Koliko će smjer udesno, kojim bi mogla krenuti Europa nakon izbora za Europski pаrlament, utjecati na Balkan, ali i samu Bosnu i Hercegovinu? Hoće li se sada promijeniti položaj BiH na europskom putu ili ćemo i u idućem periodu gledati sličnu politiku o pitanju proširenja?
Nećemo biti u vrhu agende
Kada je u pitanju odnos politike Europske unije prema Bosni i Hercegovini, nakon izbora za Europski parlament, postavlja se pitanje kako će se rezultati izbora odraziti na dalji odnos Europske unije prema BiH?
"Na Bosnu i Hercegovinu će se odraziti u toj mjeri što mi nećemo biti u vrhu agende, pogotovo imajući u vidu da se u Njemačkoj i Francuskoj dogodio, da tako kažemо, poraz odnosno jako loš rezultat vladajuće koalicije. U Francuskoj je već predsjednik raspustio parlament. U suštini, fokus će biti na ove dvije najvažnije zemlje EU, neke njene unutarnje odnose i, naravno, fokus će biti stavljen i na sam tok formiranja i Europske komisije i raspodjele funkcija", kazao je za BHRT Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu.
"Jedno veće očekivanje od izabranih ljudi da rade bolju kontrolu procesa proširenja, da više propituju svaki korak, kvalitet koraka koje zemlje asprantkinje prave prema Europskoj uniji. Mi nećemo još dugo moći ovako da se ponašamo, znači, bit će sve manje gledanja kroz prste, biće i geopolitike sve manje. Sad se Europa sve više okreće prevashodno sebi, odnosno zemlje članice gledaju prvo svoj vlastiti interes, većina tih zemalja. Mi to moramo osjetiti, da mi nismo centar ničega, a ne svemira, kao što se ponašamo", dodaje profesorica međunarodnih odnosa Lejla Ramić-Mesihović.
Što je, zapravo, najveća nepoznanica nakon ovih izbora?
"Najveća nepoznanica, koja će u mnogome odrediti i sastav većine, su ovi neovisni kadidati. Sve je ovdje, zapravo, pitanje hoće li se Europa u budućnosti graditi po principu suverenista, zajednice nacija, ili će se graditi federalna Europa, gdje će zaista onda biti ta mogućnost i veta i procesa odlučivanja", ističe stručnjak za europske integracije Goran Žeravčić.
Da li će promjene politike EU prema zemljama zapadnog Balkana ovisiti i od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te ko će činiti novu Europsku komisiju?
"Ipak mislim da će ovaj sljedeći mandat i Europska komisija i Europski parlament morati bolje prepoznati potrebe ljudi na terenu, kako bi ih, na neki način, istrgli iz tog vrtuljka desnice", kazao je profesor filozofije i kolumnist Pavle Mijović.
Prijeko potrebni strateški preokret
"Nažalost, ostaje dinamika koje smo vidjeli zadnje dvije godine, da unatoč velikim najavama da se politika proširenja digne na razinu od ranih marginalnih tema unutar Europske unije do prioriteta, da to nije vodilo do strateškog preokreta politike proširenja EU, pogotovo prema zemljama zapadnog Balkana. Nisam siguran da ćemo vidjeti prijeko potrebni strateški preokret politike EU prema regiji, to će se pokazati", zaključuje politički analitičar Bodo Weber.
U idućem periodu očekuje se da će europski lideri početi s procedurom izbora imenovanja na najvažnije funkcije u Europskoj uniji, među kojima su tri najvažnije: predsjednik Europske komisije, predsjednik Europskog vijeća i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku. Za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju kandidata, najvažnije će biti ko će biti postavljen za europskog komesara za proširenje i susjedsku politiku.
Nećemo biti u vrhu agende
Kada je u pitanju odnos politike Europske unije prema Bosni i Hercegovini, nakon izbora za Europski parlament, postavlja se pitanje kako će se rezultati izbora odraziti na dalji odnos Europske unije prema BiH?
"Na Bosnu i Hercegovinu će se odraziti u toj mjeri što mi nećemo biti u vrhu agende, pogotovo imajući u vidu da se u Njemačkoj i Francuskoj dogodio, da tako kažemо, poraz odnosno jako loš rezultat vladajuće koalicije. U Francuskoj je već predsjednik raspustio parlament. U suštini, fokus će biti na ove dvije najvažnije zemlje EU, neke njene unutarnje odnose i, naravno, fokus će biti stavljen i na sam tok formiranja i Europske komisije i raspodjele funkcija", kazao je za BHRT Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu.
"Jedno veće očekivanje od izabranih ljudi da rade bolju kontrolu procesa proširenja, da više propituju svaki korak, kvalitet koraka koje zemlje asprantkinje prave prema Europskoj uniji. Mi nećemo još dugo moći ovako da se ponašamo, znači, bit će sve manje gledanja kroz prste, biće i geopolitike sve manje. Sad se Europa sve više okreće prevashodno sebi, odnosno zemlje članice gledaju prvo svoj vlastiti interes, većina tih zemalja. Mi to moramo osjetiti, da mi nismo centar ničega, a ne svemira, kao što se ponašamo", dodaje profesorica međunarodnih odnosa Lejla Ramić-Mesihović.
Što je, zapravo, najveća nepoznanica nakon ovih izbora?
"Najveća nepoznanica, koja će u mnogome odrediti i sastav većine, su ovi neovisni kadidati. Sve je ovdje, zapravo, pitanje hoće li se Europa u budućnosti graditi po principu suverenista, zajednice nacija, ili će se graditi federalna Europa, gdje će zaista onda biti ta mogućnost i veta i procesa odlučivanja", ističe stručnjak za europske integracije Goran Žeravčić.
Da li će promjene politike EU prema zemljama zapadnog Balkana ovisiti i od toga ko je na vlasti u kojoj državi, te ko će činiti novu Europsku komisiju?
"Ipak mislim da će ovaj sljedeći mandat i Europska komisija i Europski parlament morati bolje prepoznati potrebe ljudi na terenu, kako bi ih, na neki način, istrgli iz tog vrtuljka desnice", kazao je profesor filozofije i kolumnist Pavle Mijović.
Prijeko potrebni strateški preokret
"Nažalost, ostaje dinamika koje smo vidjeli zadnje dvije godine, da unatoč velikim najavama da se politika proširenja digne na razinu od ranih marginalnih tema unutar Europske unije do prioriteta, da to nije vodilo do strateškog preokreta politike proširenja EU, pogotovo prema zemljama zapadnog Balkana. Nisam siguran da ćemo vidjeti prijeko potrebni strateški preokret politike EU prema regiji, to će se pokazati", zaključuje politički analitičar Bodo Weber.
U idućem periodu očekuje se da će europski lideri početi s procedurom izbora imenovanja na najvažnije funkcije u Europskoj uniji, među kojima su tri najvažnije: predsjednik Europske komisije, predsjednik Europskog vijeća i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku. Za Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju kandidata, najvažnije će biti ko će biti postavljen za europskog komesara za proširenje i susjedsku politiku.
