Među državama koje su obuhvaćene aferom otkako su u javnost procurili milijuni dokumenata "Panama papers" našle su se i sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije.
Al Jazeera navodi kako se za sada zna da su na popisu tri firme iz Hrvatske, a i imena umiješanih iz Srbije. Podaci o BiH bit će objavljeni krajem travnja, a neslužbeno se već spominju dvije kompanije iz Republike Srpske – Birač i Farmalend.
Damir Miljević, ekonomski analitičar iz Banja Luke, vjeruje kako bi se objava ovih dokumenata mogla odraziti na globalnoj razini kroz afere, dovesti do smjena pojedinih visokih dužnosnika, ali da u BiH neće imati prevelikog odjeka.
''Vidjet ćemo imena, ali ne očekujem mnogo bosanskohercegovačkih političara, više tajkuna. Kod nas se uglavnom novac iz države izbacivao preko banaka, manje preko ovakvih firmi. Ne smije se smetnuti sa uma ni činjenica da je Mossack Fonseca samo jedna od ovakvih firmi, koji na svijetu ima na desetine, a ni poslovanje preko offshore računa nije automatski nelegalno. Svatko tko ima 200 dolara može otvoriti jedan takav račun'', rekao je Miljević.
Dodatni problem bit će, smatra Miljević, što će za eventualno dokazivanje „pranja novca” ili utaje poreza trebati godine da se preispita kuda se kretao novac i je li uopće bilo nezakonitosti.
''Ne vjerujem da će u BiH biti išta i ikakve odgovornosti i ako se sve navedeno i dokaže, kada se imena objave. Za razliku od europskih država, gdje tajkuni stvaraju političare i imaju utjecaj na rad političkih stranaka, kod nas se događa obrnut proces. Političari koji dolaze na vlast stvaraju svoje tajkune. Onda dođe nova vlast, smakne stare i stvara nove koji 'rade' za njih. Kod nas je korupcija općeprihvaćena društvena pojava i više nitko ni ne reagira na nju. Pogotovo nadležni organi'', ističe Miljević.
No, Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, već je najavio oštar obračun s kriminalom i korupcijom.
''Ako se utvrdi da je bilo ko u Bosni i Hercegovini prao novac preko offshore kompanija, banaka, imamo zakone i policijske agencije koje će ispitati tvrdnje i ako ima elemenata krivičnog djela, postupat ćemo po zakonu'', rekao je Mektić.
Na ovu aferu među prvima je upozoravao Domagoj Margetić, novinar- istraživač iz Zagreba. Upravo zbog njegovog zalaganja da se riješi ova afera, Margetića je Europski parlament angažirao kao specijalnog izvjestitelja za Balkan i svjedočio je i surađivao godinama s Antikorupcijskim timom EP-a.
''Koliko sada vidim, dio novca i političari koji se spominju u vezi ciparskog novca su isti oni koji su sada u Mossack Fonseca aferi. Dio novca je odlazio na Cipar, ali nije ostajao tamo, već je prebacivan preko banaka na druge račune'', navodi Margetić.
Pojašnjava kako je prema dokumentima koje posjeduje i koje je predao Europskom parlamentu, samo s područja bivše SFRJ preko offshore računa i banaka ''nestalo'' 150 milijardi eura (konvertirano u današnju valutu, op. a).
''Početak cijele priče počinje pred pad socijalizma. Naše državne firme su otvarale banke po Europi da bi mogli tadašnji dinar prebaciti u strane valute i trgovati devizama. Tako je otvorena NHLB international bank u Francuskoj, Anglojugoslav bank ltd. u Londonu, Bank Franko Jugoslavia u Parizu, Adria bank u Beču koja će kasnije postati Hypo Alpe Adria banka. Potom je došao na red skandal sa Ljubljanskom bankom, Zagrebačkom...'', ističe Margetić.
Hrvatski novinar dodaje da je i rat bio samo nastavak pranja jednog te istog novca.
''Nedavno sam i sam pisao o tome. Ovdje u Zagrebu imamo tajkuna, Jozu Kalema, predratnog vozača, koji je u Zagreb bukvalno izbjegao iz nekadašnje Herceg–Bosne s dvije kesice. No, kao i vaš Fikret Abdić, ili Milorad Dodik, premijer jednog bh. entiteta kojem je tadašnja srbijanska vlast davala garancije da kupuje naftu, njih trojica su usred rata raspodijelili teritoriju i švercali, u ovom slučaju naftu. Nismo naivni, svi znamo da je rat prestajao na sat vremena da bi se prevukla nafta u zaraćenu BiH, pa stanovnicima prodavana po astronomskim cijenama. Nakon toga je nastavljeno već spomenuto ratno profiterstvo, dok smo rat u suštini, platili sami svojim parama koje su nam oteli tadašnji, ali i sadašnji tajkuni'', ističe, između ostalog, Margetić.
