Čudovišta i neobjašnjivi fenomeni već su stoljećima omiljena zabava i intrigiraju misterioznošću. Međutim, dok se stručne osobe i znanstvenici ne bave previše zombijima, vukodlacima i vampirima, jedno čudovište zauzima posebno mjesto u njihovim istraživanjima.
Profesor Neil Gemmell sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu vodio je tim sastavljen od međunarodnih stručnjaka kako bi otkrili nešto novo o čudovištu iz jezera Loch Ness. Radilo se o DNK analizi uzoraka sa slavne lokacije u Škotskoj nakon koje su zaključili da je od brojnih teorija koje su se dosad pojavila, jedna doista vrlo vjerojatna, piše Jutarnji list.
Tim je skupio 250 uzoraka iz vode – kože, ljuske, perja, krzna, izmeta i urina – ne bi li ustanovili genetskom identifikacijom što to točno sve živi pod vodom. Detaljne će rezultate objaviti 5. rujna kad će predstaviti kompletno istraživanje, piše Sky News.
-Bilo je preko tisuću prijava da se nešto neobično pokazalo u jezeru Loch Ness što je, naravno, potaknulo priče o čudovištu koje ondje živi. Od svih tih prijava možda su četiri objašnjenja izgledna. Naše istraživanje odbacuje većinu tih teorija, no jedna je i nakon ovoga ostala prilično izvjesna – rekao je prof. Gemmell.
Jedna od najraširenijih teorija je da u Loch Nessu živi dugovrato čudovište, odnosno plesiosaur koji je, nekim čudom preživio sva razdoblja u kojima su ostali dinosauri izumrli. Po drugoj teoriji čudovište iz Loch Nessa je zapravo vrsta divovske jesetre ili soma, a treći vjeruju da je riječ o obmanama, odnosno plutajućim granama ili posljedici igre snažnog vjetra i vode.
Većina znanstvenika odbacuje uopće mogućnost postajanja takozvane Nessie, smatrajući sve takve insinuacije običnom prevarom.
Jedna od najpoznatijih fotografija čudovišta iz škotskog jezera potječe iz 1934. Navodno ju je snimio Robert Kenneth Wilson, no kasnije se ispostavilo da se radilo o montaži čije je autorstvo na samrtnoj postelji priznao Chris Spurling.
Tijekom pretrage jezera zvučnim radarom norveška grupa stručnjaka otkrila je devet metara dugačak model zvijeri. Kasnije je potvrđeno da se radi o filmskom rekvizitu izrađenom za potrebe snimanja filma ‘The Private Life Of Sherlock Holmes’ 1970.
Unatoč činjenici da za čudovište iz Loch Nessa gotovo sigurno postoji razumno objašnjenje, fascinacija bićem koje podsjeća na dinosaura ne prestaje i donosi milijune nacionalnoj ekonomiji. Stotine tisuća turista godišnje dolazi u obližnje selo Drumnadrochit svake godine u nadi da će snimiti neku novu, relevantnu fotografiju.
Profesor Neil Gemmell sa Sveučilišta Otago na Novom Zelandu vodio je tim sastavljen od međunarodnih stručnjaka kako bi otkrili nešto novo o čudovištu iz jezera Loch Ness. Radilo se o DNK analizi uzoraka sa slavne lokacije u Škotskoj nakon koje su zaključili da je od brojnih teorija koje su se dosad pojavila, jedna doista vrlo vjerojatna, piše Jutarnji list.
Tim je skupio 250 uzoraka iz vode – kože, ljuske, perja, krzna, izmeta i urina – ne bi li ustanovili genetskom identifikacijom što to točno sve živi pod vodom. Detaljne će rezultate objaviti 5. rujna kad će predstaviti kompletno istraživanje, piše Sky News.
-Bilo je preko tisuću prijava da se nešto neobično pokazalo u jezeru Loch Ness što je, naravno, potaknulo priče o čudovištu koje ondje živi. Od svih tih prijava možda su četiri objašnjenja izgledna. Naše istraživanje odbacuje većinu tih teorija, no jedna je i nakon ovoga ostala prilično izvjesna – rekao je prof. Gemmell.
Jedna od najraširenijih teorija je da u Loch Nessu živi dugovrato čudovište, odnosno plesiosaur koji je, nekim čudom preživio sva razdoblja u kojima su ostali dinosauri izumrli. Po drugoj teoriji čudovište iz Loch Nessa je zapravo vrsta divovske jesetre ili soma, a treći vjeruju da je riječ o obmanama, odnosno plutajućim granama ili posljedici igre snažnog vjetra i vode.
Većina znanstvenika odbacuje uopće mogućnost postajanja takozvane Nessie, smatrajući sve takve insinuacije običnom prevarom.
Jedna od najpoznatijih fotografija čudovišta iz škotskog jezera potječe iz 1934. Navodno ju je snimio Robert Kenneth Wilson, no kasnije se ispostavilo da se radilo o montaži čije je autorstvo na samrtnoj postelji priznao Chris Spurling.
Tijekom pretrage jezera zvučnim radarom norveška grupa stručnjaka otkrila je devet metara dugačak model zvijeri. Kasnije je potvrđeno da se radi o filmskom rekvizitu izrađenom za potrebe snimanja filma ‘The Private Life Of Sherlock Holmes’ 1970.
Unatoč činjenici da za čudovište iz Loch Nessa gotovo sigurno postoji razumno objašnjenje, fascinacija bićem koje podsjeća na dinosaura ne prestaje i donosi milijune nacionalnoj ekonomiji. Stotine tisuća turista godišnje dolazi u obližnje selo Drumnadrochit svake godine u nadi da će snimiti neku novu, relevantnu fotografiju.