellesa pa do drugih centara moći. Ja vidim da je to nažalost istina. Svjedok sam dobrih stvari koje je međunarodna zajednica uradila ali i mnogo loših i ja im to kažem smatrajući to svojom dužnošću. Pitam ih zašto me ne smatrate čovjekom, zašto građanin Banjaluke ili BiH nema osnovna ljudska prava".
"Kada govorim o povratku ja govorim o onima koji se uporno žele vratiti usprkos svim tim šikaniranjima od 20 godina, zašto njima ne pomognete. Kako je mogao gradonačelnik Banjaluke odmah poslije rata reći predstavnicima jedne međunarodne organizacije da dok je on gradonačelnik neće biti rasprave o povratku. Meni je došao šef OESS-a i kaže: biskupe ja znam da je gradonačelnik ratni zločinac ali ja sam njemu ipak dao certifikat. Pa pitam kako ste mogli to uraditi a on mi kaže biskupe bolje itko nego nitko. Iza toga stoji Bruxelles. Zato prozivam sve garniture političara do sada, zašto ste zločinci, u mojim ste očima zločinci i u Božjim grešnici ".
Što se tiče dolaska pape u BiH, kazao je kako vjeruje "da će papa sigurno doći kako bi ohrabrio katolike da ustraju u svojoj vjerodostojnosti kao katolici. I da budu otvoreni prema svojim susjedima, bilo pravoslavnim kršćanima bilo muslimanskim vjernicima, ili Židovima i da se smatraju dužnicima da grade ovu zemlju s drugima. Da se ne povlače u geto, da ne bježe iz ove zemlje, nego da ovdje spoznaju da nisu sami, da ih crkva treba pomagati.
Na konstataciju da papina posjeta nije naišla na neki značajan odjek ni u bosanskohercegovačkoj javnosti, niti kod političara, biskup Komarica kazao kako ima još vremena da se oni saberu.
"Treba razumjeti i političare koji su navikli na svoju magluštinu, na svoj nered i malograđanštinu i sada vam dolazi papa. Pa 2003. godine kada je dolazio papa Ivan Pavao II u Banjaluku to je bilo ogromno čuđenje. Papa je imao ulogu skinuti mržnju s ovog dijela Europe. Podsticao sam sve političare da se distanciraju od zločina koje su činili neki ljudi za vrijeme rata. I ovo je šansa da naši političari pokažu svoje pravo lice, papa im daje bianko ček, on je povukao prvi potez i hvala mu. To je veliki dar Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo svi mi znati iskoristiti ovaj Božiji dar", kazao je, između ostalog, u intervjuu za DW.
Prije 28 godina zaredio ga je sada već sveti papa Ivan Pavao II a prošle godine obilježio je 25 godina biskupstva u rodnoj Banjaluci. Najviše su ga pogodila ratna zbivanja zbog kojih danas u Republici Srpskoj nedostaje preko 200 tisuća Hrvata, koji su ili ubijeni ili protjerani. Povodom najvećeg kršćanskog praznika Uskrsa razgovarali smo sa banjalučkim biskupom monsinjorom Franjom Komaricom. Uz radosti Uskrsa nemoguće je ne prisjetiti se težine ubijenih i protjeranih Hrvata iz RS ali i cijele BiH uz letargičnost međunarodne zajednice koja je je Komarici u više navrata poručivala da su krivi jer su katolici, Hrvati i Banjalučani.
- Poruka vjernicima je da ne štede svoje snage u podršci slabih, da pomognu na način kako im je najprikladnije da pomognu one koji imaju iskrenu želju do ostanu u svojoj zemlji. U njihovim nastojanjima treba unapređivati društveni pastoral u susretima s vjernicima, posebno s mladima kako bi ih se podstaklo da ostanu u svojim krajevima i tako preuzmu odgovornost za obnovu zemlje. Papa je izričito naglasio kako nestrpljivo očekuje posjetu našoj zemlji 6. lipnja kako bi svima podario blagoslov. Naša kršćanska vjera treba svijetliti našim dobrim djelima u korist naših bližnjih, ne samo na ovaj radosni dan Uskrsa već i svaki dan", kazao je biskup Komarica.
Osvrnuo se i na situaciju u Katoličkoj crkvi u BiH danas.
- Rekao bih da se broj katolika u BiH prepolovio. Od 1991. do sada smanjio se skoro za polovicu. Nisu se ljudi uspjeli vratiti. U RS se svega 5 posto katolika vratilo, dakle nedostaje preko 200 tisuća katolika. Tako da imamo ugrožene mnoge obitelji, u mnogim sredinama nema mladih obitelji koje bi trebale donositi nove živote a mi sada imamo staračke domove, da se tako izrazim. Jedan dio kuća i crkava smo uspjeli obnoviti. Jedan dio crkava, oko 10 na području banjalučke regije još čeka obnovu. Crkve su ciljano rušene i govoreno je da su crkve srce zajedništva i da se to srce zajedništva mora srušiti".
