Zima je razdoblje kada nam u prehrani nedostaje svježe povrće bogato mineralima, vitaminima i drugim korisnim tvarima. Zbog toga su dvije salate, koje sada rastu, izuzetno cijenjene. Riječ je o matovilcu i claytoniji koje su otporne na smrzavanje i mogu rasti tijekom hladnih dana.
Matovilac je izvor vitamina C
Matovilac Valerianella locusta se smatra za najbolju zimsku salatu. Odlično podnosi niske temperature, a može rasti i kada je intenzitet osvijetljenosti veoma nizak. Ima visok sadržaj vitamina C, orašast okus, nježne listove. U južnim krajevima može rasti na otvorenom, a na kontinentu će bolje odgovarati ako ga uzgajate prekrivenog folijom ili agrotekstilom, u niskim tunelima ili plastenicima.
Obično se uzgaja kao jednogodišnja kultura, a sije se u kasnu jesen i rano proljeće. Sorte sa sitnijim sjemenom bolje podnose hladnoću, dok s krupnijim bolje podnose toplinu i mogu rasti sve do početka ljeta. Za sjetvu i sadnju birajte lokacije koje su osunčane ili polusjenu, tlo treba biti dobro drenirano, blago kisele do neutralne reakcije. Sije se plitko, a nicanje traje do 12 dana. Za to vrijeme zemlja treba biti vlažna. Temperatura tla za sjetvu treba biti do 15, maksimalno 20 ºC, u toplijem sjeme prelazi u stanje mirovanja. Posađenim biljkama odgovara malčiranje.
Beru se vanjski listovi, kao kod blitve ne diramo centar rozete. Puževi nanose najveću štetu i od njih ga treba čuvati.
Claytonia donosi zdravlje na tanjur
Montia (Claytonia) perfoliata koju još zovu kubanski špinat, indijanska, bunarska ili rudarska salata, pa čak i portulak, su koristili rudari kao dopunu svoje oskudne prehrane tijekom zime. Koristi se kao salata, a može se jesti i kad procvjeta. Na jugu se može uzgajati na otvorenom bez problema, dok je na kontinentu najbolje u niskim tunelima.
Nije previše zahtjevna. Kada je ostavite da procvjeta i donese sjeme, lako se samozasijava. Bogata je vitaminom C, i brojnim mineralima. Odlikuje se malim sadržajem nitrata po čemu se razlikuje od ostalog lisnatog povrća.
Može se koristiti u svježem stanju ili poput špinata - za variva, juhe i druga jela. Jestivi su listovi, stabljike i cvjetovi, a zatvoreni pupoljci mogu biti zamjena za kapare. Kada se odreže malo više od površine tla i ostavite netaknut centralni dio rozete, regenerira se. Tako možete imati nekoliko berbi.
Ima protuupalno i antibakterijsko djelovanje i zbog toga je sve popularnija kao zimska salata. Odlična je i kod problema sa crijevnim parazitima.
agroklub.hr
Matovilac je izvor vitamina C
Matovilac Valerianella locusta se smatra za najbolju zimsku salatu. Odlično podnosi niske temperature, a može rasti i kada je intenzitet osvijetljenosti veoma nizak. Ima visok sadržaj vitamina C, orašast okus, nježne listove. U južnim krajevima može rasti na otvorenom, a na kontinentu će bolje odgovarati ako ga uzgajate prekrivenog folijom ili agrotekstilom, u niskim tunelima ili plastenicima.
Obično se uzgaja kao jednogodišnja kultura, a sije se u kasnu jesen i rano proljeće. Sorte sa sitnijim sjemenom bolje podnose hladnoću, dok s krupnijim bolje podnose toplinu i mogu rasti sve do početka ljeta. Za sjetvu i sadnju birajte lokacije koje su osunčane ili polusjenu, tlo treba biti dobro drenirano, blago kisele do neutralne reakcije. Sije se plitko, a nicanje traje do 12 dana. Za to vrijeme zemlja treba biti vlažna. Temperatura tla za sjetvu treba biti do 15, maksimalno 20 ºC, u toplijem sjeme prelazi u stanje mirovanja. Posađenim biljkama odgovara malčiranje.
Beru se vanjski listovi, kao kod blitve ne diramo centar rozete. Puževi nanose najveću štetu i od njih ga treba čuvati.
Claytonia donosi zdravlje na tanjur
Montia (Claytonia) perfoliata koju još zovu kubanski špinat, indijanska, bunarska ili rudarska salata, pa čak i portulak, su koristili rudari kao dopunu svoje oskudne prehrane tijekom zime. Koristi se kao salata, a može se jesti i kad procvjeta. Na jugu se može uzgajati na otvorenom bez problema, dok je na kontinentu najbolje u niskim tunelima.
Nije previše zahtjevna. Kada je ostavite da procvjeta i donese sjeme, lako se samozasijava. Bogata je vitaminom C, i brojnim mineralima. Odlikuje se malim sadržajem nitrata po čemu se razlikuje od ostalog lisnatog povrća.
Može se koristiti u svježem stanju ili poput špinata - za variva, juhe i druga jela. Jestivi su listovi, stabljike i cvjetovi, a zatvoreni pupoljci mogu biti zamjena za kapare. Kada se odreže malo više od površine tla i ostavite netaknut centralni dio rozete, regenerira se. Tako možete imati nekoliko berbi.
Ima protuupalno i antibakterijsko djelovanje i zbog toga je sve popularnija kao zimska salata. Odlična je i kod problema sa crijevnim parazitima.
agroklub.hr
