„Državna blagajna u Ukrajini je uništena… Na jednom državnom računu je preostalo samo 4 milijuna grivni, a to nije dovoljno ni za što“, izjavio je u četvrtak premijer Arsenij Jacenjuk prilikom obraćanja Vrhovnoj Radi. Prema njegovim riječima, ukupan iznos dugova Ukrajine je 130 milijardi dolara. Prema procjeni analitičara kompanije za makroekonomska istraživanja Capital Economics, Kijevu je hitno potrebno barem 20-25 milijardi dolara, kako bi se izbjegao bankrot uslijed vanjskog duga.
Europa ne žuri pomoći. Europska unija je još prije tjedan i pol dana obećala da Ukrajinu neće ostaviti na cjedilu, ali zasad ne navodi ni iznos eventualne pomoći, ni točne rokove isplate. Najvjerojatnije je da će pomoć stići tek nakon predsjedničkih izbora u svibnju. To je sasvim razumljivo. Zapad je, naime, spreman izdvojiti novac samo pod uvjetom da nova vlast države pristane na strukturne reforme. Sada se sva nada polaže u MMF, od kojeg Kijev računa da će dobiti 15 milijardi dolara.
Prijetnja za Rusiju
Analitičari kreditne agencije Fitch upozoravaju da će se kriza ukrajinske ekonomije odraziti i na Rusiju. Prema njihovom mišljenju, zbog rizika od neplaćanja kredita štetu mogu pretrpjeti ruske banke koje imaju ispostave u Ukrajini. Krediti koje su ruske banke odobrile u Ukrajini iznose oko 28 milijardi dolara. Preko polovine su krediti lokalnim kompanijama, a 25% čine krediti ukrajinskim i ruskim biznismenima koji su uzeli sredstva za stjecanje imovine u Ukrajini. Ovi krediti se realiziraju pod ekonomskim i političkim rizicima, „uključujući recesiju, potencijalnu prijetnju vlasništvu na imovinu pod hipotekom i devalvaciju grivne, jer je oko 60% kredita odobreno u stranoj valuti“, navodi se u priopćenju agencije Fitch.
Naravno da ruske banke uzimaju u obzir ove rizike. Ovih dana je predsjednik državne banke VTB Andrej Kostin izjavio da ova banka obustavlja izdavanje novih kredita u Ukrajini. Uostalom, dio imovine VTB u Ukrajini u odnosu na ukupno poslovanje banke nije veliki i iznosi samo 2-3%. Kako prenose Vedomosti, pozivajući se na objašnjenje operatera ukrajinskog kontakt centra VTB, kompanije i individualni poduzetnici više ne mogu dobijati kredite. Sredstva mogu dobiti samo fizička lica, koja su klijenti banke. Recimo, ako dobivaju plaću preko banke.
Predsjednik Sberbanke Hermann Gräf je nakon demonstracija na Majdanu izjavio da će kreditiranje u Ukrajini biti djelimično obustavljeno. To se prije svega odnosi na klijente „s ulice“, prenosi njegove riječi agencija ITAR-TASS. Ograničenja se ne odnose na velike kompanije, kojima je financiranje potrebno. Uostalom, prema mišljenju agencije Fitch, vodeća ruska banka je manje ranjiva nego druge banke.
Riziku su podložne različite grana privrede
Osim banaka, prema mišljenju analitičara, negativan utjecaj ukrajinske krize mogu osjetiti i ruski proizvođači koji surađuju s ukrajinskim kompanijama. Prema riječima glavnog ekonomista banke ING Bank Dmitrija Poljevoja, to se prije svega odnosi na kompanije koje se bave strojogradnjom. Situacija će djelimično utjecati i na sektor proizvodnje robe široke potrošnje, kao i na poljoprivrednu proizvodnju. „Uostalom, probleme koji nastanu zbog nedostatka isporuka poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine u RF djelimično mogu riješiti bjeloruski proizvođači“, ističe ovaj stručnjak, podsećajući da je u prošlosti zbog ograničenog uvoza ukrajinskih proizvoda posljedice trpjela više ukrajinska, nego ruska strana. Osim toga, prema njegovim riječima, politika je politika, a biznismeni ipak razumiju da moraju da se dogovore.
Što se tiče sektora proizvodnje nafte i plina, loši odnosi između dviju zemalja posebno nepovoljno će utjecati na Kijev. Kako je prošlog tjedna izjavio vršitelj dužnosti ministra energetike i rudarstva Eduard Stavicki, Ukrajina pregovara s Rusijom o tome da u drugom kvartalu i dalje dobiva popust na plin, koji je za Ukrajinu važio u prvom kvartalu godine, kao i o rješavanju problema u vezi s plaćanjem plina.
Ukrajina je ključni trgovinski partner Rusije i zato devalvacija grivne može negativno utjecati na kurs rublje, smatra glavni ekonomist Dutsche Bank Rusije Jaroslav Lisovolik. Iz istog razloga slabost ukrajinske ekonomije može donekle usporiti porast ruskog BDP-a.
Bez obzira na rizike po svoju ekonomiju, Rusija ne žuri spašavati svog susjeda. Kako je izjavio ministar financija Anton Siluanov, Moskva je stopirala isplatu 12 milijardi od 15 milijardi dolara koje je ranije obećala Kijevu. Dio ove sume, 3 milijarde dolara, Moskva je već uložila u ukrajinske državne obveznice. Prema riječima Poljevoja, u slučaju bankrota Ukrajine može doći do restrukturiranja ovog duga, što, naravno, Rusiji ne odgovara. Međutim, rizici za rusku državu i investitore nisu veliki, ako se zna da preko 80% državnih obveznica Ukrajine pripada američkim investitorima.
Izvor: Ruski vjesnik
