Zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 3.370 KM, pri čemu je zaduženost u RS viša za 80 posto ili 1.932KM u odnosu na FBiH, podaci su koje je Centar civilnih inicijativa (CCI) predstavio u izvješću o "Stanje nacije", prenosi Večernji list BiH.
Negativan trend
Unutrašnji i vanjski dug Bosne i Hercegovine nije mali, i sigurno je da klizimo prema dužničkoj krizi.
"Prosjećana zaduženost građana u BiH je 3.370 KM. Ako gledamo odvojeno, onda imamo situaciju da je svaki građanin u Republici Srpskoj zadužen u prosjeku blizu 4.400 KM, a u FBiH svaki građanin je zadužen 2.400 KM. Dakle, vidimo da je enormna razlika u zaduženosti između Federacije i Republike Srpske" je Adis Arapović iz CCI-a, javila je agencija Patria.
U oblasti javnih financija, ukupni javni dug već sedam godina raste, pri čemu je 2015. dostignut povijesni maksimum od 43% BDP-a, a negativan trend nastavljen je i u 2016., pa će u Republici Srpskoj javni dug gotovo sigurno preći EU limit od 60% BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države, naveli su iz CCI-a.
U CCI-u smatraju da Bosna i Hercegovina klizi ka dužničkoj krizi, usprkos namjerama reformske agende da stabilizira javne finacije, da se konsolidira javni dug..., u BiH je i dalje stanje takvo da pola prihoda proračuna entiteta odlazi na otplatu duga.
Otplata duga
Otplata duga se mora vršiti iz proračinskog suficita, smatra Arapović. Ali, proračunski suficit u entitetskim proračunima odavno je zaboravljena kategorija. Udio otplate duga u prihodima kreće se od 54 posto 2014. godine od 58 posto 2016. u Federaciji i ima stalno uzlazni trend. RS ima mnogo jači ovaj uzlazni trend.
"Ovaj problem s javnim dugom je samo djelimično ispričan. Javni dug ne obuhvaća ukupnost javnog duga, čak smo vrlo stabilni na stajalištu da gotovo nitko u Bosni i Hercegovini nema ukupne konsolidirane zbirne podatke o javnom dugu kako to nalaže međunarodna praksa. Javni dug Bosne i Hercegovine obuhvaća samo vidljivo financijsko zaduživanje kod stranih i domaćih financijskih institucija. On ne obuhvaća dio unutrašnjeg duga između institucija, između privatog sektora i institucija i ostatak unutrašnjeg duga. Dakle, nevjerojatno zvuči činjenica, ali u Bosni i Hercegovini ni jedna adresa nema podatak o konsolidiranom ukupnom javnom dugu Bosne i Hercegovine" tvrdi Arapović.
Zbog svega ovogaiz CCI-a stoje na stajalištu da se dio informacija o javnom dugu zemlje svjesno skriva od javnosti. Dio informacija o javnom dugu se plasira u javost na selektivan način i daje se iluzija o tome da Bosna i Hercegovina nije visoko zadužena zemlja.
"To naprosto nije točno! Bosna i Hercegovina je itekako zadužena zemlja s obzirom na to kakav je naš trgovinski debalans, s obrzim na to kakvo je stanje naše ekonomije, s obzirom na to kolika je stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini" smatra Arapović.
Negativan trend
Unutrašnji i vanjski dug Bosne i Hercegovine nije mali, i sigurno je da klizimo prema dužničkoj krizi.
"Prosjećana zaduženost građana u BiH je 3.370 KM. Ako gledamo odvojeno, onda imamo situaciju da je svaki građanin u Republici Srpskoj zadužen u prosjeku blizu 4.400 KM, a u FBiH svaki građanin je zadužen 2.400 KM. Dakle, vidimo da je enormna razlika u zaduženosti između Federacije i Republike Srpske" je Adis Arapović iz CCI-a, javila je agencija Patria.
U oblasti javnih financija, ukupni javni dug već sedam godina raste, pri čemu je 2015. dostignut povijesni maksimum od 43% BDP-a, a negativan trend nastavljen je i u 2016., pa će u Republici Srpskoj javni dug gotovo sigurno preći EU limit od 60% BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države, naveli su iz CCI-a.
U CCI-u smatraju da Bosna i Hercegovina klizi ka dužničkoj krizi, usprkos namjerama reformske agende da stabilizira javne finacije, da se konsolidira javni dug..., u BiH je i dalje stanje takvo da pola prihoda proračuna entiteta odlazi na otplatu duga.
Otplata duga
Otplata duga se mora vršiti iz proračinskog suficita, smatra Arapović. Ali, proračunski suficit u entitetskim proračunima odavno je zaboravljena kategorija. Udio otplate duga u prihodima kreće se od 54 posto 2014. godine od 58 posto 2016. u Federaciji i ima stalno uzlazni trend. RS ima mnogo jači ovaj uzlazni trend.
"Ovaj problem s javnim dugom je samo djelimično ispričan. Javni dug ne obuhvaća ukupnost javnog duga, čak smo vrlo stabilni na stajalištu da gotovo nitko u Bosni i Hercegovini nema ukupne konsolidirane zbirne podatke o javnom dugu kako to nalaže međunarodna praksa. Javni dug Bosne i Hercegovine obuhvaća samo vidljivo financijsko zaduživanje kod stranih i domaćih financijskih institucija. On ne obuhvaća dio unutrašnjeg duga između institucija, između privatog sektora i institucija i ostatak unutrašnjeg duga. Dakle, nevjerojatno zvuči činjenica, ali u Bosni i Hercegovini ni jedna adresa nema podatak o konsolidiranom ukupnom javnom dugu Bosne i Hercegovine" tvrdi Arapović.
Zbog svega ovogaiz CCI-a stoje na stajalištu da se dio informacija o javnom dugu zemlje svjesno skriva od javnosti. Dio informacija o javnom dugu se plasira u javost na selektivan način i daje se iluzija o tome da Bosna i Hercegovina nije visoko zadužena zemlja.
"To naprosto nije točno! Bosna i Hercegovina je itekako zadužena zemlja s obzirom na to kakav je naš trgovinski debalans, s obrzim na to kakvo je stanje naše ekonomije, s obzirom na to kolika je stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini" smatra Arapović.
