Ukupni financijski efekt koronakrize na proračun do sada iznosi više od 32 milijarde kuna, kazao je u razgovoru za uskršnji trobroj Večernjeg lista ministar financija Zdravko Marić.
Od tog iznosa se oko 13 milijardi kuna odnosi na pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, dok se više od 19 milijardi kuna odnosi na izravne rashode i izdatke proračuna uvjetovane pandemijom koronavirusa, kazao je Marić za Večernji list.
Dodao je da najveći dio izravnih rashoda otpada na mjere očuvanja radnih mjesta, za koje je do sada plaćeno 10 milijardi kuna, dok je za dodatne troškove u zdravstvu osigurano oko dvije milijarde kuna. Preostali iznos u najvećoj se mjeri odnosi na proračunske transfere za održavanje likvidnosti prema HZZO-u i lokalnoj samoupravi, odnosno HBOR-u i HAMAG-u za njihove kreditne linije gospodarstvu.
"Činjenica je da smo iskoristili bespovratna sredstva iz programa EU od 5,9 milijardi kuna, od čega je najveći dio došao iz programa REACT-EU za mjeru očuvanja radnih mjesta. Međutim, kada se uzme u obzir spomenuti ukupni financijski efekt koronakrize, jasan je zaključak da je do sada pretežiti dio troška išao na teret državnog proračuna, odnosno zaduživanja. To je utjecalo na povećanje udjela javnog duga, koji je na kraju 2020. bio na razini 89,1% BDP-a", rekao je Marić.
Ocijenio je i da se porezni prihodi i doprinosi u državnom proračunu ostvaruju u skladu s očekivanjima.
"Ovakva kretanja daju nam određeni optimizam da se cjelokupno gospodarstvo kontinuirano prilagođava novonastaloj situaciji i da se neće bitno narušiti planirani gospodarski oporavak, a time i konsolidacija javnih financija. Ipak, nastavak pandemije koronavirusa dodatno potencira neizvjesnost, posebno na rashodnoj strani proračuna. U prvom redu tu mislim na potrebu osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje radnih mjesta te sveukupnu problematiku zdravstva. Ne smijemo izgubiti iz vida ni činjenicu da moramo pronaći i sredstva za povećanje osnovice od četiri posto za javne i državne službenike, a što je već u primjeni od početka 2021. godine na temelju sporazuma vlade i sindikata, kao i za moguće isplate po sudskim presudama javnih službi. Nadam se da će proračunski korisnici u okviru svojih postojećih limita pronaći dostatne uštede barem za podmirenje spomenutog povećanja plaća", kazao je Marić, donosi Večernji list.
Od tog iznosa se oko 13 milijardi kuna odnosi na pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, dok se više od 19 milijardi kuna odnosi na izravne rashode i izdatke proračuna uvjetovane pandemijom koronavirusa, kazao je Marić za Večernji list.
Dodao je da najveći dio izravnih rashoda otpada na mjere očuvanja radnih mjesta, za koje je do sada plaćeno 10 milijardi kuna, dok je za dodatne troškove u zdravstvu osigurano oko dvije milijarde kuna. Preostali iznos u najvećoj se mjeri odnosi na proračunske transfere za održavanje likvidnosti prema HZZO-u i lokalnoj samoupravi, odnosno HBOR-u i HAMAG-u za njihove kreditne linije gospodarstvu.
"Činjenica je da smo iskoristili bespovratna sredstva iz programa EU od 5,9 milijardi kuna, od čega je najveći dio došao iz programa REACT-EU za mjeru očuvanja radnih mjesta. Međutim, kada se uzme u obzir spomenuti ukupni financijski efekt koronakrize, jasan je zaključak da je do sada pretežiti dio troška išao na teret državnog proračuna, odnosno zaduživanja. To je utjecalo na povećanje udjela javnog duga, koji je na kraju 2020. bio na razini 89,1% BDP-a", rekao je Marić.
Ocijenio je i da se porezni prihodi i doprinosi u državnom proračunu ostvaruju u skladu s očekivanjima.
"Ovakva kretanja daju nam određeni optimizam da se cjelokupno gospodarstvo kontinuirano prilagođava novonastaloj situaciji i da se neće bitno narušiti planirani gospodarski oporavak, a time i konsolidacija javnih financija. Ipak, nastavak pandemije koronavirusa dodatno potencira neizvjesnost, posebno na rashodnoj strani proračuna. U prvom redu tu mislim na potrebu osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje radnih mjesta te sveukupnu problematiku zdravstva. Ne smijemo izgubiti iz vida ni činjenicu da moramo pronaći i sredstva za povećanje osnovice od četiri posto za javne i državne službenike, a što je već u primjeni od početka 2021. godine na temelju sporazuma vlade i sindikata, kao i za moguće isplate po sudskim presudama javnih službi. Nadam se da će proračunski korisnici u okviru svojih postojećih limita pronaći dostatne uštede barem za podmirenje spomenutog povećanja plaća", kazao je Marić, donosi Večernji list.
