Aktualna energetska kriza koja se očituje divljanjem cijene plina i drugih energenata prisilila je vlade europskih država na intervenciju kako bi građanima i poduzetnicima pomogle u prevladavanju financijskih šokova. Preporuke i mjere pripremaju se i na razini Europske unije te je prošloga tjedna predstavljen paket instrumenata za ublažavanje krize
U raspravi sa zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u srijedu, uoči sastanka Europskog vijeća, čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen osvrnula se na kratkoročne mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima zbog strelovitog rasta cijena energenata naglasivši da ‘neke mjere mogu biti poduzete vrlo brzo po trenutnim europskim pravilima’.
Smanjenje poreza na cijenu električne energije jedna je od mjera koju države članice ‘vrlo brzo’ mogu provesti kao odgovor na rast cijene plina, izjavila je Von der Leyen.
Predsjednica Komisije pojasnila je da trećina cijene struje ovisi o infrastrukturi, trećina cijene je tržišna, a prosječno u Europskoj uniji trećina cijene ovisi o ‘porezima i nametima’. Pritom je napomenula da postoje države članice s 50 posto udjela poreza i nameta u cijeni struje te one mogu vrlo brzo djelovati.
Spomenula je i preveliku ovisnost o plinu i nafti, kao uvoznim energentima, i potrebu za bržom energetskom tranzicijom. ‘Europa se danas previše oslanja na plin i previše ovisi o uvozu plina. Zbog toga smo ranjivi. Odgovor mora biti povezan s diversifikacijom dobavljača, kao i zadržavanjem uloge prirodnog plina samo kao prijelaznog goriva i ubrzavanjem prijelaza na čistu energiju’, poručila je Von der Leyen.
Prošloga tjedna Europska komisija predstavila je paket instrumenata za ublažavanje posljedica energetske krize. Kratkoročne mjere za pomoć ugroženim građanima uključuju vaučere ili djelomično plaćanje računa, privremene odgode plaćanja, zaštitne mjere izbjegavanja iskapčanja s mreže te ciljano smanjenje poreznih stopa za ugrožena kućanstva. Europska komisija odobrila je financiranje potpore za potrošače iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova u sklopu europskog sustava (EU ETS).
Komisije preporučuje i pomoć industrijskim tvrtkama u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Većina zemalja EU-a već je donijela prve mjere pomoći za potrošače i poduzetnike. Neke zemlje, poput Češke, odlučile su se za privremenu obustavu naplate PDV-a na električnu energiju i plin.
U Hrvatskoj je Vlada na mjesec dana ograničila cijene naftnih derivata. Što se tiče električne energije i plina za kućanstva, zagarantirane su nepromijenjene cijene do kraja ogrjevne sezone.
Poljska je osigurala 328 milijuna eura pomoći za 2,6 milijuna kućanstava kako bi se lakše nosila s višim računima za potrošnju energije.
Njemačka planira gotovo prepoloviti naknadu za obnovljive izvore energije kako bi pomogla kućanstvima plaćati visoke račune za struju. Naknada se naplaćuje prema zakonu o obnovljivim izvorima energije (EEG), a čini petinu računa za struju. Sniženje bi prosječnom kućanstvu, koje troši oko 4000 kWh godišnje, trebalo smanjiti godišnji račun za struju za 132 eura.
Francuska vlada je sredinom rujna odlučila jednokratno isplatiti vaučer od po 100 eura za 5,8 milijuna kućanstava kako bi im olakšala plaćanje većih računa za struju. Početkom listopada premijer Jean Castex najavio je ograničavanje rasta cijena plina i električne energije u zimskim mjesecima.
Francuska vlada je ujedno od čelnika Eurogrupe, neformalne skupine ministara financija eurozone, zatražila analizu europskih tržišta plina i struje kako bi se rasvijetlio trenutačni skok cijena i utvrdio zajednički europski odgovor.
Italija je najavila smanjenje poreza na električnu energiju u visini od tri milijarde eura.
U Španjolskoj su veleprodajne cijene struje više nego utrostručene te je vlada sredinom rujna ograničila njihov daljnji rast.