Al Jazeera navodi kako se za sada zna da su na popisu tri firme iz Hrvatske, a i imena umiješanih iz Srbije. Podaci o BiH bit će objavljeni krajem travnja, a neslužbeno se već spominju dvije kompanije iz Republike Srpske – Birač i Farmalend.
Damir Miljević, ekonomski analitičar iz Banja Luke, vjeruje kako bi se objava ovih dokumenata mogla odraziti na globalnoj razini kroz afere, dovesti do smjena pojedinih visokih dužnosnika, ali da u BiH neće imati prevelikog odjeka.
''Vidjet ćemo imena, ali ne očekujem mnogo bosanskohercegovačkih političara, više tajkuna. Kod nas se uglavnom novac iz države izbacivao preko banaka, manje preko ovakvih firmi. Ne smije se smetnuti sa uma ni činjenica da je Mossack Fonseca samo jedna od ovakvih firmi, koji na svijetu ima na desetine, a ni poslovanje preko offshore računa nije automatski nelegalno. Svatko tko ima 200 dolara može otvoriti jedan takav račun'', rekao je Miljević.
Dodatni problem bit će, smatra Miljević, što će za eventualno dokazivanje „pranja novca” ili utaje poreza trebati godine da se preispita kuda se kretao novac i je li uopće bilo nezakonitosti.
''Ne vjerujem da će u BiH biti išta i ikakve odgovornosti i ako se sve navedeno i dokaže, kada se imena objave. Za razliku od europskih država, gdje tajkuni stvaraju političare i imaju utjecaj na rad političkih stranaka, kod nas se događa obrnut proces. Političari koji dolaze na vlast stvaraju svoje tajkune. Onda dođe nova vlast, smakne stare i stvara nove koji 'rade' za njih. Kod nas je korupcija općeprihvaćena društvena pojava i više nitko ni ne reagira na nju. Pogotovo nadležni organi'', ističe Miljević.
No, Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, već je najavio oštar obračun s kriminalom i korupcijom.
''Ako se utvrdi da je bilo ko u Bosni i Hercegovini prao novac preko offshore kompanija, banaka, imamo zakone i policijske agencije koje će ispitati tvrdnje i ako ima elemenata krivičnog djela, postupat ćemo po zakonu'', rekao je Mektić.
Na ovu aferu među prvima je upozoravao Domagoj Margetić, novinar- istraživač iz Zagreba. Upravo zbog njegovog zalaganja da se riješi ova afera, Margetića je Europski parlament angažirao kao specijalnog izvjestitelja za Balkan i svjedočio je i surađivao godinama s Antikorupcijskim timom EP-a.
''Koliko sada vidim, dio novca i političari koji se spominju u vezi ciparskog novca su isti oni koji su sada u Mossack Fonseca aferi. Dio novca je odlazio na Cipar, ali nije ostajao tamo, već je prebacivan preko banaka na druge račune'', navodi Margetić.
Pojašnjava kako je prema dokumentima koje posjeduje i koje je predao Europskom parlamentu, samo s područja bivše SFRJ preko offshore računa i banaka ''nestalo'' 150 milijardi eura (konvertirano u današnju valutu, op. a).
''Početak cijele priče počinje pred pad socijalizma. Naše državne firme su otvarale banke po Europi da bi mogli tadašnji dinar prebaciti u strane valute i trgovati devizama. Tako je otvorena NHLB international bank u Francuskoj, Anglojugoslav bank ltd. u Londonu, Bank Franko Jugoslavia u Parizu, Adria bank u Beču koja će kasnije postati Hypo Alpe Adria banka. Potom je došao na red skandal sa Ljubljanskom bankom, Zagrebačkom...'', ističe Margetić.
Hrvatski novinar dodaje da je i rat bio samo nastavak pranja jednog te istog novca.
''Nedavno sam i sam pisao o tome. Ovdje u Zagrebu imamo tajkuna, Jozu Kalema, predratnog vozača, koji je u Zagreb bukvalno izbjegao iz nekadašnje Herceg–Bosne s dvije kesice. No, kao i vaš Fikret Abdić, ili Milorad Dodik, premijer jednog bh. entiteta kojem je tadašnja srbijanska vlast davala garancije da kupuje naftu, njih trojica su usred rata raspodijelili teritoriju i švercali, u ovom slučaju naftu. Nismo naivni, svi znamo da je rat prestajao na sat vremena da bi se prevukla nafta u zaraćenu BiH, pa stanovnicima prodavana po astronomskim cijenama. Nakon toga je nastavljeno već spomenuto ratno profiterstvo, dok smo rat u suštini, platili sami svojim parama koje su nam oteli tadašnji, ali i sadašnji tajkuni'', ističe, između ostalog, Margetić.
