U vremenu kad gotovo da nema proizvoda koji nisu prskani nekim pesticidima, mnogi se okreću organskoj proizvodnji ako imaju uvjeta. Ljudi koji žive na selu su u ogromnoj prednosti budući da imaju površine na kojima mogu zasaditi brojne vrste voća i povrća i tako biti sigurni da jedu zdravo, što svojim rukama uberu. Ipak, čak i kada i ti ljudi su u dilemi koje voćke mogu posaditi i njegovati bez prskanja, kako bi plod bio potpuno zdrav za konzumaciju. Predstavljamo vam koje se to vrste voća mogu gajiti bez prskanja.
Mogućnosti gajenja voćaka bez prskanja
Mogućnost gajenja voćaka s ili bez prskanja zavisi od sustava gajenja, vrste, sorte i podloge voćaka. Gajenje nekih voćaka bez prskanja moguće je na okućnicama i na manjim površinama, dok je plantažno gajenje voćaka nemoguće bez upotrebe pesticida. Mali je broj vrsta voćaka koje mogu da se gaje bez prskanja.
Uglavnom se bez prskanja mogu gajiti jagodaste vrste, kao što su: aronija, ribizla, ogrozd i aktinidija, a u manjem stupnju malina i kupina. Također, stare autohtone sorte jabuke i kruške mogu da se gaje bez prskanja na manjim površinama. Važno je napomenuti da su sorte koje se gaje na generativnim podlogama otpornije prema patogenima u odnosu na one koje se gaje na vegetativnim podlogama. Voćke koje se gaje na većem razmaku sadnje su također otpornije prema patogenima u odnosu na one koje se gaje u gušćem sklopu.
Možda nije idealno, ali nije nemoguće
Važno je da ljudi znaju da je gajenje voća bez prskanja kemikalijama ipak moguće, iako se o tome slabo govori. Svako tko želi da posadi voćku i od nje dobije potpuno zdrav plod samo uz zalijevanje i orezivanje, bez prskanja pesticidima kako bi opstala, to može i da učini. Postoje određena iskustva da su ljudi koristili čaj od koprive kako bi svoje je više moguće zaštititi voće od štetočina, kao i da su miješali svježe ubranu koprivu potopljenu u vodi s bijelim lukom, čime se dobiva prirodno sredstvo za zaštitu voća.
Ograničavajuće okolnosti su te da, nažalost, nisu sve vrste voća toliko otporne da mogu preživjeti bez prskanja kemikalijama, ali barem možemo jesti potpuno zdrave ove koje mogu.
Jabuke su najpogodnije za gajenje bez prskanja kemikalijama zbog svoje otpornosti na razne bolesti, a zatim i sve ostale koje smo gore naveli. Vrste jabuka koje su se najbolje pokazale pri gajenju bez prskanja su: budimka, kolačarka, šumatovka, petrovača, kožara, parenika, čepocvetka. Pored jabuka, i kruške mogu relativno lijepo sazreti bez ikakvih kemijskih supstanci koje im pomažu razvoj, ali neminovno utječu na to da krajnji plod i ne bude baš sasvim zdrav. Kruške koje uspijevaju bez prskanja su karamanke, ječmenke, žutice, i mnoge druge.
Prinosi manji, ali potpuno zdravi
Svako tko se odlučio na proizvodnju voća bez prskanja dobro zna da ga očekuje manji prinos. Jednostavno, voćke mnogo uspješnije sazrijevaju i rađaju kada imaju određenu zaštitu u vidu pesticida. Kod voćaka koje se ne prskaju prinosi su značajno manji i neujednačeni po godinama, sklone su alternativnom rađanju, plodovi su im sitniji, lošijeg kvaliteta, slabije se čuvaju i uglavnom se više koriste za preradu, nego za potrošnju u svježem stanju. Međutim, ovakvi plodovi su izuzetno zdravi za ljudsku ishranu.
agrosavjet.com
Mogućnosti gajenja voćaka bez prskanja
Mogućnost gajenja voćaka s ili bez prskanja zavisi od sustava gajenja, vrste, sorte i podloge voćaka. Gajenje nekih voćaka bez prskanja moguće je na okućnicama i na manjim površinama, dok je plantažno gajenje voćaka nemoguće bez upotrebe pesticida. Mali je broj vrsta voćaka koje mogu da se gaje bez prskanja.
Uglavnom se bez prskanja mogu gajiti jagodaste vrste, kao što su: aronija, ribizla, ogrozd i aktinidija, a u manjem stupnju malina i kupina. Također, stare autohtone sorte jabuke i kruške mogu da se gaje bez prskanja na manjim površinama. Važno je napomenuti da su sorte koje se gaje na generativnim podlogama otpornije prema patogenima u odnosu na one koje se gaje na vegetativnim podlogama. Voćke koje se gaje na većem razmaku sadnje su također otpornije prema patogenima u odnosu na one koje se gaje u gušćem sklopu.
Možda nije idealno, ali nije nemoguće
Važno je da ljudi znaju da je gajenje voća bez prskanja kemikalijama ipak moguće, iako se o tome slabo govori. Svako tko želi da posadi voćku i od nje dobije potpuno zdrav plod samo uz zalijevanje i orezivanje, bez prskanja pesticidima kako bi opstala, to može i da učini. Postoje određena iskustva da su ljudi koristili čaj od koprive kako bi svoje je više moguće zaštititi voće od štetočina, kao i da su miješali svježe ubranu koprivu potopljenu u vodi s bijelim lukom, čime se dobiva prirodno sredstvo za zaštitu voća.
Ograničavajuće okolnosti su te da, nažalost, nisu sve vrste voća toliko otporne da mogu preživjeti bez prskanja kemikalijama, ali barem možemo jesti potpuno zdrave ove koje mogu.
Jabuke su najpogodnije za gajenje bez prskanja kemikalijama zbog svoje otpornosti na razne bolesti, a zatim i sve ostale koje smo gore naveli. Vrste jabuka koje su se najbolje pokazale pri gajenju bez prskanja su: budimka, kolačarka, šumatovka, petrovača, kožara, parenika, čepocvetka. Pored jabuka, i kruške mogu relativno lijepo sazreti bez ikakvih kemijskih supstanci koje im pomažu razvoj, ali neminovno utječu na to da krajnji plod i ne bude baš sasvim zdrav. Kruške koje uspijevaju bez prskanja su karamanke, ječmenke, žutice, i mnoge druge.
Prinosi manji, ali potpuno zdravi
Svako tko se odlučio na proizvodnju voća bez prskanja dobro zna da ga očekuje manji prinos. Jednostavno, voćke mnogo uspješnije sazrijevaju i rađaju kada imaju određenu zaštitu u vidu pesticida. Kod voćaka koje se ne prskaju prinosi su značajno manji i neujednačeni po godinama, sklone su alternativnom rađanju, plodovi su im sitniji, lošijeg kvaliteta, slabije se čuvaju i uglavnom se više koriste za preradu, nego za potrošnju u svježem stanju. Međutim, ovakvi plodovi su izuzetno zdravi za ljudsku ishranu.
agrosavjet.com