Govoreći o usporedbi položaja katolika između dva entiteta, biskup Komarica je kazao kako "u RS nemate katolika a u Federaciji BiH uglavnom u zapadnoj Hercegovini, nešto uz livanjski kraj i u tom kantonu može se reći da je kako tako normalna situacija. Međutim i od tamo mladi ljudi odlaze posebno oni koji imaju hrvatske papire tako da je to veoma loše".
Na upit da napravi paralelu, ne uzimajući u obzir povratnike, o broju vjernika, povećava li se njihov broj ili smanjuje u odnosu na razdoblje od prije 26 godina kada je došao na čelo biskupije, Komarica je kazao:
"Što se tiče populacije u RS na udaru su prvi bili oni što su bili najbliže crkvi i oni su bili ili pobijeni ili protjerani. Ostali su oni koji su bili malo udaljeniji od crkve, da li kroz savez komunista ili slično. Oni su sada postali glavni naši vjernici. I oni sada imaju vrlo zdrav odnos jer vide da se crkva jedina za njih zauzima tako da je i crkva time dobila mogućnost da ljudima ponudi istinsko evanđelje. U mraku vam jedna mala svijeća ili šibica jako svijetli jer je previše mraka. I prije su katolici BiH bili prepoznati širom regije kao posebno crkveni ljudi jer su držali do vjerskog života. Stranci su mi govorili da će učiniti sve kako bi razvodnili utjecaj katoličke crkve u Hrvatskoj, jer strši. Procijenili su da je to u BiH nemoguće jer su tamo katolici još čvršće povezani. Zato ih, kako su mi rekli, moraju fizički iskorijeniti. Ja sam ih pitao zašto ljudi moji kada vi zastupate civilizacijske i europske vrijednosti. U ovoj mojoj kući su mi rekli to stranci, raznih profila. Pitao sam ih zašto nas kažnjavate a oni su mi rekli da smo trostruko krivi, kao katolici, kao Hrvati i kao Banjalučani i morate biti kažnjeni. To je strašno. To su mi rekli predstavnici međunarodne politike, od Bruxellesa pa do drugih centara moći. Ja vidim da je to nažalost istina. Svjedok sam dobrih stvari koje je međunarodna zajednica uradila ali i mnogo loših i ja im to kažem smatrajući to svojom dužnošću. Pitam ih zašto me ne smatrate čovjekom, zašto građanin Banjaluke ili BiH nema osnovna ljudska prava".
"Kada govorim o povratku ja govorim o onima koji se uporno žele vratiti usprkos svim tim šikaniranjima od 20 godina, zašto njima ne pomognete. Kako je mogao gradonačelnik Banjaluke odmah poslije rata reći predstavnicima jedne međunarodne organizacije da dok je on gradonačelnik neće biti rasprave o povratku. Meni je došao šef OESS-a i kaže: biskupe ja znam da je gradonačelnik ratni zločinac ali ja sam njemu ipak dao certifikat. Pa pitam kako ste mogli to uraditi a on mi kaže biskupe bolje itko nego nitko. Iza toga stoji Bruxelles. Zato prozivam sve garniture političara do sada, zašto ste zločinci, u mojim ste očima zločinci i u Božjim grešnici ".
Što se tiče dolaska pape u BiH, kazao je kako vjeruje "da će papa sigurno doći kako bi ohrabrio katolike da ustraju u svojoj vjerodostojnosti kao katolici. I da budu otvoreni prema svojim susjedima, bilo pravoslavnim kršćanima bilo muslimanskim vjernicima, ili Židovima i da se smatraju dužnicima da grade ovu zemlju s drugima. Da se ne povlače u geto, da ne bježe iz ove zemlje, nego da ovdje spoznaju da nisu sami, da ih crkva treba pomagati.
Na konstataciju da papina posjeta nije naišla na neki značajan odjek ni u bosanskohercegovačkoj javnosti, niti kod političara, biskup Komarica kazao kako ima još vremena da se oni saberu.
"Treba razumjeti i političare koji su navikli na svoju magluštinu, na svoj nered i malograđanštinu i sada vam dolazi papa. Pa 2003. godine kada je dolazio papa Ivan Pavao II u Banjaluku to je bilo ogromno čuđenje. Papa je imao ulogu skinuti mržnju s ovog dijela Europe. Podsticao sam sve političare da se distanciraju od zločina koje su činili neki ljudi za vrijeme rata. I ovo je šansa da naši političari pokažu svoje pravo lice, papa im daje bianko ček, on je povukao prvi potez i hvala mu. To je veliki dar Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo svi mi znati iskoristiti ovaj Božiji dar", kazao je, između ostalog, u intervjuu za DW.
