Potražnja za kreditima u Bosni i Hercegovini sporo se oporavlja, a kreditni rast manji je od ukupnog ekonomskog rasta, izvještava Indikator.ba.
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u rujnu 2021. godine iznosila je 2,9 posto, nominalno 597,8 milijuna KM.
I dok kreditni rast u sektoru stanovništva bilježi nešto solidniji rast u rujnu u odnosu na isti mjesec prošle godiine od 4,3 posto (nominalno 597,8 milijuna KM), zabrinjava sektor gospodarstva gdje je istovremeno zabilježen rast od svega 1,4 posto (nominalno 118,1 milijun KM).
Slab kreditni rast u sektoru poduzeća događa se unatoč aktiviranim kreditno-jamstvenim programima vlada i unatoč činjenici da su mnogi međunarodni financijeri odobrili kreditne linije domaćim zajmodavcima za financiranje malih i srednjih poduzeća.
Kovidne rane se očigledno još uvijek sporo liječe unatoč ekonomskom rastu zasnovanom na većoj stranoj potražnji i domaćoj potrošnji. Među tvrtkama još uvijek postoji strah od novih investicija, čemu vjerotavno doprinose i inflacija i poremećeni lanci opskrbe na globalnoj razini.
Ne treba zanemariti ni političku situaciju u zemlji, koje vjerovatno utiče na odluke o investiranju.
U ostalim sektorima rast kreditiranja na godišnjoj razini zabilježen je kod vladinih institucija za 75,8 milijuna KM (+6,8%). Smanjenje kreditnog rasta bilo je kod javnih poduzeća za 20,7 milijun KM (-3,9%) i ostalih domaćih sektora za 1,5 milijuna KM (-0,9%).
Kreditni rast manji je od ekonomskog rasta BiH koji međunarodni autoriteti za ovu godinu procjenjuju na 4,5 posto, a Centralna banka BiH ga, prema najnovijim revidiranim prognozama, podiže na 5,8 posto.
Da bi potakla banke na kreditiranje Centralna banka je nedavno korigirala stopu za sredstva banaka iznad obvezne rezerve na -0,75 posto, ali glasovi koji dolaze iz banaka govore da ova mjera neće dati značajniji učinak.
Inače, sredstva iznad obvezne rezerve dosegla su visoku razinu od 3,6 milijardi KM u rujnu ove godine, iako su u 2020. godini pod uticajem krize izazvane Covidom bila pala na 2,7 milijardi KM.
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u rujnu 2021. godine iznosila je 2,9 posto, nominalno 597,8 milijuna KM.
I dok kreditni rast u sektoru stanovništva bilježi nešto solidniji rast u rujnu u odnosu na isti mjesec prošle godiine od 4,3 posto (nominalno 597,8 milijuna KM), zabrinjava sektor gospodarstva gdje je istovremeno zabilježen rast od svega 1,4 posto (nominalno 118,1 milijun KM).
Slab kreditni rast u sektoru poduzeća događa se unatoč aktiviranim kreditno-jamstvenim programima vlada i unatoč činjenici da su mnogi međunarodni financijeri odobrili kreditne linije domaćim zajmodavcima za financiranje malih i srednjih poduzeća.
Kovidne rane se očigledno još uvijek sporo liječe unatoč ekonomskom rastu zasnovanom na većoj stranoj potražnji i domaćoj potrošnji. Među tvrtkama još uvijek postoji strah od novih investicija, čemu vjerotavno doprinose i inflacija i poremećeni lanci opskrbe na globalnoj razini.
Ne treba zanemariti ni političku situaciju u zemlji, koje vjerovatno utiče na odluke o investiranju.
U ostalim sektorima rast kreditiranja na godišnjoj razini zabilježen je kod vladinih institucija za 75,8 milijuna KM (+6,8%). Smanjenje kreditnog rasta bilo je kod javnih poduzeća za 20,7 milijun KM (-3,9%) i ostalih domaćih sektora za 1,5 milijuna KM (-0,9%).
Kreditni rast manji je od ekonomskog rasta BiH koji međunarodni autoriteti za ovu godinu procjenjuju na 4,5 posto, a Centralna banka BiH ga, prema najnovijim revidiranim prognozama, podiže na 5,8 posto.
Da bi potakla banke na kreditiranje Centralna banka je nedavno korigirala stopu za sredstva banaka iznad obvezne rezerve na -0,75 posto, ali glasovi koji dolaze iz banaka govore da ova mjera neće dati značajniji učinak.
Inače, sredstva iznad obvezne rezerve dosegla su visoku razinu od 3,6 milijardi KM u rujnu ove godine, iako su u 2020. godini pod uticajem krize izazvane Covidom bila pala na 2,7 milijardi KM.