Europska komisija razradila je i srednjoročne mjere za trajnije ublažavanje cjenovnih udara na energente. Između ostaloga, planirana su ulaganja u skladišta plina kako bi se povećale zalihe te mogućnost zajedničke nabave plina svih država članica na međunarodnim tržištima, piše Tportal.
U raspravi sa zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u srijedu, uoči sastanka Europskog vijeća, čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen osvrnula se na kratkoročne mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima zbog strelovitog rasta cijena energenata naglasivši da ‘neke mjere mogu biti poduzete vrlo brzo po trenutnim europskim pravilima’.
Smanjenje poreza na cijenu električne energije jedna je od mjera koju države članice ‘vrlo brzo’ mogu provesti kao odgovor na rast cijene plina, izjavila je Von der Leyen.
Predsjednica Komisije pojasnila je da trećina cijene struje ovisi o infrastrukturi, trećina cijene je tržišna, a prosječno u Europskoj uniji trećina cijene ovisi o ‘porezima i nametima’. Pritom je napomenula da postoje države članice s 50 posto udjela poreza i nameta u cijeni struje te one mogu vrlo brzo djelovati.
Spomenula je i preveliku ovisnost o plinu i nafti, kao uvoznim energentima, i potrebu za bržom energetskom tranzicijom. ‘Europa se danas previše oslanja na plin i previše ovisi o uvozu plina. Zbog toga smo ranjivi. Odgovor mora biti povezan s diversifikacijom dobavljača, kao i zadržavanjem uloge prirodnog plina samo kao prijelaznog goriva i ubrzavanjem prijelaza na čistu energiju’, poručila je Von der Leyen.
Prošloga tjedna Europska komisija predstavila je paket instrumenata za ublažavanje posljedica energetske krize. Kratkoročne mjere za pomoć ugroženim građanima uključuju vaučere ili djelomično plaćanje računa, privremene odgode plaćanja, zaštitne mjere izbjegavanja iskapčanja s mreže te ciljano smanjenje poreznih stopa za ugrožena kućanstva. Europska komisija odobrila je financiranje potpore za potrošače iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova u sklopu europskog sustava (EU ETS).
Komisije preporučuje i pomoć industrijskim tvrtkama u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Većina zemalja EU-a već je donijela prve mjere pomoći za potrošače i poduzetnike. Neke zemlje, poput Češke, odlučile su se za privremenu obustavu naplate PDV-a na električnu energiju i plin.
U Hrvatskoj je Vlada na mjesec dana ograničila cijene naftnih derivata. Što se tiče električne energije i plina za kućanstva, zagarantirane su nepromijenjene cijene do kraja ogrjevne sezone.
Poljska je osigurala 328 milijuna eura pomoći za 2,6 milijuna kućanstava kako bi se lakše nosila s višim računima za potrošnju energije.
Njemačka planira gotovo prepoloviti naknadu za obnovljive izvore energije kako bi pomogla kućanstvima plaćati visoke račune za struju. Naknada se naplaćuje prema zakonu o obnovljivim izvorima energije (EEG), a čini petinu računa za struju. Sniženje bi prosječnom kućanstvu, koje troši oko 4000 kWh godišnje, trebalo smanjiti godišnji račun za struju za 132 eura.
Francuska vlada je sredinom rujna odlučila jednokratno isplatiti vaučer od po 100 eura za 5,8 milijuna kućanstava kako bi im olakšala plaćanje većih računa za struju. Početkom listopada premijer Jean Castex najavio je ograničavanje rasta cijena plina i električne energije u zimskim mjesecima.
Francuska vlada je ujedno od čelnika Eurogrupe, neformalne skupine ministara financija eurozone, zatražila analizu europskih tržišta plina i struje kako bi se rasvijetlio trenutačni skok cijena i utvrdio zajednički europski odgovor.
Italija je najavila smanjenje poreza na električnu energiju u visini od tri milijarde eura.
U Španjolskoj su veleprodajne cijene struje više nego utrostručene te je vlada sredinom rujna ograničila njihov daljnji rast.
Europska komisija razradila je i srednjoročne mjere za trajnije ublažavanje cjenovnih udara na energente. Između ostaloga, planirana su ulaganja u skladišta plina kako bi se povećale zalihe te mogućnost zajedničke nabave plina svih država članica na međunarodnim tržištima, piše Tportal.
